Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija ozbiljna upozorenja zbog političkog djelovanja rukovodstva Republike Srpske, koje je optužio za pokušaje podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i stvaranja uslova za secesiju. Posebno je upozorio na lobističke aktivnosti usmjerene prema Sjedinjenim Američkim Državama, zatraživši očuvanje ovlasti visokog predstavnika, zaštitu državne imovine i razmatranje ponovnog uvođenja ciljanih sankcija odgovornima za destabilizaciju Bosne i Hercegovine.
Upozorenje iz New Yorka
Obraćajući se članicama Vijeća sigurnosti UN-a, Bećirović je ocijenio da su dostignuća ostvarena tokom višedecenijskog provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma izložena ozbiljnim političkim izazovima. Prema njegovim riječima, rukovodstvo Republike Srpske pokušava oslabiti institucije koje predstavljaju temelj ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Posebno je izdvojio pokušaje ograničavanja nadležnosti Ustavnog suda BiH, osporavanja mandata visokog predstavnika i preuzimanja kontrole nad državnom imovinom. Bećirović smatra da takvi potezi nisu izolovana politička pitanja, nego dijelovi šireg nastojanja da se stvore pretpostavke za eventualno otcjepljenje Republike Srpske.
– Svaki pokušaj secesije značio bi slom mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma. To moramo zajedno zaustaviti i moramo djelovati na vrijeme – upozorio je Bećirović.
Naglasio je da očuvanje mira zahtijeva pravovremeno djelovanje domaćih institucija i međunarodnih partnera. Prema njegovoj ocjeni, zanemarivanje upozorenja o mogućem narušavanju ustavnog poretka moglo bi imati posljedice koje prevazilaze granice Bosne i Hercegovine.
Lobiranje protiv države
Jedan od najoštrijih dijelova Bećirovićevog govora odnosio se na aktivnosti rukovodstva Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Ustvrdio je da se lobiranjem pokušava promijeniti dugogodišnja američka politika podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim tvrdnjama, cilj takvih aktivnosti nije samo ostvarivanje političkih kontakata, nego i pribavljanje međunarodne podrške za secesionističke namjere. Bećirović je upozorio da kratkoročni interesi pojedinih političkih aktera ne smiju potisnuti strateške principe na kojima se zasniva američka politika prema BiH.
– Njihov cilj je promijeniti američku vanjsku politiku prema Bosni i Hercegovini i osigurati međunarodnu podršku za secesiju – rekao je Bećirović.
Podsjetio je na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 25. septembra 2026. godine, navodeći da je njome zabranjeno finansiranje lobističkih aktivnosti Republike Srpske koje nisu u skladu s državnim Ustavom. Time je pitanje međunarodnog lobiranja povezao s obavezom poštivanja domaćeg pravnog poretka.
– Lobiranje je legitimna aktivnost kada se provodi transparentno i zakonito. Međutim, lobiranje ne smije biti usmjereno na podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine – naglasio je.
Bećirović je tako napravio razliku između zakonitog zastupanja političkih interesa i aktivnosti za koje smatra da imaju cilj osporavanje ustavnog uređenja države. Njegove optužbe odnose se na namjere koje pripisuje rukovodstvu Republike Srpske.
Spor oko državne imovine
Značajan dio obraćanja posvetio je pitanju državne imovine, koje ostaje jedno od važnih ustavnopravnih i političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Bećirović je naglasio da je država BiH titular državne imovine i da isključivo nadležni državni organi mogu uređivati pitanja koja se na nju odnose.
Svoj stav obrazložio je kontinuitetom međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, odredbama Ustava i pravilima međunarodnog prava. Posebno se pozvao na Sporazum o pitanjima sukcesije, koji je Predsjedništvo BiH ratifikovalo 2001. godine nakon saglasnosti Parlamentarne skupštine.
– Vlasnički status ove imovine određen je pravilima međunarodnog prava – poručio je Bećirović.
Podsjetio je i na konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, naglašavajući da državna imovina ima neposrednu vezu sa suverenitetom, nezavisnošću i teritorijalnim integritetom zemlje. Prema njegovom tumačenju, entiteti ne mogu samostalno odlučivati o njenom vlasničkom statusu.
– Entiteti i drugi niži nivoi vlasti mogu koristiti ovu imovinu samo u mjeri u kojoj budu ovlašteni zakonom koji usvoji Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine – rekao je.
Bećirović je time poručio da korištenje državne imovine treba biti uređeno odgovarajućim državnim zakonodavstvom. Smatra da se ovo pitanje mora rješavati kroz institucije Bosne i Hercegovine, a ne jednostranim odlukama nižih nivoa vlasti.
Budućnost visokog predstavnika
Predsjedavajući Predsjedništva BiH upozorio je i na posljedice eventualnog slabljenja međunarodnih i domaćih institucija koje štite Daytonski mirovni sporazum. Posebno je izdvojio Ustavni sud, državne pravosudne institucije i Ured visokog predstavnika.
Prema njegovoj ocjeni, pokušaji ograničavanja njihovih nadležnosti mogli bi ozbiljno ugroziti postojeći sistem zaštite ustavnog poretka. Zbog toga je pozvao međunarodne partnere da ne pristaju na poteze kojima bi se oslabili mehanizmi uspostavljeni radi očuvanja mira.
– Međunarodna zajednica mora sačuvati instrumente neophodne za zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma – poručio je.
Bećirović je naglasio da Vijeće za implementaciju mira treba izabrati novog visokog predstavnika, ali bez umanjivanja njegovog mandata i ovlasti. Također je podsjetio na ranije utvrđene uslove za zatvaranje OHR-a.
– O zatvaranju Ureda visokog predstavnika može se razgovarati tek nakon što bude ispunjena agenda ‘5+2’ – rekao je.
Daytonski mirovni sporazum opisao je kao jedno od najznačajnijih međunarodnih mirovnih dostignuća nakon Drugog svjetskog rata. Posebno je istakao ulogu Sjedinjenih Američkih Država u njegovom postizanju i provođenju.
Podsjetio je da su uz međunarodnu podršku nakon rata izgrađene i ojačane brojne institucije Bosne i Hercegovine. Među njima je izdvojio objedinjavanje odbrambenog sistema, razvoj pravosudnih institucija i uspostavljanje zajedničkog poreskog sistema.
Osuda veličanja zločinaca
Bećirović je dio obraćanja posvetio i odnosu prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima. Posebno je kritikovao počasti koje su, prema njegovim navodima, iskazane Ratku Mladiću tokom sahrane u Srbiji i Biljani Plavšić prilikom njene sahrane početkom oktobra.
Ocijenio je da prisustvo visokih političkih i državnih zvaničnika takvim događajima šalje zabrinjavajuće poruke. Prema njegovom mišljenju, veličanje osoba osuđenih za najteže ratne zločine pokazuje da određene ideologije i politički obrasci iz ratnog perioda nisu u potpunosti napušteni.
Posebnu pažnju posvetio je položaju zaposlenih i istraživača Memorijalnog centra Srebrenica. Upozorio je da su osobe koje rade na očuvanju sjećanja na genocid izložene pritiscima i zastrašivanju, za šta je optužio institucije Republike Srpske.
– Pritisak na porodice žrtava genocida i one koji čuvaju istinu o genocidu smatramo novom i ozbiljnom opasnošću – naglasio je.
Bećirović smatra da zaštita dostojanstva žrtava i poštivanje sudski utvrđenih činjenica moraju ostati važan dio procesa pomirenja. Upozorio je da pritisci na preživjele i istraživače dodatno narušavaju povjerenje među zajednicama.
Jednakost svih građana
Govoreći o budućnosti ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, Bećirović je istakao potrebu uklanjanja diskriminatornih odredbi utvrđenih presudama Evropskog suda za ljudska prava. Naglasio je da demokratski sistem mora omogućiti jednaka prava svim građanima.
– Svi elementi diskriminacije moraju biti uklonjeni iz Ustava Bosne i Hercegovine – rekao je.
Prema njegovom stavu, stabilne institucije ne mogu se graditi bez dosljednog poštivanja jednakosti i nediskriminacije. Zato je provođenje međunarodnih sudskih presuda povezao s dugoročnim demokratskim razvojem zemlje.
Kao važne uslove trajnog mira na Zapadnom Balkanu izdvojio je odgovornost političkih aktera koji izazivaju krize, ekonomski razvoj i nezavisnost pravosuđa. Posebno je upozorio na potrebu da pravosudne institucije budu zaštićene od stranačkog utjecaja.
Pozitivno je ocijenio primjenu novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića. Prema njegovim riječima, njihova upotreba pokazala je značaj tehnoloških rješenja za unapređenje integriteta izbornog procesa.
Zahtjev za sankcije
Jedna od najvažnijih političkih poruka Bećirovićevog obraćanja bio je poziv međunarodnim partnerima da razmotre ponovno aktiviranje ciljanih sankcija. Takve mjere, prema njegovom prijedlogu, trebale bi biti usmjerene prema osobama odgovornim za destabilizaciju Bosne i Hercegovine i šire regije.
Posebno se obratio državama svjedocima Daytonskog mirovnog sporazuma i drugim međunarodnim partnerima. Zatražio je jasnu poruku da pokušaji podrivanja mirovnog sporazuma neće biti tolerisani.
Istovremeno je pozvao na punu podršku visokom predstavniku u korištenju njegovih ovlasti kada za to postoji potreba. Naglasio je i značaj ubrzavanja procesa približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u i Evropskoj uniji.
Bećirović je pozdravio produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da međunarodno vojno prisustvo ostaje važan faktor sigurnosti. Prema njegovom mišljenju, postojeće političke okolnosti zahtijevaju očuvanje vjerodostojnih mehanizama međunarodne podrške miru.
Njegov poziv na sankcije predstavlja zahtjev za razmatranje konkretnih mjera, a ne informaciju da su takve sankcije već ponovo uvedene. O eventualnoj primjeni odlučivale bi nadležne institucije država i međunarodnih organizacija.
Završna poruka Bećirovića
Na početku obraćanja Bećirović je izrazio saučešće porodicama stradalih u helikopterskoj nesreći i zahvalnost pripadnicima EUFOR-a za njihov doprinos očuvanju sigurnosti Bosne i Hercegovine. Time je prije političkih upozorenja ukazao na značaj međunarodne misije i žrtve njenih pripadnika.
U završnom dijelu govora ponovio je da nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne smiju biti predmet jednostranog osporavanja. Naglasio je da zaštita države mora biti zasnovana na domaćem i međunarodnom pravu.
– Branit ćemo našu državu svim raspoloživim sredstvima u skladu s međunarodnim i domaćim pravom. U to niko ne treba sumnjati – poručio je.
Bećirovićevo obraćanje obuhvatilo je nekoliko međusobno povezanih pitanja, od secesionističke retorike i međunarodnog lobiranja do državne imovine, pravosuđa i budućnosti OHR-a. Njegova osnovna poruka bila je da očuvanje mira zahtijeva zaštitu ustavnog poretka i pravovremeno djelovanje institucija.
Posebno je insistirao na tome da se međunarodna podrška Bosni i Hercegovini ne zadrži samo na diplomatskim izjavama. Pozivom na ciljane sankcije, očuvanje ovlasti visokog predstavnika i nastavak sigurnosnog prisustva EUFOR-a zatražio je konkretan odgovor na aktivnosti koje smatra prijetnjom stabilnosti države.
