Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izazvala je političke kontroverze nakon što je u Banjoj Luci primila ambasadore Turske i Albanije, a na fotografijama sa sastanaka nisu bila istaknuta državna obilježja Bosne i Hercegovine. Umjesto zastave države koju predstavlja kao članica kolektivnog šefa države, iza nje su se nalazili simboli Republike Srpske, što je otvorilo pitanje poštovanja diplomatskog protokola, ustavnih nadležnosti i političkih poruka upućenih međunarodnim predstavnicima.
Sporni susreti
Željka Cvijanović održala je odvojene sastanke s ambasadorom Republike Turske Eminom Aksekijem i ambasadorom Republike Albanije Spirom Kocijem. Susreti su organizovani u Banjoj Luci, gdje je predsjedavajuća Predsjedništva BiH razgovarala s diplomatskim predstavnicima dviju država o bilateralnim odnosima i regionalnoj saradnji.
Cvijanović je na društvenim mrežama objavila fotografije i informacije o održanim razgovorima. Navela je da su među temama bile aktuelne političke i ekonomske prilike, kao i mogućnosti unapređenja saradnje Bosne i Hercegovine s Turskom i Albanijom.
Međutim, pažnju nisu privukle samo diplomatske teme nego i izgled prostorije u kojoj su sastanci održani. Na objavljenim fotografijama nisu vidljive zastave Bosne i Hercegovine, Turske i Albanije, dok su iza Cvijanović istaknuti zastava i amblem Republike Srpske.
Upravo takav raspored obilježja izazvao je kritike jer je Cvijanović ambasadore primila kao predsjedavajuća državnog Predsjedništva. Njena funkcija, bez obzira na mjesto održavanja sastanka, pripada instituciji Bosne i Hercegovine, a ne entitetskim organima vlasti.
Simboli i protokol
Državni simboli imaju važnu ulogu u diplomatskim susretima jer predstavljaju institucije i države koje učestvuju u razgovorima. Njihovo isticanje posebno je značajno kada visoki državni zvaničnici primaju strane ambasadore akreditovane u njihovoj zemlji.
U ovom slučaju kritike su usmjerene na činjenicu da su entitetska obilježja bila jasno vidljiva, dok državnih simbola nije bilo u prikazanom prostoru. Takva situacija može ostaviti utisak da se susreti predstavljaju prvenstveno kao kontakti s Republikom Srpskom.
Ipak, potrebno je razlikovati političku ocjenu od formalnog utvrđivanja protokolarnog prekršaja. Samo na osnovu fotografija nije moguće sa sigurnošću zaključiti koje je konkretno obavezujuće pravilo prekršeno, niti da li su državni simboli bili prisutni izvan kadra.
Prema navodima izvornog izvještaja, diplomatski izvori smatraju da se ovakvi postupci u međunarodnoj praksi mogu tumačiti kao namjerne političke provokacije. Međutim, identitet tih izvora nije objavljen, pa njihova ocjena ne predstavlja zvaničan stav ambasada koje su učestvovale u sastancima.
Ustavna uloga
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kolektivni je šef države, sastavljen od tri člana koji se biraju u skladu s ustavnim pravilima. Jedan član bira se s teritorije Republike Srpske, a dva s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine.
Način izbora, međutim, ne mijenja državni karakter institucije niti njene nadležnosti. Članovi Predsjedništva učestvuju u vođenju vanjske politike Bosne i Hercegovine i predstavljanju države u međunarodnim odnosima.
Zbog toga postoji jasna razlika između političkog zastupanja interesa entiteta iz kojeg je određeni član izabran i obavljanja državne funkcije. Cvijanović može javno zagovarati interese Republike Srpske, ali tokom diplomatskih susreta nastupa kao članica Predsjedništva BiH.
Upravo ta razlika nalazi se u središtu kritika zbog fotografija iz Banje Luke. Isticanje isključivo entitetskih obilježja kritičari tumače kao pokušaj da se državna institucija predstavi kroz politički identitet jednog entiteta.
Ranije izjave
Kontroverza je dodatno dobila na značaju zbog političkih poruka koje je Cvijanović iznosila nakon početka novog mandata. Prema izvornom izvještaju, već prilikom preuzimanja dužnosti naglasila je da će u Predsjedništvu predstavljati Republiku Srpsku.
Takva izjava izazvala je kritike jer se članovi Predsjedništva, iako birani s teritorije entiteta, nalaze na državnim funkcijama. Njihove ustavne obaveze ne mogu se poistovjetiti s nadležnostima entitetskih predsjednika ili drugih entitetskih zvaničnika.
Zbog toga se fotografije sa sastanaka s ambasadorima sada povezuju s njenim ranijim političkim nastupima. Kritičari smatraju da se radi o nastavku prakse naglašavanja entitetskog položaja nauštrb državnog institucionalnog predstavljanja.
Ipak, tvrdnja da je riječ o unaprijed osmišljenoj strategiji zahtijevala bi dodatne dokaze. Fotografije pokazuju raspored vidljivih simbola, ali same ne mogu potvrditi političke motive ili namjeru organizatora sastanaka.
Diplomatske posljedice
U izvornom izvještaju postupak Željke Cvijanović ocijenjen je kao ozbiljan diplomatski presedan koji može narušiti međunarodni ugled Bosne i Hercegovine. Posebno je problematizovano odsustvo državnih obilježja tokom susreta s ambasadorima država koje imaju diplomatske odnose s BiH.
Ambasadori Turske i Albanije akreditovani su u Bosni i Hercegovini, a ne u Republici Srpskoj kao zasebnoj državi. Zbog toga susreti s predsjedavajućom Predsjedništva imaju državni karakter, bez obzira na to što su održani u Banjoj Luci.
Kritičari smatraju da fotografije s takvih sastanaka mogu poslati pogrešnu poruku o ustavnom položaju Republike Srpske. Međutim, u dostupnim informacijama nema potvrde da su ambasadori izrazili nezadovoljstvo ili uputili bilo kakav diplomatski protest.
Nije navedeno ni da su ambasade Turske i Albanije zatražile objašnjenje zbog rasporeda simbola. Zbog toga se moguće diplomatske posljedice zasad mogu razmatrati samo kao procjene, a ne kao potvrđene reakcije stranih država.
Država i entitet
Republika Srpska jedan je od dva entiteta Bosne i Hercegovine i ima nadležnosti utvrđene ustavnim poretkom. Ipak, vođenje vanjske politike i međunarodno predstavljanje države pripadaju institucijama Bosne i Hercegovine.
Ta činjenica posebno je važna kada se govori o sastancima članova Predsjedništva sa stranim diplomatama. Entitetski zvaničnici mogu održavati kontakte u okviru svojih nadležnosti, ali predsjedavajuća Predsjedništva obavlja funkciju na državnom nivou.
Zato lokacija diplomatskog sastanka ne može promijeniti njegov institucionalni karakter. Čak i kada se razgovori održavaju izvan Sarajeva, član Predsjedništva zadržava ustavne nadležnosti koje proizlaze iz državne funkcije.
U ovom slučaju sporno je upravo predstavljanje te funkcije kroz javno objavljene fotografije. Kritike su usmjerene na pitanje zašto su entitetski simboli bili istaknuti, dok zastava Bosne i Hercegovine nije bila vidljiva.
Otvorena pitanja
Nakon objavljivanja fotografija ostalo je nejasno zbog čega državni simboli nisu bili istaknuti u prikazanom dijelu prostorije. U dostavljenom izvještaju nije navedeno da je Cvijanović ponudila objašnjenje niti da se o tome oglasila nadležna protokolarna služba.
Bez takvog odgovora nije moguće pouzdano utvrditi da li je raspored obilježja rezultat svjesne političke odluke, protokolarne prakse ili nekog drugog razloga. Ipak, pitanje je dobilo dodatnu težinu zbog ranijih izjava predsjedavajuće o predstavljanju Republike Srpske.
Sastanci s ambasadorima Turske i Albanije tako su postali povod za novu raspravu o odnosu državnih i entitetskih institucija. Umjesto najavljenih tema bilateralne saradnje, u središtu pažnje našao se način predstavljanja Bosne i Hercegovine tokom zvaničnih diplomatskih kontakata.
Konačna ocjena eventualnog kršenja protokola zahtijeva provjeru pravila i zvanično objašnjenje organizatora. Ono što ostaje nesporno jeste da članovi Predsjedništva BiH, bez obzira na entitet iz kojeg dolaze, obavljaju državnu funkciju, zbog čega njihovo javno predstavljanje ima značaj koji prevazilazi uobičajene političke i protokolarne detalje.

