Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović otkrio je da su pregovori o formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini već u poodmakloj fazi, potvrdivši da su među glavnim sagovornicima njegove stranke SDA, SDP i SNSD. Govoreći u Mostaru, najavio je konkretne rokove za uspostavljanje zakonodavne i izvršne vlasti, ali i otkrio da se razgovori zasad vode prvenstveno o političkim principima, dok raspodjela ministarskih pozicija još nije otvorena.
Pregovori u toku
Dragan Čović izjavio je da se intenzivno razgovara o formiranju vlasti na svim nivoima Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, cilj je što prije završiti institucionalne procedure kako bi novoizabrani predstavnici mogli preuzeti odgovornost za funkcionisanje države i entiteta.
Predsjednik HDZ-a BiH o tome je govorio u Mostaru, tokom obilježavanja godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Njegove izjave posebno su privukle pažnju zbog otvorenog spominjanja političkih stranaka s kojima HDZ već razgovara o budućim koalicionim odnosima.
Čović je potvrdio da su kontakti ostvareni s više političkih aktera, ali je posebno izdvojio SDA, SDP i SNSD. Takav izbor sagovornika pokazuje da HDZ nastoji otvoriti pregovore s partijama koje smatra važnim za uspostavljanje parlamentarne većine.
– Razgovarali smo sa svim strankama, znači prije svega sa SDA, naravno i sa SDP-om, sa SNSD-om. Puno toga smo već na neki način postavili s jasnim načelima kako treba brzo uspostaviti izvršnu vlast. Vjerujemo da ćemo već početkom 12. mjeseca imati zakonodavnu vlast na svim razinama, a federalnu vladu možemo imati do kraja drugog mjeseca, i zakonski je rok nekako tu negdje, a nastojat ćemo taj tempo pratiti i kada je u pitanju Vijeće ministara – rekao je Čović.
SDA među prvima
Posebnu pažnju izazvalo je to što je Čović prilikom nabrajanja stranaka s kojima je razgovarao prvo spomenuo SDA. Iako redoslijed njegovog nabrajanja ne predstavlja potvrdu buduće koalicije, pokazuje da je ova stranka uključena u razgovore o formiranju vlasti.
Istovremeno, predsjednik HDZ-a naveo je i SDP, čime je potvrdio da pregovarački proces nije ograničen na samo jednu političku opciju. To ostavlja mogućnost različitih koalicionih kombinacija, zavisno od konačnog rasporeda mandata i dogovora među strankama.
U razgovorima učestvuje i SNSD, što je posebno značajno za uspostavljanje vlasti na državnom nivou. Međutim, Čović nije saopćio da je s bilo kojom od navedenih stranaka postignut konačan sporazum o zajedničkom djelovanju.
Njegova izjava zato potvrđuje postojanje političkih kontakata, ali ne i definitivni sastav buduće parlamentarne većine. Konačna odluka zavisit će od rezultata pregovora, institucionalnih procedura i spremnosti stranaka da prihvate zajednički program.
Rokovi za vlast
Čović očekuje da zakonodavna vlast na svim nivoima bude uspostavljena već početkom decembra. Takva najava podrazumijeva ubrzano konstituisanje predstavničkih tijela i završetak postupaka neophodnih za njihov redovan rad.
Kada je riječ o izvršnoj vlasti, predsjednik HDZ-a iznio je nešto duži vremenski okvir. Prema njegovim očekivanjima, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine mogla bi biti formirana do kraja februara naredne godine.
Sličan tempo Čović očekuje i prilikom uspostavljanja novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Naglasio je da će politički partneri nastojati pratiti rokove koji proizlaze iz zakonskih i institucionalnih procedura.
Ipak, navedeni datumi predstavljaju politička očekivanja, a ne garanciju da će svi dogovori biti završeni u predviđenom periodu. Formiranje vlasti zavisi od više međusobno povezanih procesa, zbog čega eventualna kašnjenja na jednom nivou mogu utjecati i na ostale.
Kantoni odlučuju
Prema Čovićevim riječima, prvi konkretan korak u uspostavljanju nove vlasti jeste konstituisanje kantonalnih skupština. Taj proces trebao bi početi već tokom sedmice u kojoj je dao izjavu.
Kantonalne skupštine imaju važnu ulogu u ukupnom procesu formiranja vlasti u Federaciji BiH. Njihovo konstituisanje predstavlja preduslov za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Upravo će izbor delegata dodatno razjasniti političke odnose i mogućnosti formiranja buduće većine. Čović smatra da su izborni rezultati već pokazali koje stranke imaju realne izglede za učešće u vlasti, ali očekuje da konačna slika bude jasnija nakon završetka tih procedura.
Zbog toga razgovori među strankama još ne znače da je proces političkog dogovaranja završen. Tek nakon uspostavljanja odgovarajućih parlamentarnih tijela bit će moguće preciznije procijeniti odnose snaga i kapacitet pojedinih koalicionih kombinacija.
Ministarske pozicije
Iako su pregovori intenzivni, Čović tvrdi da raspodjela ministarskih resora još nije bila predmet razgovora. Prema njegovim riječima, prioritet je postizanje saglasnosti o programskim načelima buduće vlasti.
Takav pristup predsjednik HDZ-a predstavlja kao način da se najprije definišu zajednički politički ciljevi. Tek nakon usaglašavanja osnovnih principa trebalo bi otvoriti pitanja konkretnih kadrovskih rješenja i podjele odgovornosti.
Raspodjela resora često predstavlja jedno od najosjetljivijih pitanja prilikom formiranja koalicija. Različite stranke nastoje osigurati pozicije koje smatraju važnim za provođenje vlastitih političkih programa, zbog čega pregovori mogu postati složeniji kada se otvori kadrovski dio.
Čović, međutim, zasad insistira na programskom dogovoru kao osnovi buduće saradnje. Njegove izjave ne otkrivaju koje bi stranke mogle dobiti pojedina ministarstva niti ko bi mogao preuzeti vodeće funkcije u izvršnoj vlasti.
Četiri ključna principa
Predsjednik HDZ-a naveo je evropski put Bosne i Hercegovine kao jedan od najvažnijih ciljeva buduće koalicije. Prema njegovoj ocjeni, politički partneri trebali bi postići saglasnost o nastavku evropskih integracija i obavezama koje iz tog procesa proizlaze.
Kao dodatne prioritete izdvojio je unutrašnji mir i stabilnost. Time je naglasio potrebu za političkim dogovorom koji bi omogućio nesmetano funkcionisanje institucija i izbjegavanje novih kriza.
Posebno mjesto u njegovim porukama zauzima ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Riječ je o pitanju koje HDZ BiH kontinuirano ističe kao jedno od ključnih u svojim političkim zahtjevima.
Ipak, Čović nije detaljno objasnio kako bi navedena načela bila pretočena u konkretne zakonske ili institucionalne promjene. Njihov stvarni sadržaj bit će poznat tek kada potencijalni koalicioni partneri predstave zajednički program.
Četverogodišnji plan
Čović očekuje da do kraja godine bude usaglašen jasan program rada za naredne četiri godine. Takav dokument trebao bi definisati razvojne prioritete i pravce djelovanja buduće vlasti na entitetskom i državnom nivou.
Prema njegovim najavama, program bi trebao obuhvatiti pitanja važna za razvoj Bosne i Hercegovine i funkcionisanje njenih institucija. Međutim, konkretne mjere, finansijski planovi i pojedinačni projekti zasad nisu predstavljeni.
Četverogodišnji program mogao bi predstavljati osnovu za praćenje rada buduće koalicije. Njegova važnost zavisit će od toga hoće li političke stranke usaglasiti ostvarive ciljeve i preuzeti odgovornost za njihovo provođenje.
Za sada ostaje nepoznato koliko su pregovarači približili stavove o pojedinačnim pitanjima. Čovićeva izjava potvrđuje da su načelni razgovori već vođeni, ali ne otkriva stepen saglasnosti o svim budućim prioritetima.
Ko ulazi u vlast?
Spominjanje SDA, SDP-a i SNSD-a otvorilo je pitanje budućeg rasporeda političkih snaga u Bosni i Hercegovini. Sve tri stranke imaju različite političke prioritete, zbog čega bi konačan koalicioni dogovor morao uključivati usaglašavanje brojnih pitanja.
HDZ BiH, prema Čovićevim izjavama, nastoji održati razgovore s više mogućih partnera. Takva pregovaračka pozicija omogućava razmatranje različitih kombinacija prije nego što bude poznat konačan sastav parlamentarnih većina.
Međutim, ne postoji potvrda da su sve spomenute stranke istovremeno prihvatile zajednički koalicioni aranžman. Čović nije predstavio potpisan sporazum niti je saopćio konačnu listu političkih partnera.
Zbog toga bi bilo preuranjeno tvrditi da je nova vlast već dogovorena. Ono što se može zaključiti jeste da HDZ aktivno učestvuje u pregovorima i da predsjednik te stranke očekuje relativno brzo postizanje dogovora.
Predstoje ključne odluke
Naredni koraci u konstituisanju kantonalnih skupština i izboru delegata u Dom naroda trebali bi pokazati koliko su Čovićeva očekivanja ostvariva. Nakon toga slijedi preciznije definisanje parlamentarnih većina i nastavak pregovora o izvršnoj vlasti.
Posebno će biti važno vidjeti hoće li stranke uspjeti usaglasiti zajednički četverogodišnji program prije otvaranja pitanja raspodjele ministarskih pozicija. Upravo taj dio procesa mogao bi pokazati koliko su dosadašnji razgovori rezultirali stvarnim političkim približavanjem.
Čović je javno potvrdio da su SDA, SDP i SNSD među strankama s kojima HDZ razgovara, ali konačnu odluku o budućoj vlasti još nije objavio. Njegove najave zato predstavljaju početak jasnijeg oblikovanja političkih odnosa, dok će stvarni sastav koalicije biti poznat tek nakon završetka pregovora i potrebnih parlamentarnih procedura.

