Izborni uspjeh demokrata u Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi otvoriti novo poglavlje u odnosima Washingtona prema Miloradu Dodiku, čije se lobističke aktivnosti i politički kontakti ponovo nalaze u središtu pažnje. Dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić smatra da bi promjene u američkom Kongresu mogle dovesti do pojačanog nadzora nad administracijom Donalda Trumpa, novih istraga i zahtjeva za ponovno uvođenje sankcija lideru SNSD-a.
Dodik pod pritiskom
Političke promjene u Sjedinjenim Američkim Državama mogle bi imati posljedice i na odnose američke administracije prema Bosni i Hercegovini. Prema ocjeni Ivice Puljića, rezultati kongresnih izbora otvaraju mogućnost snažnijeg djelovanja demokrata, posebno kada je riječ o kontroli odluka izvršne vlasti i preispitivanju spornih političkih aranžmana.
Jedno od pitanja koje bi moglo ponovo doći u fokus jeste odnos Washingtona prema Miloradu Dodiku. Puljić smatra da bi se mogla otvoriti rasprava o opravdanosti ranijeg ukidanja američkih sankcija, ali i o poslovima lobističkih kompanija koje su zastupale interese vlasti Republike Srpske.
Posebnu pažnju privlače kontakti Dodikovih saradnika s osobama iz neposrednog okruženja američkog predsjednika. Prema Puljićevoj ocjeni, promjene u Kongresu mogle bi omogućiti detaljnije ispitivanje tih odnosa, uključujući finansijske aranžmane i način na koji su uspostavljani politički kontakti.
Ipak, ponovno uvođenje sankcija zasad predstavlja mogućnost o kojoj se govori u političkim analizama. U dostavljenim informacijama nema potvrde da je američka administracija donijela novu odluku o sankcionisanju Dodika ili njegovih saradnika.
Izborni poraz republikanaca
Puljić je ocijenio da su demokrate ostvarile izuzetno značajan izborni rezultat, koji bi mogao promijeniti odnos snaga između Kongresa i Bijele kuće. Kao ključne razloge nezadovoljstva birača izdvojio je korupciju, rast troškova života i rat protiv Irana.
Prema podacima koje je iznio, korupciju je kao razlog svog izbornog opredjeljenja navelo 54 posto birača, visoke cijene 49 posto, a rat protiv Irana 36 posto. Ovi podaci, kako ih je predstavio Puljić, ukazuju na značaj ekonomskih pitanja i nezadovoljstva političkim odlukama administracije.
Posebno je naglasio da su ratni troškovi i poskupljenja goriva povezani sa širim rastom cijena. Prema njegovoj ocjeni, takve okolnosti doprinijele su nezadovoljstvu birača i otežale položaj Republikanske stranke.
– Ono što je pogubno po republikance je to da vjerovatno neće moći vratiti kontrolu nad Senatom. Najmanje, pazite ovdje, 2032. godine zbog nepovoljnog rasporeda – kazao je Puljić.
Njegova procjena odnosi se na budući raspored izbora i političke mogućnosti republikanaca, a ne na unaprijed utvrđen ishod narednih izbornih ciklusa. Promjene u Kongresu, međutim, mogu utjecati na rad parlamentarnih odbora, kontrolu izvršne vlasti i razmatranje vanjskopolitičkih odluka.
Istrage u Washingtonu
Prema Puljićevim riječima, demokratska većina mogla bi intenzivnije koristiti kongresne mehanizme nadzora. To uključuje mogućnost pokretanja istraga, održavanja saslušanja i zahtijevanja dokumentacije o pojedinim odlukama američke administracije.
Posebno značajnu ulogu imaju odbori koji se bave vanjskom politikom, odbranom i budžetom. Njihovo djelovanje može otvoriti pitanja o međunarodnim odnosima Sjedinjenih Američkih Država, ali i o kontaktima političkih savjetnika s predstavnicima stranih vlasti.
Puljić smatra da bi takav razvoj događaja mogao imati posljedice i za Dodikove lobističke aktivnosti. Prema njegovoj ocjeni, kongresni nadzor mogao bi obuhvatiti način finansiranja pojedinih ugovora, kontakte s američkim političkim operativcima i eventualni utjecaj tih aktivnosti na odluke administracije.
Međutim, mogućnost kongresnog ispitivanja ne znači da su nepravilnosti već utvrđene. Za eventualne pravne posljedice bili bi potrebni konkretni dokazi i postupanje nadležnih američkih institucija.
Veze sa Bijelom kućom
Jedan od najvažnijih dijelova Puljićeve analize odnosi se na osobe iz Trumpovog političkog okruženja koje su povezivane s vlastima Republike Srpske. Posebno je spomenuo Susie Wiles, šeficu kabineta američkog predsjednika, i Jamesa Blaira, političkog operativca koji je ranije boravio kod Milorada Dodika.
Puljić je ukazao na zahtjeve za njihove ostavke koji su se pojavili nakon izbornog neuspjeha republikanaca. Prema njegovoj ocjeni, takve reakcije pokazuju da se u američkim političkim krugovima otvara pitanje odgovornosti pojedinih visokopozicioniranih saradnika predsjednika Trumpa.
Dodatnu pažnju izazivaju informacije o Katie Wiles, kćerki šefice kabineta Bijele kuće, koja je povezana s lobističkim aktivnostima za vlasti Republike Srpske. Puljić smatra da bi upravo ti odnosi mogli postati predmet dodatnog političkog interesovanja.
Za Dodika su kontakti s osobama bliskim Trumpovoj administraciji predstavljali priliku za uspostavljanje političkih veza u Washingtonu. Ipak, prisustvo pojedinim sastancima i angažovanje lobista ne predstavljaju automatski potvrdu podrške američke države njegovim političkim ciljevima.
Ukoliko bi došlo do promjena na važnim pozicijama u Bijeloj kući, moglo bi se otvoriti i pitanje budućnosti ranije uspostavljenih kontakata. Takav ishod, međutim, nije potvrđen i zavisio bi od konkretnih odluka američkog predsjednika.
Novac za lobiranje
Pitanje finansiranja Dodikovih političkih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi biti posebno značajno u eventualnim budućim istragama. Puljić je ukazao na mogućnost da američke institucije detaljnije razmotre novac koji je izdvojen za angažovanje lobističkih kompanija i organizovanje političkih kontakata.
U središtu takvog preispitivanja mogli bi se naći ugovori koje su vlasti Republike Srpske zaključivale s kompanijama i pojedincima angažovanim na predstavljanju njihovih interesa. Važna pitanja odnosila bi se na porijeklo sredstava, sadržaj ugovorenih usluga i konkretne rezultate lobističkih aktivnosti.
Samo angažovanje lobističkih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama nije nezakonito. Američki propisi, uključujući Zakon o registraciji stranih agenata, predviđaju određene obaveze prijavljivanja aktivnosti i finansijskih odnosa sa stranim nalogodavcima.
Zbog toga bi eventualna istraga morala utvrditi jesu li sve relevantne aktivnosti provedene u skladu sa zakonom. Političke kontroverze i javne kritike same po sebi nisu dokaz kršenja američkih propisa.
Za Dodika bi dodatna pažnja američkih institucija mogla značiti potrebu za detaljnijim objašnjenjima o svrsi i rezultatima lobističkih angažmana. Posebno bi se moglo otvoriti pitanje odnosa između potrošenih javnih sredstava i ostvarenih političkih ciljeva.
Dodik na Floridi
Puljić se osvrnuo i na najavljeni Dodikov boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, tokom kojeg bi trebao prisustvovati događaju konzervativne organizacije na imanju Donalda Trumpa na Floridi. Prema njegovim informacijama, predsjednik SNSD-a nije predviđen kao jedan od govornika.
Takva okolnost važna je zbog razlike između prisustva političkom događaju i zvaničnog obraćanja učesnicima. Dolazak na konferenciju ne znači automatski održavanje sastanka s predsjednikom SAD-a niti predstavlja dokaz da je američka administracija prihvatila određene političke zahtjeve.
Puljić je posebno ukazao na prisustvo pojedinih lobista povezanih s Dodikom, tvrdeći da se njihove aktivnosti finansiraju sredstvima građana Bosne i Hercegovine. Time je ponovo otvorio pitanje troškova međunarodnog političkog predstavljanja rukovodstva Republike Srpske.
Govoreći o konferenciji, podsjetio je na njen moto posvećen okupljanju vizionara, ali i na političke promjene koje su pogodile pojedine ranije istaknute učesnike. U tom kontekstu spomenuo je Viktora Orbána i Jaira Bolsonara, čije je političke sudbine povezao sa širim promjenama u konzervativnim krugovima.
– Doduše, neće imati razloga za slavu, jer će večerati i sastati se s gubitnicima koji su sad u pravoj panici – kazao je Puljić, komentarišući Dodikovo učešće na konferenciji.
Njegova izjava predstavlja političku ocjenu značaja Dodikovog odlaska na Floridu. Stvarni rezultati eventualnih susreta mogli bi se procjenjivati tek nakon što budu poznati učesnici razgovora i njihov konkretan sadržaj.
Mogući povratak sankcija
Najvažnije pitanje za Milorada Dodika ostaje mogućnost ponovnog uvođenja američkih sankcija. Puljić smatra da bi promjene odnosa snaga u Washingtonu mogle ojačati političke zahtjeve za preispitivanje ranijih odluka prema predsjedniku SNSD-a.
Takav proces mogao bi uključivati raspravu o Dodikovom političkom djelovanju, njegovim međunarodnim kontaktima i lobističkim poslovima povezanim s vlastima Republike Srpske. Posebno bi se moglo razmatrati jesu li okolnosti koje su bile važne za ranije američke odluke u međuvremenu promijenjene.
Ipak, Kongres i izvršna vlast imaju različite nadležnosti. Kongresni nadzor može povećati politički pritisak i otvoriti pitanja odgovornosti, ali ne znači automatsko vraćanje restriktivnih mjera.
Za eventualno ponovno sankcionisanje potrebne su odluke nadležnih američkih institucija i odgovarajući pravni osnov. U dostavljenim informacijama nije navedeno da je takva odluka već donesena.
Političke posljedice
Puljić je izborni rezultat demokrata opisao kao ozbiljan udarac Trumpu i Republikanskoj stranci, smatrajući da će američki predsjednik u nastavku mandata morati računati na snažniji kongresni nadzor. Prema njegovoj ocjeni, promjene bi se mogle odraziti na unutrašnju politiku, ali i na međunarodne odnose Washingtona.
– Uglavnom, Trump će iduće dvije godine morati se nositi s demokratama koji će biti na prevlasti u Kongresu. Stvar je zapravo u tome što je ovo prevelika pobjeda da bi čak i Trump mogao reći da je bila izborna prevara – kazao je Puljić.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajna mogućnost intenzivnijeg interesovanja američkih zakonodavaca za političke aktivnosti Milorada Dodika. Njegovi kontakti s republikanskim krugovima, lobistički ugovori i ranije sankcije mogli bi ponovo postati predmet javnih rasprava.
Međutim, procjene o budućim istragama i sankcijama treba razlikovati od potvrđenih institucionalnih odluka. Puljićeve izjave ukazuju na moguće političke pravce nakon izbora, ali ne potvrđuju da su protiv Dodika već pokrenuti novi postupci.
Upravo će buduće odluke američkih institucija pokazati hoće li promjene u Kongresu imati konkretne posljedice za predsjednika SNSD-a. Do tada, mogućnost vraćanja sankcija ostaje otvoreno političko pitanje, dok se Dodikovi međunarodni kontakti i finansiranje lobističkih aktivnosti ponovo nalaze u središtu pažnje.
Pogledajte PRILOG!