Odluka Borjane Krišto da odbije osvojeni mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogla bi biti dio šireg kadrovskog plana HDZ-a BiH za formiranje nove državne vlasti. Prema informacijama iz političkih krugova, predsjednik HDZ-a Dragan Čović namjerava Krišto zadržati u Vijeću ministara BiH, ali na funkciji ministrice finansija i trezora, dok bi njeno odustajanje od poslaničkog mjesta omogućilo ulazak Marine Pendeš u državni parlament.
Odluka koja otvara pitanja
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine prihvatila je zahtjev aktuelne predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da odbije mandat osvojen na Općim izborima 2026. godine. Riječ je o mandatu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je Krišto pripao preko kompenzacijske liste HDZ-a BiH.
Umjesto nje, CIK je mandat dodijelio stranačkoj kolegici Marini Pendeš, koja trenutno obavlja dužnost delegatkinje u Domu naroda državnog parlamenta. Ova odluka otvorila je pitanja o budućoj raspodjeli funkcija unutar HDZ-a i pregovorima o formiranju novog Vijeća ministara.
Posebno je zanimljivo što Krišto nije iskoristila zakonsku mogućnost da svoj parlamentarni mandat stavi u mirovanje. Odlučila se za potpuno odustajanje od poslaničkog mjesta, iako bi joj druga opcija omogućila povratak u Predstavnički dom nakon eventualnog prestanka obavljanja izvršne funkcije.
Takav potez upućuje na mogućnost da predsjedavajuća Vijeća ministara svoju političku budućnost ne vidi u poslaničkim klupama. Međutim, sama odluka ne potvrđuje da je već postignut konačan dogovor o njenoj narednoj funkciji.
Čovićev kadrovski plan
Prema nezvaničnim informacijama, Dragan Čović namjerava Borjanu Krišto predložiti za ministricu finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Riječ je o jednom od najvažnijih resora u državnoj izvršnoj vlasti, koji ima značajnu ulogu u pripremi budžeta i upravljanju javnim finansijama.
HDZ BiH tokom pregovora o novoj parlamentarnoj većini navodno insistira upravo na Ministarstvu finansija i trezora te Ministarstvu vanjskih poslova. Takva raspodjela omogućila bi ovoj stranci utjecaj na dva važna područja državne politike.
Ipak, ove informacije zasad predstavljaju saznanja o mogućim kadrovskim planovima, a ne zvanično potvrđen dogovor budućih koalicionih partnera. Za imenovanje ministara potrebna je odgovarajuća procedura u institucijama Bosne i Hercegovine.
Krišto bi, prema takvom scenariju, ostala dio državne izvršne vlasti, ali bi umjesto predsjedavajuće preuzela ministarski resor. Njeno odbijanje poslaničkog mandata time dobija drugačiji politički kontekst.
Zašto nije zamrznula mandat?
Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine omogućavaju izabranim zvaničnicima koji obavljaju izvršne funkcije da parlamentarni mandat privremeno stave u mirovanje. Na taj način mogu zadržati mogućnost povratka u zakonodavnu vlast nakon završetka izvršnog mandata.
Borjana Krišto nije se odlučila za takvo rješenje, nego je odbila prihvatiti osvojeni mandat. Time je omogućila da njeno mjesto pripadne drugoj kandidatkinji s liste HDZ-a BiH.
Za imenovanje na ministarsku funkciju nije neophodno prethodno osvojiti poslanički mandat. Upravo zbog toga Krišto ne mora zadržati parlamentarnu poziciju kako bi eventualno postala članica novog Vijeća ministara.
Postoji i mogućnost da, ukoliko ne dobije mjesto u izvršnoj vlasti, bude izabrana u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Delegate iz reda hrvatskog naroda bira Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, pa ni za takvu funkciju nije potreban mandat u Predstavničkom domu.
Zbog toga odustajanje od poslaničkog mjesta ne znači i povlačenje Krišto iz državne politike.
Marina Pendeš dobija priliku
Odluka predsjedavajuće Vijeća ministara istovremeno je otvorila prostor za Marinu Pendeš, dugogodišnju funkcionerku HDZ-a BiH. Ona je na Općim izborima 2026. godine osvojila 4.995 preferencijalnih glasova.
U poređenju s izborima 2022. godine, kada je dobila 7.232 glasa, riječ je o smanjenju za 2.237 glasova. To predstavlja pad podrške od približno 31 posto.
Prema pravilima Izbornog zakona BiH, za napredovanje kandidata na listi na osnovu preferencijalnih glasova potrebno je osvojiti najmanje 20 posto glasova koje je dobila lista. Pendeš je ostvarila 16,22 posto, što nije bilo dovoljno da na osnovu preferencija promijeni svoj položaj na listi.
Ipak, zahvaljujući odustajanju Borjane Krišto, dobila je priliku preuzeti mandat u Predstavničkom domu. Njeno eventualno prihvatanje te funkcije značilo bi i promjenu u sastavu Doma naroda.
Pendeš trenutno obavlja dužnost delegatkinje u ovom domu, pa bi prelazak u Predstavnički dom zahtijevao napuštanje dosadašnje pozicije. Time bi se otvorilo još jedno mjesto koje bi trebalo popuniti kroz odgovarajuću parlamentarnu proceduru.
Dva važna ministarstva
U pregovorima o formiranju nove državne vlasti posebnu pažnju privlače ministarstva koja HDZ BiH želi zadržati ili preuzeti. Prema dostupnim informacijama, Čović je zainteresovan za resore finansija i vanjskih poslova.
Ministarstvo finansija i trezora ima važnu ulogu u pripremi budžeta institucija Bosne i Hercegovine, izvršavanju finansijskih obaveza i koordinaciji pojedinih fiskalnih pitanja. Zbog toga predstavlja značajnu poziciju u svakoj parlamentarnoj većini.
S druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova neposredno učestvuje u provođenju međunarodne politike Bosne i Hercegovine. Njegovo preuzimanje omogućilo bi HDZ-u veći utjecaj na diplomatske aktivnosti i predstavljanje države u međunarodnim odnosima.
U političkim kombinacijama za šefa diplomatije spominje se Josip Brkić, kadar HDZ-a BiH. Prema tim informacijama, Brkić bi na ministarskoj funkciji mogao zamijeniti Elmedina Konakovića.
Međutim, ni ovaj kadrovski raspored nije zvanično potvrđen. Konačan sastav Vijeća ministara zavisit će od dogovora stranaka koje budu činile parlamentarnu većinu.
Promjene u Parlamentu
Centralna izborna komisija na istoj sjednici odlučivala je i o zahtjevima drugih izabranih zvaničnika. Za razliku od Borjane Krišto, nekoliko političara odlučilo je privremeno staviti osvojene mandate u mirovanje.
Elmedinu Konakoviću prihvaćen je zahtjev za mirovanje mandata u Predstavničkom domu, a privremeni zamjenski mandat dodijeljen je Denaidi Ovčini Šabanović. Slično je postupio Igor Stojanović, čije će mjesto privremeno zauzeti Adrijana Nikšić.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske Jovica Radulović također je zatražio mirovanje mandata, nakon čega je privremeni zamjenski mandat pripao Peri Đuriću.
Ranije su istu mogućnost iskoristili Srđan Amidžić iz SNSD-a, Zukan Helez iz SDP-a i Refik Lendo iz SDA. Njihova mjesta u Predstavničkom domu privremeno su dodijeljena Miloradu Kojiću, Irni Imamović i Spahiji Kozliću.
Promjene su obuhvatile i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Nakon ostavki Želimira Neškovića, Dženana Đonlagića, Džemala Smajića i Ilije Cvitanovića, zamjenski mandati pripali su Tamari Evđić, Mensuru Beganoviću, Mirnesu Gušiću i Ivanu Vukadinu.
Nova politička računica
Odluka Borjane Krišto razlikuje se od postupaka većine drugih zvaničnika koji su odlučili sačuvati mogućnost povratka u parlament. Njeno odustajanje omogućava HDZ-u BiH da u Predstavnički dom uvede Marinu Pendeš, dok Krišto ostaje dostupna za druge političke funkcije.
Prema informacijama o Čovićevim kadrovskim planovima, najizglednija opcija koja se razmatra jeste njeno imenovanje na čelo Ministarstva finansija i trezora. Ipak, takav rasplet zavisi od postizbornih pregovora i formalnih odluka nadležnih institucija.
Time bi HDZ BiH mogao rasporediti svoje istaknute kadrove na više važnih državnih pozicija. Za sada je potvrđeno odbijanje mandata Borjane Krišto i njegova dodjela Marini Pendeš, dok će konačan dogovor o novom Vijeću ministara pokazati hoće li se najavljeni kadrovski plan ostvariti.