Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otputovao je u Sjedinjene Američke Države, gdje najavljuje susrete s utjecajnim političkim ličnostima, dok se u Washingtonu priprema kongresna istraga koja bi mogla obuhvatiti i lobističke aktivnosti vlasti Republike Srpske. Posebnu pažnju izaziva činjenica da demokrati, nakon pobjede na američkim međuizborima, preuzimaju kontrolu nad ključnim kongresnim odborima koji će istraživati poslovne veze saradnika Donalda Trumpa i kompanija angažovanih za zastupanje stranih interesa.
Dodik ponovo u Americi
Milorad Dodik otputovao je u Chicago, gdje planira prisustvovati osveštanju objekata manastira u Libertyvilleu. Najavio je i mogućnost susreta s političkim predstavnicima koji su ostvarili značajne rezultate na nedavno održanim američkim izborima.
Predsjednik SNSD-a istakao je da očekuje okupljanje brojnih pripadnika srpske zajednice, naglašavajući značaj Chicaga kao jednog od važnih političkih i društvenih centara Sjedinjenih Američkih Država. Posebno je spomenuo činjenicu da demokrati imaju snažnu podršku u tom gradu.
Uprkos izbornom uspjehu Demokratske stranke, Dodik je naglasio da mu je najvažnija saradnja s administracijom predsjednika Donalda Trumpa. Njegove izjave pokazuju da i dalje nastoji održavati kontakte s političkim krugovima povezanim s republikanskim predsjednikom.
– Podržavamo politiku da se prestane s izgradnjom tuđih država i nacija. To znači da se neće graditi BiH i da se neće insistirati na ‘Bosancima’ koji ne postoje i koji nikada nisu postojali – poručio je Dodik.
Ovakvim stavom ponovo je otvorio pitanje odnosa prema državnim institucijama Bosne i Hercegovine, ali i načina na koji želi predstaviti svoje političke ciljeve američkim sagovornicima.
Demokrati preuzimaju kontrolu
Dodikova posjeta dolazi nakon međuizbora održanih 3. novembra, na kojima su demokrati ostvarili značajan uspjeh. Prema objavljenim rezultatima, Demokratska stranka osvojila je većinu u oba doma američkog Kongresa.
Demokrati su osigurali više od 255 mjesta u Predstavničkom domu, preuzevši više od 40 mandata koje su prethodno držali republikanci. U Senatu su također ostvarili većinu sa 55 mjesta, čime se odnos političkih snaga u Washingtonu značajno promijenio.
Takav rezultat posebno je važan za predsjednika Trumpa jer će njegova administracija morati sarađivati s Kongresom u kojem opoziciona stranka ima većinu. Demokrati će od januara preuzeti rukovođenje ključnim parlamentarnim odborima i dobiti veće mogućnosti nadzora nad izvršnom vlašću.
Promjena odnosa snaga može imati posljedice i za strane političke aktere koji su prethodno ulagali značajna sredstva u uspostavljanje kontakata s republikanskim krugovima.
Istraga o lobiranju
Posebnu pažnju izazvala je najava demokratskog kongresmena Roberta Garcije iz Kalifornije, koji bi u januaru trebao preuzeti predsjedavanje Odborom za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Garcia je najavio intenzivnije istrage o mogućim korupcijskim aktivnostima, spornim finansijskim tokovima i poslovnim vezama pojedinaca povezanih s Trumpovom administracijom. Među pitanjima koja bi mogla biti obuhvaćena nadzorom nalaze se i lobistički ugovori povezani s vlastima Republike Srpske.
Posebno se spominje kompanija Continental Strategy, koju su angažovale entitetske vlasti. Prema objavljenim podacima, za njene usluge od februara 2026. godine izdvajano je 35.000 dolara mjesečno.
Istraživanje bi moglo obuhvatiti način sklapanja ugovora, finansijske transakcije i eventualni politički utjecaj ostvaren kroz poslovne kontakte. Ipak, najava kongresnog nadzora ne znači da je već utvrđeno nezakonito postupanje Dodika ili angažovanih kompanija.
Veze sa Bijelom kućom
U središtu interesovanja nalazi se i Katie Wiles, partnerica u kompaniji Continental Strategy i kćerka Susie Wiles, donedavne šefice osoblja Bijele kuće. Njena poslovna povezanost s firmom koja zastupa interese Republike Srpske izazvala je dodatna pitanja o mogućem sukobu interesa.
Prema objavljenim informacijama, njen poslovni partner Alex Garcia učestvovao je u organizovanju susreta članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović sa Susie Wiles.
Sastanak je održan 21. septembra u Bijeloj kući, što je privuklo pažnju zbog političkih odnosa između rukovodstva Republike Srpske i Trumpove administracije.
Osam dana kasnije Milorad Dodik sastao se u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Vremenska blizina ova dva događaja izazvala je dodatna pitanja, ali sama po sebi ne dokazuje postojanje koordinacije između američkih lobista i ruskog državnog vrha.
Upravo bi provjera poslovnih i političkih kontakata mogla biti jedan od zadataka kongresnog nadzora.
Milionski ugovori
Vlasti Republike Srpske tokom prethodnih godina angažovale su više američkih i kanadskih lobističkih kompanija. Njihove aktivnosti obuhvatale su predstavljanje političkih stavova entitetskog rukovodstva, komunikaciju s američkim institucijama i pitanja povezana sa sankcijama.
Među angažovanim firmama spominju se Dickens & Madson, RRB Strategies i druge kompanije koje su pružale konsultantske ili lobističke usluge.
Prema američkim evidencijama o zastupanju stranih interesa, pojedini ugovori podrazumijevali su višemilionske iznose. Zbog toga se postavlja pitanje koliko je javnog novca potrošeno, na osnovu kojih odluka i kakvi su konkretni rezultati ostvareni.
Sama činjenica da je angažovana lobistička kompanija ne predstavlja nezakonitost. Međutim, američki propisi zahtijevaju odgovarajuće prijavljivanje aktivnosti zastupanja stranih nalogodavaca, dok eventualne zloupotrebe mogu biti predmet nadzora i istraga.
Za javnost Bosne i Hercegovine posebno je značajno pitanje transparentnosti finansiranja takvih ugovora iz entitetskog budžeta.
Trumpovi saradnici pod lupom
Najavljene istrage nisu ograničene samo na Republiku Srpsku. Garcia namjerava usmjeriti pažnju na šire poslovne odnose saradnika Donalda Trumpa i moguće korištenje političkih kontakata za ostvarivanje privatnih interesa.
Upravo zbog toga slučaj Continental Strategy mogao bi postati dio znatno šireg postupka kongresnog nadzora. Poslovne veze članova porodica visokih američkih zvaničnika posebno su osjetljive kada njihove kompanije zastupaju strane političke interese.
Iz američkog Ministarstva pravde stigla je poruka da federalno tužilaštvo u ovoj fazi ne planira postupati po istom pitanju. Međutim, kongresni nadzor predstavlja odvojen institucionalni mehanizam i ne zavisi od odluke tužilaštva da pokrene krivičnu istragu.
Odbori Kongresa imaju mogućnost zahtijevati dokumentaciju, organizovati saslušanja i ispitivati finansijske odnose koji su od javnog interesa. Njihovi nalazi mogu otvoriti dodatna pitanja, ali ne predstavljaju automatski dokaz krivične odgovornosti.
Političke posljedice
Dodikova najava susreta s američkim političkim pobjednicima dolazi u trenutku kada se odnosi snaga u Washingtonu mijenjaju. Demokratska većina u Kongresu mogla bi povećati institucionalni nadzor nad aktivnostima povezanim s Trumpovom administracijom.
Za predsjednika SNSD-a posebno je važno što se među mogućim predmetima nadzora spominju lobističke kompanije koje su angažovale vlasti Republike Srpske. Time se pitanje njihovog djelovanja može premjestiti iz političkih rasprava u formalne kongresne procedure.
Ipak, zasad nije potvrđeno da je protiv Milorada Dodika lično otvorena krivična istraga u Sjedinjenim Američkim Državama. Dostupne informacije odnose se na najavljeni kongresni nadzor poslovnih i finansijskih veza koje mogu uključivati njegove političke saradnike i angažovane lobiste.
Dodik nastavlja predstavljati saradnju s Trumpovom administracijom kao jedan od svojih političkih prioriteta. Istovremeno, nova demokratska većina najavljuje detaljnije preispitivanje odnosa između američkih političkih zvaničnika i stranih klijenata.
Hoće li kongresni nadzor otkriti nepravilnosti u lobističkim ugovorima povezanim s Republikom Srpskom, zavisit će od prikupljene dokumentacije i rezultata eventualnih saslušanja. Za sada je izvjesno da su finansiranje lobiranja i kontakti s američkim političkim vrhom postali predmet pojačanog interesovanja u Washingtonu.