Zahtjevi Milorada Dodika za formiranje nove državne vlasti izazvali su oštru reakciju Ramiza Salkića, koji smatra da predsjednik SNSD-a pokušava produžiti mandat postojećoj koaliciji i zadržati politički utjecaj u institucijama Bosne i Hercegovine. Zastupnik SDA upozorio je da Dodikovi zahtjevi za reformu Ustavnog suda BiH i preispitivanje odluka visokih predstavnika nisu prihvatljivi, a politiku rukovodstva Republike Srpske povezao je sa separatističkim težnjama i ugrožavanjem stabilnosti države.
Dodikovi novi uslovi
Nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjoj Luci, Milorad Dodik predstavio je niz zahtjeva koje njegova stranka smatra neophodnim za učešće u formiranju novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Među najvažnijim uslovima izdvojio je reformu Ustavnog suda BiH, koja bi, prema njegovom stavu, morala biti provedena prije uspostavljanja nove državne izvršne vlasti.
Dodik je zatražio odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda i uspostavljanje drugačijeg modela njegovog sastava. Prema prijedlogu koji je iznio, svaki od tri konstitutivna naroda imao bi po troje sudija, čime bi se značajno promijenio postojeći način izbora članova ove institucije.
Predsjednik SNSD-a istovremeno je zatražio poništavanje odluka visokih predstavnika koje nisu potvrđene u Parlamentarnoj skupštini BiH. Najavio je i preispitivanje odluka koje su prošle parlamentarnu proceduru, čime je dodatno proširio listu pitanja koja želi otvoriti tokom pregovora.
Govoreći o mogućim koalicionim partnerima, Dodik je potvrdio namjeru nastavka saradnje s HDZ-om BiH. Istovremeno je odbacio mogućnost da SNSD učestvuje u vlasti zajedno s političkim blokom u kojem bi bila Stranka za Bosnu i Hercegovinu.
Ovakav pristup izazvao je reakcije političkih predstavnika koji smatraju da formiranje državnih institucija ne treba zavisiti od prethodnog prihvatanja zahtjeva za promjenama ustavnog uređenja.
Odgađanje formiranja vlasti
Ramiz Salkić iz Stranke demokratske akcije smatra da Dodikovi zahtjevi imaju prvenstveno političku svrhu. Prema njegovoj ocjeni, SNSD nastoji produžiti funkcionisanje postojeće državne koalicije jer mu trenutni raspored pozicija u institucijama odgovara.
Salkić tvrdi da se postavljanjem teško prihvatljivih uslova stvara opravdanje za odgađanje provođenja izbornih rezultata. Smatra da SNSD nema interes da se proces formiranja vlasti brzo završi ukoliko bi to značilo promjenu postojećeg odnosa političkih snaga.
– Sasvim je jasno da Milorad Dodik pravi alibi za odugovlačenje implementacije izbornih rezultata, jer trenutni odnos snaga u Vijeću ministara i raspored pozicija u državnim institucijama odgovara SNSD-u. Iz tog razloga oni će postavljati različite uslove kako bi što duže ostala u funkciji trenutna skupštinska većina, odnosno trenutna koalicija na nivou države, Trojka, SNSD i HDZ – rekao je Salkić.
Ovom izjavom Salkić je Dodikove zahtjeve povezao s nastojanjem da se očuva postojeća politička struktura. Njegova procjena zasniva se na uvjerenju da SNSD trenutno ima povoljan položaj u državnim institucijama i da bi promjene mogle utjecati na raspodjelu funkcija.
Ipak, riječ je o političkom tumačenju Dodikovih namjera, a ne o potvrđenom planu SNSD-a. Konačan odnos prema formiranju vlasti zavisit će od pregovora i spremnosti stranaka da postignu parlamentarni dogovor.
SDA odbacuje zahtjeve
Salkić je jasno poručio da SDA ne namjerava prihvatiti uslove koje je predsjednik SNSD-a predstavio nakon sjednice stranačkog rukovodstva. Prema njegovom mišljenju, takvi zahtjevi nisu realna osnova za razgovore o uspostavljanju nove vlasti.
Posebno je naglasio da se pitanja ustavnog uređenja ne mogu rješavati jednostranim političkim uslovljavanjima. Smatra da se pregovori o Vijeću ministara trebaju voditi u okviru postojećeg ustavnog i zakonskog sistema.
– Jasno je da sve ovo što je Milorad Dodik nabrojao neće biti uzeto u razmatranje kada je u pitanju Stranka demokratske akcije, jer se radi o zahtjevima koji niti su realni, niti su opravdani, niti su primjenjivi – naglasio je.
Ovakav stav pokazuje da između SDA i SNSD-a postoje značajne razlike u pristupu budućem funkcionisanju državnih institucija. Dok Dodik insistira na prethodnim promjenama određenih institucionalnih rješenja, Salkić smatra da takvi zahtjevi ne mogu predstavljati preduslov za formiranje izvršne vlasti.
Razlike su posebno izražene kada je riječ o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Njegov sastav i nadležnosti uređeni su Ustavom BiH, zbog čega eventualne promjene zahtijevaju odgovarajuće ustavne procedure.
Ustavni sud i Dejton
Salkić je posebno reagovao na Dodikov prijedlog promjene sastava Ustavnog suda BiH. Naglasio je da ova institucija ima ustavom utvrđene nadležnosti i da su njene odluke konačne i obavezujuće.
Prema njegovom mišljenju, osporavanje rada Ustavnog suda i njegovih odluka predstavlja osporavanje jednog od ključnih elemenata dejtonskog ustavnog uređenja. Smatra da politički predstavnici moraju poštovati institucije čije su nadležnosti određene Ustavom Bosne i Hercegovine.
– Kada je u pitanju Ustavni sud, potpuno je jasno da je to pitanje Ustava Bosne i Hercegovine. Odluke koje donosi Ustavni sud konačne su i obavezujuće, a napad na odluke Ustavnog suda i na Ustavni sud je napad na Dejtonski mirovni sporazum – kazao je.
Ustavni sud BiH sastoji se od devet sudija, među kojima su i troje međunarodnih sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. Takav sastav predviđen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Salkić je podsjetio i na nadležnosti visokog predstavnika, naglašavajući da su pojedine njegove odluke već bile predmet postupaka pred Ustavnim sudom BiH. Smatra da Dodikovi zahtjevi ne mogu zamijeniti postojeće pravne procedure.
– Stvari su potpuno jasne i čiste. Milorad Dodik može iskazivati svoje želje, ali te želje nisu nešto što će biti predmet rasprave – poručio je Salkić.
Njegov stav pokazuje da SDA ne želi otvarati pregovore o zahtjevima koje smatra suprotnim postojećem ustavnom okviru. Time se dodatno potvrđuje dubina političkih neslaganja između dvije stranke.
Optužbe za separatizam
Govoreći o dugoročnim političkim ciljevima SNSD-a, Salkić je iznio ozbiljne optužbe na račun Dodika i skupštinske većine u Republici Srpskoj. Prema njegovoj ocjeni, njihovo djelovanje nije usmjereno samo na promjene unutar postojećeg sistema nego i na ostvarivanje separatističkih političkih ciljeva.
Salkić smatra da takva politika predstavlja prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Posebno je upozorio na mogućnost nastavka aktivnosti kojima se dovodi u pitanje teritorijalni integritet države.
– Milorad Dodik i skupštinska većina koja je bila u prethodnom mandatu i ona koja će biti u narednom mandatu imaju separatističku agendu, agendu koja je zasnovana na težnjama da ovaj dio Bosne i Hercegovine proglasi nezavisnost ili da se pripoji Srbiji, i tu nema nikakve dileme – izjavio je.
Ove tvrdnje predstavljaju Salkićevu političku ocjenu ciljeva SNSD-a i njegovih partnera. Dodik je ranije javno zastupao različite stavove o samostalnosti Republike Srpske, ali konkretne namjere i postupke političkih aktera potrebno je razlikovati od njihovih izjava i međusobnih optužbi.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Republika Srpska je entitet unutar međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Eventualne promjene njenog ustavnopravnog položaja ne mogu se provoditi jednostranim odlukama entitetskih institucija.
Salkić smatra da upravo zbog toga institucije moraju ozbiljno pristupiti političkim aktivnostima koje bi mogle dovesti u pitanje postojeći ustavni poredak.
Upozorenje na nestabilnost
Salkić je iznio i tvrdnje da vlasti Republike Srpske nastoje finansijskim sredstvima osigurati naklonost pojedinih međunarodnih političkih aktera. Prema njegovom mišljenju, takve aktivnosti predstavljaju dio šire strategije kojom se pokušava osnažiti međunarodni položaj SNSD-a.
– Oni pokušavaju novcem pridobiti i kupiti pažnju međunarodne zajednice, nekih važnih međunarodnih faktora, i vlast koja je do sada bila i koja će biti u budućnosti u ovom entitetu je faktor nestabilnosti – rekao je.
Ova optužba odnosi se na političke i lobističke aktivnosti rukovodstva Republike Srpske. Međutim, sama činjenica da postoje plaćeni lobistički angažmani ne dokazuje nezakonito djelovanje, zbog čega je potrebno utvrditi prirodu ugovora i zakonitost eventualnih isplata.
Salkić je svoje upozorenje povezao s procjenom da politika SNSD-a ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine. Smatra da osporavanje državnih institucija i zagovaranje separatističkih ciljeva može imati ozbiljne posljedice.
– Oni su ti koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, koji ugrožavaju mir, i mi moramo biti svjesni te okolnosti i biti spremni na svaku opciju – upozorio je.
Njegova izjava predstavlja ozbiljno političko upozorenje, ali ne znači da je neposredno ugrožavanje mira nezavisno potvrđeno. Procjena sigurnosnih rizika zahtijeva informacije i analize nadležnih institucija.
Ipak, Salkić insistira na tome da se političke aktivnosti kojima se osporava ustavni poredak ne smiju posmatrati kao uobičajeni stranački sukobi.
Američke sankcije
Tokom razgovora Salkić se osvrnuo i na uklanjanje Milorada Dodika s američke liste sankcionisanih osoba. Ocijenio je da takva odluka ne predstavlja dokaz promjene Dodikovih političkih stavova niti odustajanja od ranijih ciljeva.
Prema njegovom tumačenju, uklanjanje sankcija rezultat je lobističkih aktivnosti koje su provođene u Sjedinjenim Američkim Državama. Smatra da je Dodik na taj način ostvario određenu političku korist, bez suštinske promjene dosadašnjeg djelovanja.
– To što je Milorad Dodik skinut s crne liste Sjedinjenih Američkih Država ni na koji način ne znači da je on promijenio politiku, već da je uspio izlobirati tu vrstu slobode i koristi benefite onoga što su uradili njegovi lobisti, koji su dobro plaćeni za taj posao – rekao je.
Salkićeva tvrdnja o razlozima uklanjanja sankcija predstavlja njegovo tumačenje odluke američke administracije. Bez zvaničnog obrazloženja koje bi potvrdilo takvu uzročno-posljedičnu vezu, nije moguće zaključiti da su lobističke aktivnosti bile presudan razlog odluke.
Ipak, pitanje finansiranja političkog lobiranja ostaje predmet javnog interesa, posebno kada se za takve aktivnosti koriste ili se sumnja da se koriste javna sredstva.
Salkić smatra da bi nadležne institucije trebale provjeriti zakonitost eventualnih budžetskih isplata povezanih s lobističkim ugovorima.
Pitanje javnog novca
Posebnu pažnju Salkić je posvetio mogućnosti da su sredstva iz budžeta Republike Srpske korištena za finansiranje lobističkih aktivnosti suprotno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Naglasio je da nadležni organi trebaju ispitati jesu li prilikom takvih isplata poštovane sve zakonske obaveze.
– Imamo odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja je jasno kazala šta misli o tim lobističkim ugovorima i sada se postavlja pitanje da li je neko od nadležnih institucija, recimo tužilaštvo, uzeo da provjeri da li je neko isplaćivao novac iz budžeta entiteta RS, možda suprotno odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – naveo je Salkić.
Ovim je otvorio pitanje odgovornosti institucija koje upravljaju javnim sredstvima. Prema njegovom mišljenju, eventualne nepravilnosti ne bi smjele ostati bez odgovarajuće pravne provjere.
Važno je naglasiti da Salkić u svojoj izjavi postavlja pitanje moguće nezakonitosti, a ne iznosi potvrđene rezultate tužilačke istrage. Utvrđivanje eventualne odgovornosti zahtijevalo bi provjeru konkretnih ugovora, isplata i relevantnih sudskih odluka.
Pravosuđe na potezu
Salkić je na kraju razgovora istakao da ključnu odgovornost za zaštitu ustavnog poretka imaju pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Smatra da političke izjave i upozorenja nisu dovoljni ukoliko nadležni organi ne postupaju u slučajevima mogućeg kršenja zakona.
Posebno je naglasio potrebu dosljedne primjene pravnih propisa, bez obzira na politički položaj osoba čije se aktivnosti preispituju. Prema njegovom mišljenju, izostanak institucionalne reakcije može ohrabriti nastavak spornih političkih postupaka.
– Uvijek se iznova vraćamo na pravosuđe i pravosudne institucije koje trebaju raditi svoj posao, jer svako onaj ko radi protiv Ustava, protiv interesa države Bosne i Hercegovine, treba biti sankcionisan. Nažalost, kod nas to nije slučaj i zato imamo ove aktivnosti koje provodi Milorad Dodik – zaključio je Salkić.
Njegova poruka usmjerena je na potrebu institucionalnog odgovora, ali i na šire pitanje funkcionisanja pravne države. Eventualno sankcionisanje bilo kojeg pojedinca mora biti zasnovano na zakonu, dokazima i postupku pred nadležnim institucijama.
Istovremeno, politička neslaganja sama po sebi nisu osnov za pravnu odgovornost. Razliku između legitimnog političkog djelovanja i eventualnog kršenja ustavnog poretka moraju utvrđivati nadležni organi.
Salkićeve izjave pokazuju da će zahtjevi SNSD-a za formiranje Vijeća ministara ostati predmet ozbiljnih političkih sporova. Dok Dodik insistira na reformama Ustavnog suda i preispitivanju odluka visokih predstavnika, SDA takve uslove odbacuje kao neprihvatljive.
Hoće li se pregovori o državnoj vlasti nastaviti uprkos ovim razlikama, zavisit će od spremnosti političkih stranaka da pronađu zajedničku osnovu. Salkić je, međutim, jasno poručio da SDA ne namjerava prihvatiti zahtjeve koje smatra suprotnim postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine.