Samo dva dana nakon preuzimanja dužnosti članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Darijana Filipović izazvala je oštre reakcije prisustvom svečanosti u Grudama, gdje je obilježena 35. godišnjica osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Njene poruke o historijskom značaju tog političkog projekta otvorile su pitanje odnosa najviših državnih zvaničnika prema naslijeđu Herceg-Bosne, posebno imajući u vidu pravosnažne presude Haškog tribunala kojima su šestorica nekadašnjih političkih i vojnih funkcionera osuđena na ukupno 111 godina zatvora.
Posjeta Grudama
Darijana Filipović prisustvovala je svečanoj sjednici Općinskog vijeća Grude, održanoj povodom Dana općine i godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Njeno pojavljivanje na ovoj manifestaciji privuklo je posebnu pažnju jer je riječ o jednom od prvih javnih nastupa nakon stupanja na dužnost u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Informaciju o njenom prisustvu objavila je Istraga.ba na društvenoj mreži X, a o svečanosti je izvijestila i Federalna novinska agencija. Događaj je bio posvećen lokalnom prazniku, ali i obilježavanju političkog projekta čije naslijeđe ostaje predmet dubokih podjela i različitih historijskih tumačenja.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je Filipović u svojoj javnoj poruci istakla važnost osnivanja Herceg-Bosne za političku historiju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Takva ocjena otvorila je pitanje kako se poruke o očuvanju nacionalnog identiteta odnose prema sudski utvrđenim činjenicama o ratnim zločinima počinjenim u okviru tog političkog i vojnog sistema.
Poruka Filipović
Nakon prisustva svečanosti, nova članica Predsjedništva BiH oglasila se na društvenoj mreži X. U objavi je naglasila historijski značaj događaja koji se prije 35 godina odigrao u Grudama, povezujući ga s opstankom hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
– Prije 35 godina u Grudama je započelo važno poglavlje političke povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Poglavlje bez kojega nas ovdje danas ne bi bilo.
Filipović je navela i da je tokom obilježavanja govorila o očuvanju identiteta, ravnopravnosti i stvaranju novih prilika za stanovnike Bosne i Hercegovine. Time je svoju poruku povezala s političkim temama koje se odnose na položaj Hrvata i njihovu budućnost u državi.
Međutim, upravo formulacija prema kojoj bez tog historijskog poglavlja današnjeg prisustva Hrvata ne bi bilo otvorila je prostor za kritička tumačenja. Razlog je činjenica da se političko naslijeđe Herceg-Bosne ne može odvojiti od kasnijih događaja i pravosnažno utvrđene odgovornosti dijela njenog rukovodstva.
Polaganje vijenaca
Prema izvještaju Federalne novinske agencije, svečanoj sjednici Općinskog vijeća prethodilo je polaganje vijenaca na grob Mate Bobana, prvog predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Vijenci su položeni i kod spomenika hrvatskim braniteljima u Grudama.
Takav program obilježavanja dodatno je naglasio historijski i politički karakter manifestacije. Iako je svečanost bila povezana s Danom općine, obilježavanje osnivanja Herceg-Bosne predstavljalo je jedan od njenih važnih sadržaja.
U dostavljenim informacijama nije precizirano da li je Filipović lično učestvovala u svakom dijelu programa polaganja vijenaca. Potvrđeno je njeno prisustvo svečanoj sjednici i javno isticanje značaja godišnjice, dok ostale detalje njenog učešća ne treba pretpostavljati.
Političke reakcije
Na prisustvo nove članice Predsjedništva BiH reagovala je Istraga.ba, koja je njen odlazak na obilježavanje povezala s pravosnažnim presudama nekadašnjem rukovodstvu Herceg-Bosne. Time je otvorena rasprava o tome kakve poruke državni zvaničnici šalju kada učestvuju na manifestacijama posvećenim historijski kontroverznim političkim projektima.
U središtu kritika nalazi se odnos između političkog predstavljanja Herceg-Bosne kao važnog dijela hrvatske historije i sudski utvrđenih zločina počinjenih tokom rata. Posebno je značajno što Filipović sada obavlja funkciju članice kolektivnog šefa države, a ne samo stranačke predstavnice.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predstavlja državnu instituciju čije odluke i javni nastupi imaju širi politički značaj. Zbog toga se od njegovih članova očekuje odgovoran odnos prema osjetljivim historijskim pitanjima i činjenicama koje su utvrđene pred međunarodnim sudovima.
Ipak, samo prisustvo komemorativnoj ili političkoj manifestaciji ne predstavlja automatski podršku ratnim zločinima. Za ocjenu konkretnog političkog postupka važno je analizirati izgovorene poruke, historijski kontekst i odnos prema pravosnažnim presudama.
Haške presude
Jedan od ključnih razloga zbog kojih obilježavanje godišnjice Herceg-Bosne izaziva polemike jeste pravosnažna presuda u predmetu „Prlić i drugi“. Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 29. novembra 2017. potvrdilo je zatvorske kazne šestorici visokih političkih i vojnih funkcionera Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane.
Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, dok su Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoj Petković dobili po 20 godina. Valentinu Ćoriću potvrđena je kazna od 16 godina, a Berislavu Pušiću deset godina zatvora.
Ukupna zbirna kazna iznosila je 111 godina zatvora. Presuda je obuhvatila odgovornost za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja te teške povrede Ženevskih konvencija.
Među zločinima obuhvaćenim presudom nalazili su se ubistva, progoni, deportacije, nezakonita zatočenja, prisilni rad, nečovječno postupanje i uništavanje imovine. Riječ je o pravosnažno utvrđenim činjenicama koje imaju ključan značaj za razumijevanje ratnog djelovanja osuđenih funkcionera.
Zločinački poduhvat
Posebno važan dio presude odnosi se na utvrđivanje udruženog zločinačkog poduhvata. Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključak da je njegov cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda kroz etničko čišćenje muslimanskog stanovništva.
Takav nalaz predstavlja jednu od najznačajnijih pravnih činjenica u raspravama o ratnom naslijeđu Herceg-Bosne. Sud nije razmatrao samo pojedinačne zločine nego i zajednički cilj te odgovornost osoba koje su učestvovale u njegovom ostvarivanju.
Prema pravosnažnoj presudi, učešće optuženih u udruženom zločinačkom poduhvatu utvrđeno je od sredine januara 1993. godine. Izuzetak je bio Berislav Pušić, za kojeg je utvrđeno da se poduhvatu pridružio u aprilu iste godine.
Ovi nalazi predstavljaju pravni okvir koji se ne može zanemariti prilikom javnog predstavljanja političkog naslijeđa Herceg-Bosne. Istovremeno, važno je precizno razlikovati odgovornost konkretnih osuđenih osoba od kolektivne odgovornosti bilo kojeg naroda.
Važna historijska razlika
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana je 18. novembra 1991. godine, dok je početak udruženog zločinačkog poduhvata, prema pravosnažnim sudskim nalazima, vezan za kasniji period. Ta vremenska razlika važna je za razumijevanje historijskih događaja i izbjegavanje pojednostavljenih zaključaka.
Osnivanje političke zajednice i kasniji zločinački postupci njenog rukovodstva nisu identični događaji. Međutim, činjenica da je riječ o različitim periodima ne znači da se kasniji sudski nalazi mogu izostaviti iz javnih rasprava o naslijeđu Herceg-Bosne.
Upravo zato političke poruke o njenom historijskom značaju izazivaju različite reakcije. Za jedne predstavljaju podsjećanje na političko organizovanje Hrvata tokom raspada Jugoslavije, dok kritičari upozoravaju na potrebu jasnog suočavanja sa zločinima koji su pravosnažno utvrđeni.
Takva suprotstavljena tumačenja pokazuju koliko je ratna prošlost i dalje prisutna u savremenom političkom životu Bosne i Hercegovine. Posebnu odgovornost u tom procesu imaju nosioci najviših državnih funkcija, čije poruke dopiru do građana različitih nacionalnih i političkih opredjeljenja.
Odgovornost državnih zvaničnika
Darijana Filipović svoju je poruku iz Gruda povezala s očuvanjem identiteta, ravnopravnošću i stvaranjem novih prilika za stanovništvo. To su političke teme koje se odnose na sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine, ali njihov značaj ne uklanja potrebu za odgovornim odnosom prema prošlosti.
Kada član Predsjedništva BiH govori o historijskom značaju političkog projekta čiji su pojedini rukovodioci pravosnažno osuđeni, otvara se pitanje načina na koji se priznaju i predstavljaju sve relevantne činjenice. Posebno je važno izbjeći poruke koje bi mogle biti shvaćene kao relativizacija sudski utvrđenih zločina.
U dostavljenoj objavi Filipović nije iznijela stav o presudi u predmetu „Prlić i drugi“. Zbog toga se na osnovu same poruke ne može pouzdano zaključiti kakav je njen odnos prema konkretnim sudskim nalazima.
Ipak, odsustvo tog konteksta iz javnog obraćanja može biti predmet legitimne političke kritike. Upravo na toj razlici između izgovorenih riječi i njihovog historijskog značenja zasniva se rasprava koju je izazvala njena posjeta Grudama.
Otvorena pitanja
Svečanost u Grudama tako je prerasla okvire lokalnog obilježavanja i postala tema koja se odnosi na najviši nivo vlasti u Bosni i Hercegovini. Razlog nije samo prisustvo Darijane Filipović nego i činjenica da je obilježavanje povezano s političkim projektom čije je ratno naslijeđe detaljno razmatrano pred međunarodnim pravosuđem.
Pravosnažne presude u predmetu „Prlić i drugi“ predstavljaju neizostavan dio tog konteksta. One ne znače kolektivnu krivicu hrvatskog naroda, ali potvrđuju odgovornost konkretnih političkih i vojnih funkcionera za teške zločine i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Zbog toga se pitanje koje je otvorila posjeta nove članice Predsjedništva ne svodi samo na pravo političara da prisustvuju određenim manifestacijama. Ono se odnosi i na odgovornost javnih funkcionera da historijske događaje predstavljaju bez zanemarivanja činjenica koje su pravosnažno utvrđene.
Filipović je svojim prvim javnim nastupima pokazala kakve poruke želi naglasiti kada govori o političkoj historiji Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hoće li se osvrnuti i na kritike koje su uslijedile nakon obilježavanja godišnjice Herceg-Bosne, iz dostavljenih informacija nije poznato, ali rasprava koju je njen odlazak u Grude otvorio ponovo je pokazala koliko pitanja ratnog naslijeđa ostaju osjetljiva u političkom životu države.

