Više od 110 miliona konvertibilnih maraka duga Radio-televizije Republike Srpske prema BHRT-u otvorilo je novi politički i pravni sukob, dok Milorad Dodik najavljuje poseban zakon kojim bi vlasti RS-a zaštitile institucije koje smatraju strateški važnim. Državni javni servis upozorava da bi najavljene zakonske intervencije mogle poslužiti za izbjegavanje finansijskih obaveza i izvršenja pravosnažnih sudskih presuda, čime bi višegodišnji spor mogao dobiti potpuno novu dimenziju.
Dodik najavljuje zakon
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je donošenje zakonskih rješenja kojima bi se zaštitila imovina i funkcionisanje institucija od posebnog značaja za Republiku Srpsku. Među njima se nalazi i RTRS, čiji su računi bili blokirani zbog sudskih postupaka povezanih s neizmirenim obavezama prema BHRT-u.
Dodik smatra da je postojeća situacija neprihvatljiva i da vlasti RS-a moraju pronaći način da zaštite institucije koje smatraju ključnim za funkcionisanje entiteta. Njegova najava dolazi nakon djelimične deblokade računa RTRS-a, koja je omogućila isplatu zaostalih plata zaposlenima.
– Danas smo riješili pitanje blokade računa, na način koji će biti poznat. Neprihvatljivo je ovo što se dešava, zbog čega smo i govorili o zakonu o kritičnoj infrastrukturi. Zaštitit ćemo svu imovinu, već smo je zaštitili. Ambicije iz Sarajeva da upravljaju imovinom ovdje potpuno su neodržive – izjavio je Dodik.
Prema ranijim najavama, zakon o nacionalnoj infrastrukturi mogao bi se naći u proceduri tokom decembra. Njime bi, osim javnog emitera, mogle biti obuhvaćene bolnice, energetski objekti i druge institucije koje vlasti RS-a smatraju strateški važnim.
Međutim, konkretan tekst zakona još nije predstavljen, zbog čega nije moguće utvrditi kakve bi pravne posljedice imao na postojeće obaveze RTRS-a.
Milioni pod znakom pitanja
U javnosti se pojavljuju i informacije o mogućoj reorganizaciji medijskih institucija Republike Srpske. Jedna od spominjanih opcija jeste osnivanje Medijskog centra RS-a, koji bi mogao objediniti RTRS i Novinsku agenciju SRNA.
Takav model otvorio je pitanje šta bi se dogodilo s postojećim dugovanjima ukoliko bi došlo do promjene organizacijske strukture javnog emitera. Posebno je osjetljivo pitanje izvršenja pravosnažnih presuda koje su već donesene u korist BHRT-a.
Ipak, nije potvrđeno da je osnivanje Medijskog centra formalno predloženo niti da bi eventualna reorganizacija podrazumijevala otpis dugova. Samo osnivanje nove institucije ne znači automatski prestanak ranije nastalih finansijskih obaveza.
Za takav zaključak bilo bi neophodno poznavati konkretna zakonska rješenja, način pravnog sljedništva i odnos novih propisa prema postojećim sudskim odlukama.
Dug premašio 110 miliona
Prema podacima BHRT-a, ukupna potraživanja od RTRS-a premašila su 110 miliona konvertibilnih maraka. Dug je nastao kroz višegodišnji spor oko raspodjele prihoda od RTV takse, a državni javni servis upozorava da se iznos nastavlja povećavati.
– Ukupan dug RTRS-a premašio je 110 miliona KM i nastavlja rasti svakog mjeseca jer RTRS, uprkos pravosnažnim presudama, nastavlja kršiti Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine. U narednom periodu, po istom osnovu, mogu se očekivati pravosnažne presude u još 13 međusobnih sudskih sporova – saopćili su iz BHRT-a.
Ovaj iznos ne odnosi se isključivo na dugovanja za koja su već donesene izvršne sudske odluke. Prema ranije objavljenim podacima, dosadašnje izvršne presude obuhvataju približno 23,5 miliona KM, dok preostala potraživanja uključuju i iznose koji su predmet drugih postupaka.
Iz BHRT-a naglašavaju da insistiranje na naplati ne predstavlja pokušaj ugrožavanja rada RTRS-a, nego zahtjev za izvršavanje zakonskih obaveza. Istovremeno upozoravaju da neizmirena potraživanja ozbiljno ugrožavaju finansijsku stabilnost državnog javnog servisa.
Spor oko RTV takse tako je prerastao u problem koji pogađa oba emitera, njihove zaposlene i funkcionisanje javnog radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine.
Crnadak optužuje SNSD
Najave vlasti Republike Srpske izazvale su kritike opozicionih političara, koji smatraju da odgovornost za finansijske probleme RTRS-a snosi dugogodišnja politika SNSD-a. Među njima je i Igor Crnadak iz PDP-a, koji upozorava da se zakonske obaveze ne mogu zanemarivati pozivanjem na političke i nacionalne interese.
– Ovaj odnos s BHRT-om definisan je zakonom, a sada se pokušava iskriviti, skrivajući se iza neke nacionalne priče. Svi trebaju znati jednu stvar: za položaj RTRS-a i njegovih radnika, koji jesu u nezavidnom položaju, odgovorna je politika SNSD-a – izjavio je Crnadak.
Njegove kritike usmjerene su na način upravljanja RTRS-om i odnos vlasti prema obavezama utvrđenim zakonom. Crnadak smatra da zaposleni ne bi trebali snositi posljedice političkih odluka i dugogodišnjih finansijskih problema.
Posebno težak položaj radnika postao je vidljiv nakon blokade računa, zbog koje su kasnile njihove plate. Finansijski spor između javnih emitera tako je neposredno pogodio zaposlene koji nisu odgovorni za donošenje odluka o raspodjeli RTV takse.
Sud omogućio isplatu plata
Okružni privredni sud u Banjoj Luci prihvatio je dio prigovora RTRS-a i omogućio korištenje računa namijenjenog isplati plata. Ostali zahtjevi javnog emitera nisu prihvaćeni, što znači da djelimična deblokada nije predstavljala konačno rješenje finansijskog spora.
Zaposlenima RTRS-a 5. novembra isplaćene su septembarska i oktobarska plata. Time je privremeno riješen jedan od najhitnijih problema, ali su dugovanja prema BHRT-u i pitanja izvršenja sudskih presuda ostala otvorena.
Upravo okolnosti deblokade izazvale su dodatnu zabrinutost državnog javnog servisa. Posebno je problematizovana Dodikova izjava u kojoj je unaprijed govorio o rješavanju blokade računa, iako način njenog provođenja nije bio javno poznat.
BHRT traži odgovore
Zbog Dodikovih izjava BHRT se obratio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, tražeći ispitivanje okolnosti povezanih sa sudskim postupkom. Državni javni servis smatra da se mora razjasniti postoji li mogućnost neprimjerenog političkog utjecaja na izvršenje sudskih odluka.
Posebno pitanje odnosi se na činjenicu da Dodik, kao predsjednik političke stranke, nema nadležnost za odlučivanje u sudskom izvršnom postupku. Zbog toga je BHRT zatražio da nadležne institucije razmotre okolnosti njegovih javnih tvrdnji.
Ipak, sama izjava političkog lidera ne predstavlja dokaz da je sud postupao pod pritiskom. Za utvrđivanje eventualnog neprimjerenog utjecaja potrebne su konkretne činjenice i postupanje nadležnih organa.
Iz BHRT-a dodatno upozoravaju da bi donošenje posebnih propisa moglo otvoriti prostor za ograničavanje budućih blokada računa. Prema njihovoj ocjeni, takav razvoj događaja mogao bi otežati naplatu potraživanja utvrđenih sudskim presudama.
Sudski postupci i zakon
Pravosnažne sudske odluke predstavljaju obavezu koju nadležne institucije moraju poštovati i izvršavati u skladu sa zakonom. Eventualno donošenje novih propisa kojima bi se mijenjao položaj javnog emitera otvorilo bi pitanje njihovog odnosa prema već utvrđenim potraživanjima.
Posebno bi bilo važno utvrditi može li zakon o zaštiti kritične infrastrukture ograničiti izvršenje sudskih odluka i pod kojim uslovima. Takva pitanja zahtijevala bi detaljnu pravnu analizu, uključujući usklađenost s ustavnim poretkom i postojećim zakonodavstvom.
Zasad nema potvrde da vlasti Republike Srpske pripremaju zakon kojim bi se direktno poništile pravosnažne presude ili automatski izbrisali dugovi RTRS-a. Takve mogućnosti spominju se u kontekstu zabrinutosti zbog najavljenih promjena, ali nisu potvrđene konkretnim zakonskim tekstom.
Neizvjesna budućnost emitera
Višegodišnji sukob oko raspodjele RTV takse pokazuje koliko su finansijska stabilnost i rad javnih emitera povezani s provođenjem zakonskih obaveza. Dok BHRT insistira na naplati potraživanja, RTRS se suočava s posljedicama blokade računa i problemima u redovnom poslovanju.
Najavljeni zakon mogao bi dodatno otvoriti raspravu o granicama zaštite institucija koje vlasti smatraju strateški važnim. Ključno će biti pitanje može li se njihovo funkcionisanje osigurati bez ugrožavanja prava povjerilaca i izvršenja sudskih presuda.
Za sada je poznato da dug prema BHRT-u premašuje 110 miliona KM, da su pojedine presude već izvršne i da se očekuju odluke u dodatnim sudskim sporovima. Konačne posljedice Dodikovih najava zavisit će od sadržaja eventualnog zakona i načina njegove primjene.
Dok se čeka predstavljanje konkretnih rješenja, finansijski spor ostaje neriješen, a pitanje odgovornosti za nagomilane dugove i dalje opterećuje javni radiotelevizijski sistem Bosne i Hercegovine.
Pogledajte PRILOG!