Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, otvoreno je govorio o političkim kompromisima Trojke, odnosima s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem te vlastitoj odgovornosti za izborni rezultat. Gostujući na BHRT-u, iznenadio je pozitivnim mišljenjem o Darijani Filipović, priznao da ga pojedine odluke iz prethodnog mandata i dalje opterećuju te otkrio kakvu budućnost očekuje za Našu stranku.
Iznenađujuća ocjena
Govoreći o kolegama iz parlamentarnih klupa, Kojović se posebno osvrnuo na Darijanu Filipović, političarku HDZ-a BiH. Priznao je da o njoj privatno ima veoma dobro mišljenje, uprkos značajnim političkim razlikama između stranaka kojima pripadaju.
Ipak, njegova pozitivna ocjena nije značila i bezrezervnu podršku njenom političkom djelovanju. Naglasio je da mu je neprihvatljivo što Filipović ne reaguje na probleme s kojima se, prema njegovim riječima, suočavaju Bošnjaci u Stocu.
Takvim stavom Kojović je napravio razliku između ličnog mišljenja o političkoj kolegici i neslaganja s njenim javnim djelovanjem. Njegova izjava pokazuje da pozitivni međuljudski odnosi ne moraju podrazumijevati i saglasnost o pitanjima koja se odnose na položaj građana i političku odgovornost.
Kritike bivšoj vlasti
Kojović je tokom gostovanja govorio i o odnosima prethodnih vladajućih struktura prema liderima SNSD-a i HDZ-a BiH. Ocijenio je da je vlast prije dolaska Trojke pokazivala znatno veću popustljivost prema Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću.
Prema njegovom viđenju, Trojka je pokušavala uspostaviti drugačiji način političkog djelovanja, posebno kada je riječ o evropskim integracijama i institucionalnim reformama. Međutim, priznao je da ni aktuelna koalicija nije uspjela ostvariti sve ciljeve koje je postavila.
Kao jedan od najvećih problema izdvojio je ponašanje HDZ-a i SNSD-a tokom procesa evropskih integracija. Smatra da su ove stranke u određenom trenutku prestale pokazivati stvarnu zainteresovanost za provođenje reformi.
– Zato što su HDZ i SNSD odlučili da za njih prioritet nije Evropska unija već da ništa ne mijenjaju i da čekaju da se promijeni Trojka i da dođe neki novi partner – istakao je Kojović.
Izborno razočarenje
Jedna od tema razgovora bio je i Kojovićev neuspjeh na Općim izborima 2026. godine, na kojima nije osvojio novi parlamentarni mandat. Priznao je da takav rezultat nije dočekao ravnodušno, posebno imajući u vidu dugogodišnje političko iskustvo.
– Ja pretpostavljam da je to neka ljudska reakcija, razočarenje, tuga. Onda neka samorefleksija i pitanje šta dalje – rekao je Kojović.
Podsjetio je da je prvi mandat osvojio još 2010. godine, nakon čega je veliki dio vremena posvetio političkom radu. Zbog toga promjenu profesionalnih okolnosti posmatra i kao mogućnost da se ponovo posveti aktivnostima za koje ranije nije imao dovoljno prostora.
– Onda dođe faza u kojoj shvatite da ćete sada imati puno više vremena za stvari koje su trpjele taj posao, jer je način na koji sam ja radio konzumirao mnogo vremena – istakao je.
Kojović je naveo da je tokom prethodnog perioda mnogo vremena provodio čitajući zakone i pripremajući političke dokumente. Sada očekuje da će imati više prilika za čitanje knjiga i druge privatne aktivnosti.
Poruka biračima
Analizirajući rezultate Naše stranke, Kojović je priznao da birači nisu nagradili njen dosadašnji rad u mjeri u kojoj su stranački predstavnici očekivali. Ipak, smatra da je takav rezultat potrebno razumjeti kroz visoka očekivanja njihovih glasača.
– Njihova su očekivanja, glasača Naše stranke, visoka i želim da tako ostane uvijek. Mislim da su možda precijenili našu političku snagu u koaliciji. Jedna od stvari koja nas je pogodila jeste što je Naša stranka evropska alternativa i sve smo uložili za put EU koji je doživio blokadu. Borba protiv secesije, Čovićevih zahtjeva za etnički Izborni zakon – mi smo pokušavali da smirujemo stvari na političkom nebu. Ja sam razmišljao koja je neka moja odgovornost – rekao je Kojović.
Smatra da je značajan dio njegovog političkog angažmana ostao nedovoljno vidljiv javnosti. Posebno je izdvojio pisanje zakona, pregovore i druge aktivnosti koje nisu podrazumijevale česta medijska pojavljivanja.
– Bio sam jako posvećen nekom radu koji nije toliko vidljiv i zahtijevao je odsustvo iz medija. Pisanje zakona, pregovaranje. Ono što je možda moglo promijeniti moj rezultat je da sam bio agresivniji, ali to bi zahtijevalo da postanem neko ko ja nisam. Argument snage nije snaga argumenta – poručio je.
Težak politički kompromis
Kojović je posebno govorio o izboru Marinka Čavare u Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Priznao je da mu je ta odluka ostala jedan od najtežih političkih kompromisa iz prethodnog mandata.
– Izbor Marinka Čavare za člana Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koji je bio pod sankcijama SAD-a, jedan je kompromis, još uvijek teško spavam. Vrlo ću biti otvoren. Pozvani smo u Američku ambasadu na razgovor i rečeno je da će to biti privremeno rješenje i da je važno za put BiH ka NATO-u i EU i da je to jedna stvar na koju moramo pristati. Nakon tog pristanka, krenulo je jednom dinamikom, proces EU integracija, usvojili smo devet zakona i došli do odluke o otvaranju pregovora. Mi smo smatrali da je otvaranje pregovora promjena paradigme – naglasio je.
Prema njegovom objašnjenju, Naša stranka prihvatila je kompromis jer je vjerovala da će time omogućiti napredak Bosne i Hercegovine prema evropskim i euroatlantskim integracijama. Iako priznaje da je odluka bila politički teška, smatra da je tada postojala mogućnost ostvarivanja važnih institucionalnih ciljeva.
Američka ambasada
Govoreći o ulozi američke diplomatije u političkim dogovorima nakon izbora 2022. godine, Kojović je odbacio pojednostavljeno tumačenje da su predstavnici Naše stranke bili prisiljeni prihvatiti određena rješenja.
– Prisilili je možda prejaka riječ – rekao je Kojović.
Objasnio je da su stranački predstavnici mogli odbiti prijedloge iznesene tokom razgovora u Ambasadi SAD-a. Ipak, procijenili su da bi takva odluka mogla usporiti proces evropskih integracija koji su smatrali posebno važnim.
– Nekoga ko je tu zaista s nama i daje nam podršku na razne načine – ne radi se o sili ili pritiscima, nego o razgovoru sa prijateljima sa kojima se ne slažete oko nekih pitanja. Ostali bismo vlast, ali sam početak procesa u koji smo ušli sa entuzijazmom, izgubili bismo momentum. Postavljeni su uslovi i drugim stranama – izjavio je Kojović.
Naglasio je da funkcionisanje političkog sistema Bosne i Hercegovine zahtijeva kompromise različitih aktera. Međutim, njegovo priznanje pokazuje da pojedine odluke ostaju predmet ličnog i političkog preispitivanja čak i nakon završetka mandata.
Evropske integracije
Kojović smatra da je odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom predstavljala važan rezultat djelovanja prethodne vlasti. Podsjetio je da je tokom mandata usvojeno devet zakona povezanih s evropskim putem Bosne i Hercegovine.
– Nova vlast će naslijediti odluku o otvaranju pregovora i ostaje im samo da usvoje dva zakona i da imenuju pregovarača – tvrdi Kojović.
Govoreći o vlastitom angažmanu, naveo je da je pripremao pet ili šest različitih verzija evropskih zakona. Takav rad, prema njegovom mišljenju, pokazuje koliko su pregovori bili složeni i koliko je bilo teško postići saglasnost među koalicionim partnerima.
Posebno je kritikovao HDZ i SNSD, smatrajući da su svojim političkim odlukama doprinijeli blokadi daljnjih reformi. Prema njegovoj ocjeni, te stranke očekivale su promjenu političkih partnera umjesto nastavka ranije započetih procesa.
Budućnost Trojke
Kojović je priznao da nije siguran postoji li Trojka i dalje kao formalno organizovana politička koalicija. Ipak, smatra da ona opstaje kao politička ideja koja je svojevremeno okupila stranke oko zajedničkih ciljeva.
Prema njegovim riječima, saradnja unutar Trojke zahtijevala je stalnu komunikaciju i međusobno povjerenje. Kada je takav način djelovanja oslabio, pojavili su se problemi u odnosima među političkim partnerima.
Trojku je opisao kao osjetljivu političku konstrukciju koju je bilo potrebno neprestano njegovati. Smatra da su nedovoljna koordinacija i komunikacijski problemi doprinijeli slabljenju zajedničkog nastupa stranaka.
Osvrnuo se i na bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja, ocijenivši da bi ostao uključen u političke procese da je nastavio obavljati diplomatsku funkciju u Bosni i Hercegovini.
Izborna tehnologija
Za razliku od kritika koje je uputio pojedinim političkim partnerima, Kojović je pozitivno ocijenio ovogodišnji izborni proces. Smatra da je primjena novih izbornih tehnologija omogućila realnije sagledavanje političke podrške među građanima.
– Mislim da su ovo zaista bili fantastični izbori i mislim da je ovo zaista politička slika. Raduje me da smo u ovom mandatu uspjeli napraviti iskorak za BiH. Sad je bilo zaista jako dobro. Vidim da je ovo naše stvarno stanje. Način na koji mi formiramo birački spisak – puno naših ljudi živi vani, nisu tu. Ovo je pravo stanje stvari ljudi koji žive tu – rekao je Kojović.
Takvom ocjenom pokazao je da prihvata rezultate izbora, uprkos vlastitom neuspjehu i slabijem rezultatu Naše stranke. Smatra da izborni proces treba omogućiti što vjerodostojnije izražavanje političke volje građana.
Budućnost Naše stranke
Kojović je izrazio uvjerenje da Naša stranka ima prostor za daljnji politički razvoj. Podsjetio je da je još tokom predsjedničkog mandata obećavao širenje stranke na različite nivoe vlasti.
Posebno je istakao jačanje stranačke organizacije u Tuzli, smatrajući da takvi rezultati predstavljaju važnu osnovu za buduće političko djelovanje. Uprkos izbornom neuspjehu, nije pokazao uvjerenje da se stranka nalazi pred dugoročnim slabljenjem.
– Naša stranka okuplja jako puno mladih ljudi i mislim da je biološki predodređena za veliku budućnost – poručio je Kojović.
Govoreći o ostavci Sabine Ćudić, izrazio je želju da se ona ponovo kandiduje na predstojećim unutarstranačkim izborima. Time je pokazao da podržava mogućnost njenog nastavka političkog angažmana u rukovodstvu stranke.
Na kraju razgovora čestitao je SDP-u BiH na ostvarenoj zastupljenosti u Republici Srpskoj. Istovremeno je ocijenio da političke okolnosti u tom entitetu još nisu dovoljno sazrele za djelovanje većeg broja stranaka čija se sjedišta nalaze u Federaciji BiH.
Kojovićevo gostovanje tako je donijelo kombinaciju političke samokritike, priznanja o teškim kompromisima i ocjena o budućnosti bosanskohercegovačke političke scene. Posebno su se izdvojile njegove kritike odnosa ranije vlasti prema Dodiku i Čoviću, pozitivno lično mišljenje o Darijani Filipović te priznanje da će pojedine odluke iz prethodnog mandata ostati trajno opterećenje njegovog političkog iskustva.

