Nova otkrića američkih medija o političkim i lobističkim vezama vlasti Republike Srpske s administracijom Donalda Trumpa otvorila su pitanje ko je omogućio približavanje Milorada Dodika utjecajnim krugovima u Washingtonu. Dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić iznio je detalje o ulozi jednog savjetnika američkog državnog sekretara Marca Rubija, ali i o najavljenim kongresnim provjerama koje bi mogle obuhvatiti pojedine osobe povezane s lobiranjem za Republiku Srpsku.
Čovjek iz Rubijevog okruženja
U središtu novih informacija nalazi se Alexander Alden, savjetnik američkog državnog sekretara Marca Rubija, kojeg američki mediji povezuju s promjenama u pristupu Washingtona prema Miloradu Dodiku.
Puljić se pozvao na istraživanje američkog medija Semafor, koji je objavio detalje o Aldenovoj ulozi u oblikovanju politike Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini. Prema njegovom tumačenju, upravo je ovaj zvaničnik imao značajan utjecaj na predstavljanje Dodika kao političkog sagovornika američkim institucijama.
– Američki mediji su ga opisali kao proruskog čovjeka koji je vjerojatno imao ključnu ulogu u nametanju Milorada Dodika kao političkog partnera – naveo je Puljić.
Ova tvrdnja posebno je privukla pažnju zbog dugogodišnjih političkih veza Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ipak, riječ je o ocjenama i informacijama koje su iznijeli novinari, a ne o službenom zaključku američkih institucija.
Aldenova uloga važna je i zbog njegovog položaja u State Departmentu, instituciji koja učestvuje u oblikovanju i provođenju američke vanjske politike. Prema objavljenim informacijama, njegov angažman nije se ograničavao samo na savjetovanje, nego se odnosio i na konkretna pitanja američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Neobična biografija savjetnika
Puljić je govorio i o Aldenovom porijeklu, navodeći podatke koji su se pojavili u američkim medijima. Prema tim informacijama, Alexander Alden rođen je u Cazinu kao Alden Mulabdić, nakon čega je odrastao u Italiji.
Obrazovanje je nastavio u američkoj saveznoj državi Illinois, a kasnije je izgradio profesionalnu karijeru u američkoj diplomatiji. Njegovo iskustvo u državnim institucijama omogućilo mu je pristup političkim procesima koji se odnose na međunarodne odnose i sigurnosna pitanja.
Alden je predložen za novog američkog ambasadora u Azerbejdžanu, ali je postupak potvrđivanja njegove nominacije naišao na prepreke. Prema Puljićevim riječima, planirano svjedočenje pred senatskim Odborom za vanjske poslove odgođeno je.
Razlozi zbog kojih je njegova nominacija privukla dodatnu pažnju povezani su s informacijama o njegovom djelovanju prema Bosni i Hercegovini. Američki mediji navode da među senatorima postoje pitanja o mogućem utjecaju političkih krugova Republike Srpske na pojedine odluke Trumpove administracije.
Ipak, odgađanje saslušanja ne znači automatski da će Aldenova nominacija biti odbijena. Konačna odluka zavisit će od daljnjeg postupka u američkom Senatu.
Sporne instrukcije ambasadi
Jedan od najozbiljnijih dijelova Puljićevog izvještaja odnosi se na navode o instrukcijama State Departmenta američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama koje je prenio, američki diplomatski predstavnici navodno su dobili upute o načinu javnog govora o genocidu u Srebrenici.
– Ono što je, prema meni, opet najznačajniji dio pisanja Semafora jeste tvrdnja da je State Department nedavno poručio američkom veleposlanstvu u Bosni i Hercegovini da ne smije govoriti o masakru Bošnjaka u Srebrenici 1995. kao genocidu – istakao je Puljić.
Prema prenesenim navodima, izuzetak od takve instrukcije odnosio bi se na situacije u kojima se izričito spominje Memorijalni centar Srebrenica. Ove informacije izazivaju posebnu pažnju zbog činjenice da je genocid u Srebrenici utvrđen pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.
Puljić je podsjetio i na drugačiji pristup pojedinih američkih zvaničnika. Kao primjer naveo je zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Dana Lawtona, koji je tokom svjedočenja pred Predstavničkim domom 15. septembra događaje u Srebrenici jasno označio kao genocid.
Razlika između navodnih diplomatskih instrukcija i javnih izjava američkih predstavnika dodatno otvara pitanje načina na koji se oblikuje politika prema Bosni i Hercegovini. Međutim, sadržaj i pravni status navodnih instrukcija zahtijevaju službenu potvrdu nadležnih američkih institucija.
Lobistička mreža u Washingtonu
Drugi važan dio Puljićevog izvještaja odnosi se na američku lobističku kompaniju Continental Strategy, koju su angažovale vlasti Republike Srpske.
Pozivajući se na istraživanje New York Timesa, Puljić je naveo da ova kompanija od februara 2026. godine prima 35.000 dolara mjesečno za lobističke usluge povezane s Republikom Srpskom.
Posebno je značajna činjenica da je Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, partnerica u ovoj kompaniji. Susie Wiles obavljala je jednu od najutjecajnijih funkcija u Trumpovoj administraciji kao šefica osoblja Bijele kuće.
Ovakva poslovna i porodična povezanost izazvala je interesovanje američkih medija i političara koji postavljaju pitanja o mogućem sukobu interesa. Međutim, samo postojanje porodičnih veza i lobističkih ugovora ne predstavlja dokaz nezakonitog postupanja.
Lobiranje je u Sjedinjenim Američkim Državama zakonski regulisana djelatnost, ali podliježe pravilima o transparentnosti i prijavljivanju određenih aktivnosti. Upravo zbog toga važna su pitanja o tome kakve su usluge pružene, koji su kontakti ostvareni i jesu li svi postupci provedeni u skladu s propisima.
Susret u Bijeloj kući
Puljić je posebno izdvojio ulogu Alexa Garcije, jednog od partnera kompanije Continental Strategy. Prema njegovim informacijama, Garcia je omogućio susret članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović sa Susie Wiles u Bijeloj kući 21. septembra.
Ovaj susret predstavlja važan dio priče o nastojanjima vlasti Republike Srpske da ostvare direktne kontakte s osobama iz najbližeg političkog okruženja Donalda Trumpa.
Međutim, Puljić je skrenuo pažnju i na događaj koji je uslijedio nekoliko dana kasnije, kada se Milorad Dodik sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
– Osam dana nakon što je Dodikova suradnica bila u zapadnom dijelu Bijeloj kuće, bosansko-srpski separatista, piše New York Times, Milorad Dodik je sjedio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi – kazao je Puljić.
Vremenska blizina ova dva susreta izaziva politička pitanja o odnosima Dodikovog okruženja s Washingtonom i Moskvom. Ipak, sama činjenica da su sastanci održani u kratkom razmaku ne dokazuje postojanje koordinacije između američkih i ruskih zvaničnika.
Ono što se može potvrditi iz prenesenih informacija jeste da su predstavnici Republike Srpske nastojali održavati kontakte s obje strane. Takav pristup dodatno je privukao pažnju američkih medija koji istražuju utjecaj lobističkih kompanija na političke odluke.
Kongres najavljuje provjere
Puljić je govorio i o najavama demokrata da će intenzivirati provjere mogućih zloupotreba i korupcije unutar administracije Donalda Trumpa.
Posebno je spomenuo kongresni Odbor za nadzor, koji bi se mogao baviti poslovnim odnosima i aktivnostima osoba povezanih s najvišim političkim funkcijama u Washingtonu.
– Među korupcijskim skandalima koje će odbor za nadzor, ovo je za nas važno istražiti, nalaze se i sumnjive radnje koje je poduzimala Trumpova do prije nekoliko dana najvjernija suradnica, a sada očigledno žrtveno janje, bivša šefica osoblja Bijele kuće, Susie Wiles – rekao je Puljić.
Njegove riječi odnose se na političke najave i sumnje koje tek trebaju biti predmet institucionalnih provjera. One ne predstavljaju potvrdu da je Susie Wiles počinila krivično djelo ili da su nepravilnosti već dokazane.
Puljić je spomenuo i demokratskog kongresmena Roberta Garciju, koji je najavio da se Odbor za nadzor već bavi ovim pitanjima.
S druge strane, prema Puljićevim navodima, Todd Blanche iz američkog Ministarstva pravde poručio je da se ta institucija neće baviti ovim slučajem. Takva razlika u pristupu pokazuje da parlamentarni nadzor i postupanje Ministarstva pravde predstavljaju odvojene institucionalne procese.
Hegseth pod pritiskom
U razgovoru za Federalnu televiziju Puljić se osvrnuo i na inicijativu za opoziv američkog ministra odbrane Petea Hegsetha. Prema njegovim riječima, inicijativa je povezana s ozbiljnim optužbama koje se odnose na američke vojne operacije u Iranu i Venecueli.
Posebno je izdvojio činjenicu da inicijativa dolazi od republikanca Thomasa Massieja iz Kentuckyja, koji je poznat po političkim neslaganjima s Donaldom Trumpom.
– Pete Hegseth je čovjek koji je najmanje omiljen među Trumpovim ministrima, čovjek koji ima vrlo kontroverzne poteze, čovjek koji je otpustio 20 posto najviših oficira u američkim oružanim snagama, generale, admirale, ljude koji znaju što rade – kazao je Puljić.
Govoreći o proceduri opoziva, objasnio je da bi Predstavnički dom morao podržati pokretanje postupka, dok bi konačna odluka o uklanjanju ministra s funkcije bila donesena u Senatu.
– Zastupnički dom ima ulogu Tužiteljstva, a ovdje se ide na suđenje u Senatu, za uklanjanje Hegsetha iz Pentagona, potrebni su glasovi 67 senatora – naveo je Puljić.
Prema njegovoj ocjeni, Hegseth i dalje uživa podršku predsjednika Trumpa, ali postoje politička neslaganja koja bi mogla utjecati na daljnje odnose unutar administracije. Posebno je spomenuo odnose s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom.
Ovaj dio razgovora pokazuje širi kontekst političkih napetosti u Washingtonu, iako nije neposredno povezan s lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske.
Šta slijedi Dodiku?
Jedno od pitanja koje je Puljić otvorio odnosi se na mogućnost skorog dolaska Milorada Dodika u Washington. U razgovoru je spomenuo i boravak Željke Cvijanović u New Yorku, gdje je najavljeno njeno učešće na međunarodnoj konferenciji.
Ovi događaji pokazuju da politički predstavnici Republike Srpske nastavljaju aktivnosti usmjerene na održavanje kontakata u Sjedinjenim Američkim Državama.
Istovremeno, američki mediji objavljuju informacije o lobističkim aranžmanima i ulozi pojedinih zvaničnika u oblikovanju politike prema Bosni i Hercegovini. Najavljene kongresne provjere mogle bi dodatno razjasniti okolnosti tih kontakata, ali njihov konačan ishod nije poznat.
Posebnu pažnju privlači budućnost Alexandera Aldena, čija je nominacija za ambasadora u Azerbejdžanu odgođena. Ukoliko američki senatori budu zahtijevali dodatna objašnjenja o njegovom djelovanju, pitanje odnosa prema Miloradu Dodiku moglo bi ponovo doći u središte rasprave.
Za sada nema službene potvrde da će Aldenova nominacija biti odbijena niti da su protiv njega utvrđene nezakonite aktivnosti.
Puljić je na kraju razgovora ukazao na složenost političkih odnosa i otvorena pitanja koja bi mogla biti predmet daljnjeg izvještavanja.
– Nama ostaje da vidimo što će se dalje događati, ali stvari se tako zapetljavaju i postaju zaista vrlo zanimljive – zaključio je Puljić.
Njegov izvještaj iz Washingtona tako je otvorio nekoliko važnih pitanja: kakvu je ulogu Alexander Alden imao u približavanju Dodika Trumpovoj administraciji, kako su lobističke kompanije ostvarivale kontakte s Bijelom kućom i hoće li najavljene kongresne provjere donijeti nove informacije.
Odgovori će zavisiti od daljnjeg postupanja američkih institucija i dokumentacije koja eventualno bude predstavljena javnosti. Do tada, tvrdnje o političkom utjecaju, lobističkim vezama i ulozi pojedinih zvaničnika ostaju predmet novinarskih istraživanja i političkih rasprava.
Pogledajte PRILOG!
