Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez uputio je oštru poruku političkim strukturama u Srbiji, naglasivši da Bosna i Hercegovina mora biti spremna zaštititi svoj suverenitet i teritorijalni integritet bez obzira na to ko bude upravljao susjednom državom. Govoreći za N1 o promjenama u Beogradu, budućim odnosima dvije zemlje i formiranju vlasti u BiH, poručio je da nova srbijanska vlast tek treba pokazati svoje političko opredjeljenje, dok će o eventualnoj koaliciji SDP-a sa SDA odlučivati stranački kongres 6. decembra.
Poruka iz Sarajeva
Zukan Helez smatra da političke promjene u Srbiji ne smiju dovesti do slabljenja spremnosti institucija Bosne i Hercegovine da štite državu. Prema njegovim riječima, domaće vlasti moraju pažljivo pratiti razvoj događaja u Beogradu, ali istovremeno nastaviti jačati vlastite kapacitete.
Ministar odbrane naglašava da nije presudno koja će politička opcija preuzeti vlast u Srbiji, nego kakvu će politiku voditi prema Bosni i Hercegovini. Posebno upozorava da se pitanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta ne mogu dovoditi u pitanje zbog promjena političkih odnosa u susjedstvu.
– Moramo biti spremni na odbranu naše domovine, Bosne i Hercegovine. Mi nikome nećemo dozvoliti da je cijepa, to je sigurno – poručio je ministar odbrane BiH.
Ova izjava predstavlja jednu od najsnažnijih poruka koje je Helez uputio tokom razgovora o budućim regionalnim odnosima. Njegov stav zasniva se na uvjerenju da Bosna i Hercegovina mora imati vlastitu strategiju djelovanja, nezavisno od političkih promjena u drugim državama.
Neizvjesnost u Srbiji
Govoreći o novoj parlamentarnoj većini u Srbiji, Helez je ocijenio da je prerano donositi konačne zaključke o njenoj budućoj politici. Smatra da će tek konkretni potezi novih vlasti pokazati hoće li doći do promjene dosadašnjeg odnosa prema Bosni i Hercegovini.
Posebno je ukazao na različite ideološke pravce koji su zastupljeni među političkim akterima povezanim s promjenama u Srbiji. Prema njegovoj procjeni, upravo te razlike otežavaju predviđanje budućih odluka Beograda.
– Mi još ne znamo, a i čitav svijet očekuje, posebno Zapadni Balkan i Evropa, da vidi u kojem će smjeru krenuti nova vlast u Srbiji. To je jedan veliki konglomerat različitih ideologija, od desnih, lijevih i centrističkih do pročetničkih, proevropskih i demokratskih. U kojem će smjeru sve to krenuti i kako će se odvijati, tek ćemo vidjeti. Svi čekamo da to vidimo – rekao je Helez.
Njegova ocjena pokazuje da promjena vlasti sama po sebi ne garantuje drugačiju regionalnu politiku. Za Bosnu i Hercegovinu posebno će biti važno kako će nove institucije Srbije pristupiti pitanjima međudržavnih odnosa, ratne prošlosti i evropskih integracija.
Odnos prema prošlosti
Jedno od najosjetljivijih pitanja koje je Helez otvorio jeste odnos Srbije prema presudama međunarodnih sudova. Smatra da bi prihvatanje sudski utvrđenih činjenica predstavljalo važan korak prema izgradnji kvalitetnijih odnosa između dvije države.
Ministar je posebno naglasio značaj presude Međunarodnog suda pravde i potrebu da se odgovornost za ratne zločine jasno poveže s konkretnim političkim strukturama. Njegova poruka usmjerena je na razlikovanje odgovornosti režima od kolektivnog označavanja naroda.
– Ja kao zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara i ministar odbrane smatram da, onog momenta kada priznaju ono što je Međunarodni sud pravde presudio, treba skinuti ljagu i s države i s naroda. Treba tačno reći da je taj i taj režim, kako je presuđeno, podržavao i izvršio genocid u Bosni i Hercegovini. Onda ćemo pružiti ruku i možemo razgovarati – poručio je Helez.
Ova izjava predstavlja Helezovo političko tumačenje odgovornosti za događaje iz ratnog perioda. Međunarodni sud pravde utvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu njegovog sprečavanja, ali nije utvrdio da je Srbija sama počinila genocid.
Za Heleza je suočavanje s prošlošću jedan od preduslova za stvaranje drugačije političke atmosfere. Smatra da bi takav pristup omogućio otvoreniji dijalog i uspostavljanje odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju.
Odbrana državnih interesa
Ministar odbrane osvrnuo se i na najave da bi nova vlast u Srbiji mogla nastaviti politiku u kojoj se posebna pažnja posvećuje Republici Srpskoj. U tom kontekstu upozorio je da institucije Bosne i Hercegovine moraju biti spremne na različite političke scenarije.
Prema njegovom mišljenju, iskustva iz prethodnog perioda pokazuju koliko je važno imati jasan odnos prema pitanjima državnog integriteta. Smatra da se Bosna i Hercegovina ne smije oslanjati isključivo na očekivanja od političkih promjena u susjedstvu.
– Na nama je da radimo. Mi znamo s kim imamo posla. Znali smo i u prošlosti. Mi trebamo raditi i biti spremni, ko god bio s druge strane, bili to radikali ili neko drugi – istakao je Helez.
Njegova poruka naglašava kontinuitet državnih obaveza bez obzira na promjene političkih okolnosti. U tom smislu, zaštitu Bosne i Hercegovine predstavlja kao odgovornost domaćih institucija, a ne pitanje koje zavisi od političke volje susjednih država.
Evropski put Srbije
Helez smatra da će odnos nove vlasti u Beogradu prema Bosni i Hercegovini biti važan pokazatelj njenog stvarnog evropskog opredjeljenja. Prema njegovoj ocjeni, nije dovoljno deklarativno podržavati evropske integracije ukoliko politički postupci nisu usklađeni s vrijednostima koje taj proces podrazumijeva.
Posebno je ukazao na pitanje političke podrške koju bi Beograd mogao pružati pojedinim akterima u Bosni i Hercegovini. Smatra da će takve odluke pokazati kakvu regionalnu politiku nova vlast namjerava voditi.
– A koga će oni podržavati, to je njihov problem. Od toga im zavisi put prema Evropi, odnosno hoće li ostati u balkanskom glibu i blatu ili će se okrenuti prema Evropi. Jer ne možete reći da želite Evropu, a ne njegovati evropske vrijednosti – naglasio je.
Helez time povezuje buduće odnose Srbije i Bosne i Hercegovine sa širim pitanjem evropskih standarda. Njegov stav jeste da regionalna saradnja mora počivati na poštovanju državnog suvereniteta i međunarodnih obaveza.
Ko formira vlast?
Pored odnosa sa Srbijom, Helez je govorio i o postizbornim pregovorima u Bosni i Hercegovini. Poručio je da rezultati izbora predstavljaju osnovu za formiranje novih parlamentarnih većina i da politički akteri moraju preuzeti odgovornost za taj proces.
Prema njegovim riječima, stranke koje se smatraju izbornim pobjednicima trebaju pokazati sposobnost da uspostave vlast. Naglasio je da građani očekuju funkcionisanje institucija, a ne beskonačne političke pregovore.
– Što se tiče izbora, sve je jasno. Zna se ko je koliko glasova dobio. Koristim i ovu priliku da pozovem one koji se smatraju pobjednicima i koji su dobili glasove da formiraju vlast. To je to. Nema nam druge – kazao je Helez za N1.
Ipak, nije precizirao koje bi stranke trebale činiti buduću većinu na državnom ili entitetskom nivou. Njegova poruka prvenstveno je bila usmjerena na potrebu da se izborni rezultati pretoče u funkcionalne institucije.
SDP pred odlukom
Jedno od ključnih pitanja razgovora odnosilo se na mogućnost da SDP BiH formira vlast zajedno sa SDA. Helez nije želio potvrditi niti odbaciti takvu mogućnost, naglašavajući da odluka pripada stranačkim organima.
Prema njegovim riječima, SDP će 6. decembra održati kongres na kojem će delegati odlučivati o budućem političkom djelovanju. Taj skup mogao bi odrediti hoće li stranka učestvovati u vlasti i s kojim partnerima.
– Mi imamo kongres 6. decembra i kongres će odlučiti. Kako kongres kaže, tako ćemo se i držati tih odluka. Kongres će nam dati upute. Imamo nešto manje od 1.000 delegata i oni će reći idemo li u vlast, s kim idemo ili ne idemo, odnosno idemo li u opoziciju – kazao je Helez.
Ovakvim stavom ministar je naglasio da pojedinačne izjave funkcionera ne predstavljaju konačnu odluku SDP-a. Prema njegovom objašnjenju, delegati će imati ključnu riječ o budućim koalicijama i političkoj strategiji stranke.
Kongres odlučuje
Helez je odbio iznositi procjene o mogućim partnerstvima prije održavanja kongresa. Smatra da bi takve izjave bile preuranjene jer stranački organi još nisu usvojili obavezujuće odluke.
– Nakon toga svi ćemo znati. Prije toga ne bih davao nikakve izjave o tome jer nisu relevantne – poručio je.
Na dodatno pitanje zna li on lično hoće li SDP biti dio buduće vlasti, Helez je odgovorio kratko, bez ostavljanja prostora za različita tumačenja.
– Ne zna niko – rekao je Helez.
Takav odgovor pokazuje da pitanje buduće koalicije SDP-a ostaje otvoreno. Konačan rasplet zavisit će od odluka kongresa, ali i od mogućnosti postizanja političkog dogovora s drugim strankama.
Poruke za budućnost
Helezove izjave istovremeno otvaraju dva važna politička pitanja: unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini i budući pristup Srbije prema susjednoj državi. Dok će SDP o koalicionim partnerima odlučivati na stranačkom kongresu, odnos nove vlasti u Beogradu tek treba dobiti jasne političke obrise.
Ministar odbrane smatra da Bosna i Hercegovina mora nastaviti jačati vlastite institucije i biti spremna na različite regionalne okolnosti. Posebno naglašava da zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta ne smije zavisiti od toga koja politička opcija upravlja Srbijom.
Njegova poruka zato nije ograničena samo na trenutne promjene u Beogradu. Ona predstavlja upozorenje da će budući odnosi dvije države zavisiti od poštovanja međunarodnih pravila, odnosa prema prošlosti i spremnosti na saradnju.
Istovremeno, pred SDP-om se nalazi odluka koja bi mogla značajno utjecati na sastav buduće vlasti u Bosni i Hercegovini. Kongres zakazan za 6. decembar trebao bi pokazati hoće li stranka nastaviti dosadašnja partnerstva, otvoriti prostor za drugačije koalicije ili odabrati opoziciono djelovanje.

