Dok Milorad Dodik najavljuje odlazak na Floridu, gdje bi trebao prisustvovati događaju u rezidenciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, iz političkih i analitičkih krugova stižu pozivi Washingtonu da preispita odnos prema lideru SNSD-a. Bosanskohercegovački politički analitičar Jasmin Mujanović zatražio je ponovno uvođenje američkih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima, upozoravajući na njihove političke veze s Rusijom i Kinom.
Zahtjev za sankcije
Jasmin Mujanović javno je pozvao američku administraciju da ponovo uvede restriktivne mjere Miloradu Dodiku i osobama iz njegovog političkog okruženja. Svoj zahtjev obrazložio je zabrinutošću zbog odnosa rukovodstva Republike Srpske s Moskvom i Pekingom, smatrajući da takva saradnja mora biti uzeta u obzir prilikom oblikovanja američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Posebnu pažnju posvetio je činjenici da Dodik planira posjetiti Mar-a-Lago, rezidenciju Donalda Trumpa na Floridi. Mujanović smatra da taj odlazak treba posmatrati u širem kontekstu međunarodnih političkih kontakata lidera SNSD-a, naročito njegovih odnosa s ruskim vlastima.
– Milorad Dodik, secesionista iz redova bosanskih Srba kojeg podržavaju Rusija i Kina, na putu je za Mar-a-Lago. Jedan od njegovih najbližih saradnika nalazi se u Moskvi, gdje prima državna odlikovanja od Putina – naveo je Mujanović.
Ovom objavom Mujanović je pokušao skrenuti pažnju američke javnosti na istovremene aktivnosti Dodika i njegovih političkih saradnika. Prema njegovoj ocjeni, kontakti s američkim političkim krugovima ne bi trebali potisnuti pitanje odnosa rukovodstva Republike Srpske prema Rusiji.
Putinovo odlikovanje ministru
Povod za Mujanovićevu reakciju bila je objava SNSD-a o dodjeli ruskog državnog odlikovanja Dragi Mastiloviću, ministru za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske. Prema informacijama koje je objavio SNSD, ruski predsjednik Vladimir Putin dodijelio je Mastiloviću Puškinovu medalju na ceremoniji održanoj u Kremlju.
U obrazloženju koje je prenio SNSD navedeno je da je Mastilović odlikovan zbog dugogodišnjeg doprinosa razvoju kulturnih veza. Riječ je o priznanju koje je Mujanović povezao sa širim političkim odnosima između rukovodstva Republike Srpske i Ruske Federacije.
Iako je kao razlog dodjele medalje naveden doprinos kulturnoj saradnji, Mujanović smatra da događaj ima i političku dimenziju. Posebno je ukazao na činjenicu da se odlikovanje dodjeljuje u trenutku kada Dodik nastoji razvijati kontakte s utjecajnim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Sama dodjela državnog odlikovanja ne dokazuje postojanje nezakonitih aktivnosti niti predstavlja automatski osnov za sankcije. Međutim, Mujanović je taj događaj izdvojio kao pokazatelj bliskosti političkih struktura Republike Srpske s ruskim vlastima, što smatra važnim za američku vanjsku politiku.
Dodikov odlazak na Floridu
Najavljeni odlazak Milorada Dodika u Mar-a-Lago dodatno je privukao pažnju zbog njegovih nastojanja da uspostavi ili ojača političke kontakte u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezidencija Donalda Trumpa poznata je kao mjesto okupljanja političkih donatora, konzervativnih aktivista i osoba povezanih s republikanskim političkim krugovima.
Za Dodika takvi događaji mogu predstavljati priliku za susrete s američkim političkim akterima i predstavljanje vlastitih stavova o Bosni i Hercegovini. Ipak, prisustvo događaju u Mar-a-Lagu ne znači samo po sebi da je održan zvaničan sastanak s predsjednikom SAD-a ili da je američka administracija prihvatila određene političke zahtjeve.
Upravo na tu razliku između političkih kontakata i zvanične državne politike ukazuje šira rasprava o Dodikovim aktivnostima u Washingtonu. Dok lider SNSD-a nastoji održavati veze s pojedinim američkim krugovima, njegovi kritičari upozoravaju da se istovremeno moraju razmatrati njegovi odnosi s Rusijom.
Mujanović je u svojoj reakciji povezao ove dvije okolnosti, smatrajući da američka administracija ne bi trebala zanemariti političke veze Dodikovog okruženja s Moskvom. Njegov zahtjev nije usmjeren samo na Dodikovo putovanje nego i na budući pristup Sjedinjenih Američkih Država rukovodstvu Republike Srpske.
Politički i moralni zahtjev
Mujanović je ponovno uvođenje sankcija predstavio kao pitanje koje nadilazi svakodnevne političke odnose. Prema njegovom mišljenju, američka politika prema Dodiku trebala bi biti zasnovana i na strateškim interesima Washingtona na zapadnom Balkanu i na principima koje Sjedinjene Američke Države zastupaju u međunarodnim odnosima.
– Ponovno uvođenje sankcija Dodiku i ostalima nije samo politički prioritet za strateške interese Sjedinjenih Američkih Država na zapadnom Balkanu. To je moralni imperativ – poručio je Mujanović.
Ova poruka predstavlja najdirektniji dio njegovog zahtjeva američkoj administraciji. Mujanović smatra da bi ponovno uvođenje restriktivnih mjera poslalo jasnu političku poruku o odnosu Washingtona prema Dodiku i njegovim saradnicima.
Istovremeno, odluka o eventualnom vraćanju sankcija zavisi od nadležnih američkih institucija i odgovarajućeg pravnog osnova. Javni poziv političkog analitičara može doprinijeti raspravi, ali sam po sebi ne pokreće automatsko uvođenje novih mjera.
Američka politika prema BiH
Pitanje sankcija Miloradu Dodiku dio je šire rasprave o budućem pristupu Sjedinjenih Američkih Država političkim odnosima u Bosni i Hercegovini. Posebnu pažnju izaziva mogućnost da se kontakti pojedinih političara s američkim zvaničnicima različito tumače u javnosti.
Mujanović smatra da bi Washington prilikom donošenja odluka morao posmatrati cjelokupno međunarodno djelovanje Dodika i njegovih saradnika. U tom kontekstu posebno izdvaja odnose s Rusijom i Kinom, koje vidi kao važan faktor u procjeni američkih strateških interesa na zapadnom Balkanu.
S druge strane, sama činjenica da politički predstavnici Republike Srpske održavaju kontakte s različitim državama ne znači da su sve njihove aktivnosti predmet sankcija. Za eventualne restriktivne mjere potrebne su konkretne odluke američkih institucija, donesene u skladu s njihovim nadležnostima i propisima.
Mujanovićeva inicijativa zato predstavlja politički zahtjev, a ne potvrdu da je američka administracija već odlučila vratiti sankcije. U dostavljenim informacijama nema zvanične najave Washingtona o donošenju takve odluke.
Poruka Washingtonu
Istovremeno odvijanje Dodikovih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama i dodjele ruskog odlikovanja ministru iz Republike Srpske postalo je centralni argument Mujanovićevog istupa. On smatra da ta dva događaja pokazuju zašto američka administracija treba pažljivo razmotriti odnose s liderom SNSD-a.
Za Dodika bi eventualno ponovno uvođenje sankcija predstavljalo novu prepreku u međunarodnim političkim i finansijskim odnosima. Međutim, takav razvoj događaja zasad ostaje zahtjev koji je iznio Mujanović, bez potvrde da će ga američke vlasti prihvatiti.
Važno je i da se odvoje potvrđeni elementi događaja od političkih tumačenja. Prema dostavljenim informacijama, SNSD je objavio vijest o Putinovom odlikovanju Drage Mastilovića, dok je Mujanović tu činjenicu povezao s Dodikovim najavljenim odlaskom na Floridu i pozivom za sankcije.
Njegova poruka Washingtonu jeste da politički kontakti s Dodikom ne bi trebali biti posmatrani odvojeno od odnosa njegovog okruženja s Moskvom. Hoće li američka administracija takve argumente uzeti u obzir prilikom budućih odluka, ostaje otvoreno pitanje.
Za sada je izvjesno da je Mujanović javno zatražio ponovno uvođenje sankcija i da je taj zahtjev obrazložio strateškim i moralnim razlozima. Konačna odluka o eventualnim mjerama prema Dodiku i njegovim saradnicima ostaje isključivo u nadležnosti Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledajte PRILOG!