Političke promjene u Srbiji mogle bi označiti kraj dugogodišnje dominacije Aleksandra Vučića, ali i otvoriti pitanje budućnosti njegovih političkih saveznika u regionu, među kojima je Milorad Dodik. Predsjednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocijenio je u emisiji „Dan uživo“ na N1 da Vučić pokušava odgoditi početak rada novih institucija, dok pred Srbijom stoje ozbiljne reforme koje bi mogle promijeniti i dosadašnji odnos Beograda prema Bosni i Hercegovini.
Posljednji politički čin
Dušan Janjić smatra da dešavanja u Narodnoj skupštini Srbije predstavljaju završnu fazu političkog sistema izgrađenog oko Aleksandra Vučića. Višesatna obraćanja, parlamentarne rasprave i pokušaje zadržavanja političkog utjecaja opisuje kao znakove slabljenja dosadašnje vlasti.
– Najozbiljnija definicija je da mi prisustvujemo posljednjem činu te neke tragikomedije ili farse koja služi za to da se oni koji još uvijek vjeruju Vučiću lakše pozdrave sa njim – rekao je Janjić.
Prema njegovoj ocjeni, nova parlamentarna većina pokazuje strpljenje jer želi omogućiti građanima da sami procijene ponašanje dosadašnjeg predsjednika. Smatra da Vučić svojim nastupima pokušava sačuvati politički autoritet, ali da takav pristup više ne daje rezultate kao ranije.
– Trenutno Vučić gubi – poručio je Janjić.
Analizirajući način Vučićevog političkog djelovanja, Janjić je ocijenio da ga aktuelni nastupi podsjećaju na ranije faze njegove karijere. Posebno je ukazao na retoriku i politički stil koji povezuje s njegovim nekadašnjim djelovanjem.
– Vraća ga na mladog Šešelja – kazao je Janjić.
Borba za parlament
Jedno od ključnih pitanja u Srbiji jeste konstituisanje Narodne skupštine i početak njenog redovnog rada. Janjić smatra da postoje parlamentarni i pravni mehanizmi kojima se može spriječiti nepotrebno odugovlačenje ovog procesa.
Među mogućnostima spominje tumačenje skupštinskog poslovnika, ali i eventualnu intervenciju Ustavnog suda. Prema njegovom mišljenju, nova većina mora uspostaviti jasna pravila koja neće dopuštati zloupotrebu parlamentarnih procedura.
– Pobjeda je konstituisanje skupštine i početak rada novih institucija – naglasio je Janjić.
On smatra da Vučiću odgovara produžavanje institucionalne neizvjesnosti jer se time odgađa mogućnost preispitivanja odluka prethodne vlasti. Zbog toga početak rada parlamenta vidi kao važan korak prema uspostavljanju drugačijeg političkog sistema.
Napadi na protivnike
Janjić se osvrnuo i na napade predstavnika Srpske napredne stranke na Aleksandra Čupića, kandidata studentske liste za predsjednika Narodne skupštine. Takve postupke smatra nastavkom dugogodišnje prakse diskreditovanja političkih protivnika.
– Pa mi tako živimo zadnjih deset godina. Sve je diskreditacija, barem ja imam iskustva. Šta god kažete, postoji ta propagandna mašinerija – istakao je Janjić.
Posebno je kritikovao djelovanje pojedinih medija, uključujući Informer, koji smatra dijelom propagandnog sistema povezanog s dosadašnjom vlašću. Prema njegovoj ocjeni, takav način javne komunikacije otežava demokratsku raspravu i normalno funkcionisanje institucija.
Zbog toga insistira na izmjenama skupštinskog poslovnika i uspostavljanju jasnih ograničenja parlamentarnog ponašanja. Smatra da demokratske institucije moraju omogućiti političku raspravu, ali i spriječiti zloupotrebe koje paralizuju njihov rad.
– Ne smije se dozvoliti ovako široko more za diktatore i njihove psiho probleme, a mora se poštovati Ustav i zakon i šta je funkcija parlamenta – poručio je Janjić.
Nova parlamentarna većina
Govoreći o odnosu političkih snaga, Janjić je podsjetio da studentska lista raspolaže sa 140 poslaničkih mandata. Uz podršku predstavnika nacionalnih manjina, prema njegovoj procjeni, nova većina mogla bi imati približno 150 glasova.
Takav odnos snaga omogućio bi pokretanje zakonodavnih i institucionalnih reformi. Janjić smatra da parlament mora ponovo postati centralno mjesto donošenja političkih odluka, umjesto dosadašnje prakse koncentrisanja moći u rukama predsjednika ili premijera.
Posebno naglašava potrebu da se zakonske inicijative vrate u redovne parlamentarne procedure. Time bi se, prema njegovom mišljenju, omogućila veća kontrola izvršne vlasti i otvorio prostor za odgovorniji rad državnih institucija.
Međutim, parlamentarnu pobjedu vidi tek kao početak složenijeg procesa. Smatra da će stvarni uspjeh nove većine zavisiti od sposobnosti da promijeni način upravljanja državom.
Reforma sigurnosnih službi
Jedan od najzahtjevnijih zadataka nove vlasti, prema Janjićevim riječima, bit će reforma sigurnosnog aparata. Posebno izdvaja Bezbednosno-informativnu agenciju, čiji rad smatra važnim za razumijevanje dosadašnjeg političkog sistema.
Janjić govori o potrebi reformisanja struktura koje naziva dubokom državom. Prema njegovom mišljenju, bez promjena u sigurnosnim institucijama neće biti moguće uspostaviti potpuno drugačiji način funkcionisanja vlasti.
Takve reforme podrazumijevale bi preispitivanje dosadašnjeg upravljanja službama i njihovog odnosa prema političkim centrima moći. Istovremeno očekuje ustavne promjene i stvaranje uslova za održavanje budućih demokratskih izbora.
Posebno ističe važnost savremenih izbornih mehanizama koji bi omogućili veću transparentnost procesa. Smatra da promjena parlamentarne većine mora biti praćena promjenama pravila kako se raniji problemi ne bi ponavljali.
Vučić kupuje vrijeme
Janjić očekuje da će se političke promjene nastaviti i kroz predsjedničke izbore. Na pitanje mogu li oni biti održani do kraja 2026. godine, odgovorio je nedvosmisleno.
– Oni se moraju održati – rekao je Janjić.
Prema njegovoj procjeni, Vučić pokušava odgoditi političke procese kako bi produžio vlastiti utjecaj. Njegove nastupe u parlamentu i odnos prema novoj većini tumači upravo kroz nastojanje da dobije dodatno vrijeme.
– On ovim kupuje dane – kazao je Janjić.
Smatra i da bi Vučićevo povlačenje iz parlamentarnog političkog života moglo izazvati podjele unutar poslaničkog bloka SNS-a. Prema toj procjeni, dosadašnja politička organizacija mogla bi se podijeliti na više parlamentarnih klubova.
Šta čeka Dodika?
Promjene u Srbiji otvaraju pitanje budućih odnosa Beograda i Banje Luke, posebno zbog dugogodišnje političke bliskosti Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. Janjić smatra da nastavak dosadašnje regionalne politike ne bi odgovarao promjenama koje su se dogodile u Srbiji.
Prema njegovoj ocjeni, nova vlast prvenstveno mora stabilizovati vlastitu državu, njene institucije i ekonomiju. Vanjska politika trebala bi biti usmjerena prema tim ciljevima, a ne prema održavanju ranijih političkih odnosa.
Janjić smatra da pojedinim vladajućim strukturama u regionu ne odgovara uspjeh demokratskih promjena u Srbiji. Takav razvoj događaja mogao bi otvoriti pitanja političke odgovornosti i u susjednim državama.
– Takvim, da kažemo, društvima ne odgovara da se artikuliše bilo šta što liči na ono što je opštenarodni pokret koji je došao do promjena u Srbiji – rekao je Janjić.
Ipak, Janjić nije iznio konkretnu najavu mjera nove vlasti prema Dodiku. Njegove ocjene ukazuju na mogućnost drugačijeg regionalnog pristupa, ali ne potvrđuju da je već donesena odluka o promjeni odnosa s rukovodstvom Republike Srpske.
Regionalna saradnja
Janjić smatra da Srbija ne treba pokušavati izvoziti vlastite političke promjene u susjedne države. Umjesto toga, zagovara saradnju zasnovanu na međunarodnim pravilima, ekonomskim interesima i infrastrukturnom povezivanju.
– Zato je saradnja u regionu najzdravija kad se postavi na onim elementarnim pravilima međunarodne saradnje i, drugo, na ekonomskoj saradnji i komunikacijama, od infrastrukturnih do ovih međuljudskih – istakao je Janjić.
Kao primjer mogućeg povezivanja naveo je zdravstvo, uključujući saradnju ustanova za radioterapiju i banjsko liječenje. Smatra da države nastale raspadom Jugoslavije imaju slične probleme u organizaciji zdravstvenih sistema i dostupnosti liječenja.
Govorio je i o mogućnostima zajedničkih investicija, posebno u namjenskoj industriji i eksploataciji rijetkih metala. Prema njegovoj ocjeni, koordinacija država regiona mogla bi omogućiti efikasniji razvoj i bolje korištenje raspoloživih resursa.
Politička budućnost
Tokom razgovora Janjić se osvrnuo i na položaj srpske zajednice u Hrvatskoj, posebno na političko djelovanje Milorada Pupovca. Istakao je njegov doprinos razvoju manjinskih prava i održavanju komunikacije između Srbije i Hrvatske.
Istovremeno je izrazio zabrinutost zbog političke atmosfere u Zagrebu i odnosa prema građanskim inicijativama. Smatra da regionalne države trebaju razvijati vlastite demokratske procese bez nametanja političkih rješenja iz susjedstva.
Njegova osnovna poruka jeste da Srbija nakon promjene parlamentarne većine mora izgraditi funkcionalne institucije i drugačiji sistem političke odgovornosti. Takav razvoj događaja mogao bi utjecati i na odnose s Bosnom i Hercegovinom, ali konkretne posljedice tek treba vidjeti.
Za Milorada Dodika promjena vlasti u Beogradu potencijalno znači suočavanje s drugačijim političkim partnerima i prioritetima Srbije. Hoće li to dovesti do slabljenja dosadašnje podrške iz Beograda, zavisit će od odluka nove vlasti, dok Janjićeve ocjene prvenstveno ukazuju na mogućnost završetka jednog političkog modela koji je godinama oblikovao odnose u regionu.

