Milorad Dodik izazvao je novu političku polemiku izjavama o Velikoj Britaniji, koju je opisao kao državu u propadanju i ustvrdio da će uskoro postati muslimanska zemlja s nuklearnim oružjem. Govoreći nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjoj Luci, iznio je niz oštrih ocjena o britanskom međunarodnom utjecaju, muslimanskom stanovništvu i kolonijalnoj prošlosti, a potom se osvrnuo i na člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.
Oštar napad na Britaniju
Konferencija za novinare održana nakon sjednice rukovodstva SNSD-a bila je posvećena političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini, uključujući formiranje vlasti na državnom nivou, odnose sa Srbijom i budućnost Ureda visokog predstavnika. Međutim, posebnu pažnju privukao je Dodikov odgovor na pitanje o ulozi međunarodnih sila u Bosni i Hercegovini.
Novinarsko pitanje odnosilo se na budućnost OHR-a i moguće stavove država koje imaju značajan međunarodni utjecaj. Među spomenutim zemljama bile su Rusija, Kina i Velika Britanija, što je Dodik iskoristio za iznošenje vlastitih ocjena o položaju Londona.
Umjesto da se ograniči na pitanje britanske politike prema Bosni i Hercegovini, Dodik je osporio i sam status Velike Britanije kao velike sile. Njegov odgovor ubrzo je prerastao u kritiku britanskog društva, demografskih promjena i međunarodnog položaja te države.
Posebno je problematičan dio u kojem je muslimansko stanovništvo predstavio kao faktor koji navodno preuzima Veliku Britaniju. Takva tvrdnja nije bila praćena demografskim podacima niti objašnjenjem na osnovu kojeg bi se mogao izvesti zaključak o budućem vjerskom karakteru države.
– Otkud vama da je Velika Britanija velika sila? Oni su stavili da su veliki da bi se o tome pričalo. Oni nisu veliki, oni su mali, mala i propadajuća nacija koja nestaje, koju preuzimaju muslimani – kazao je Dodik.
Ovom izjavom Dodik je povezao ocjenu britanske međunarodne moći s vjerskom pripadnošću dijela njenog stanovništva. Međutim, politički i međunarodni položaj jedne države ne može se utvrđivati na osnovu takvih generalizacija.
Tvrdnje o muslimanskoj državi
Dodik se nije zaustavio na osporavanju britanskog statusa velike sile, nego je iznio i tvrdnju o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva. Prema njegovom tumačenju, demografske promjene dovešće do toga da Britanija postane muslimanska država koja raspolaže nuklearnim naoružanjem.
Takvu procjenu iznio je bez predstavljanja statističkih pokazatelja ili drugih dokaza koji bi potvrdili njegov zaključak. Istovremeno je britansku međunarodnu politiku opisao kao djelovanje zasnovano na manipulacijama i iskorištavanju drugih.
– Ubrzo će Britanija biti muslimanska zemlja s nuklearnim potencijalom na tlu Evrope. Zato nisu veliki. Oni su samo veliki zato što su mešetari, što podvaljuju i žive na teret mnogih, a djeca iz njihovih kolonija došla su da naplate dugove – rekao je Dodik.
Ova izjava objedinjuje nekoliko različitih pitanja, od demografskog sastava britanskog društva do kolonijalne historije i nuklearnog naoružanja. Dodik ih je predstavio kao međusobno povezane procese, ali nije objasnio na koji bi način oni doveli do promjene državnog uređenja.
Velika Britanija ima muslimansko stanovništvo koje predstavlja dio njenog multietničkog i multireligijskog društva. Međutim, iz postojanja i rasta određene vjerske zajednice ne proizlazi zaključak da će država automatski promijeniti svoj ustavni ili politički karakter.
Također, britansko nuklearno naoružanje predstavlja dio odbrambene politike države, a ne posljedicu vjerske strukture njenog stanovništva. Povezivanje tih pitanja bez konkretnih dokaza može stvoriti pogrešnu predstavu o sigurnosnim i društvenim okolnostima.
Kolonijalna prošlost
U nastavku istupa Dodik je spomenuo i britansku kolonijalnu historiju, povezujući je s doseljavanjem stanovništva iz nekadašnjih kolonija. Prema njegovoj formulaciji, potomci stanovnika tih područja dolaze u Britaniju kako bi naplatili historijske dugove.
Britanska kolonijalna prošlost zaista je važan dio historije Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih odnosa s brojnim državama širom svijeta. Migracije iz nekadašnjih kolonija oblikovale su savremeno britansko društvo, ali su njihovi uzroci znatno složeniji od političkog objašnjenja koje je Dodik ponudio.
Ekonomske prilike, porodične veze, obrazovanje i historijski odnosi među državama samo su neki od faktora koji utječu na migracijska kretanja. Zbog toga se stanovništvo porijeklom iz nekadašnjih kolonija ne može predstavljati kao jedinstvena politička ili vjerska grupa.
Dodikova izjava posebno je osjetljiva jer povezuje muslimanski identitet s navodnim slabljenjem države. Takvo tumačenje ne predstavlja dokazanu uzročno-posljedičnu vezu između demografskih promjena i međunarodne moći.
U političkim raspravama moguće je kritikovati britansku vanjsku politiku, kolonijalno naslijeđe ili odnos Londona prema Bosni i Hercegovini. Međutim, takve kritike razlikuju se od tvrdnji kojima se čitava vjerska zajednica predstavlja kao prijetnja budućnosti države.
Status u Ujedinjenim nacijama
Dodik je potom osporio i značaj britanskog položaja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Prema njegovom mišljenju, Velika Britanija zadržava međunarodne privilegije zahvaljujući historijskim okolnostima, a ne svojoj savremenoj političkoj snazi.
U tom dijelu obraćanja posebno je naglasio da britanski status stalne članice Vijeća sigurnosti posmatra kao naslijeđe ranijeg perioda. Istovremeno je poručio da za Republiku Srpsku britanski politički utjecaj nema značaj koji mu se često pripisuje.
– To je pravo koje oni imaju kao članica Savjeta bezbjednosti. To je, doduše, više definisano prošlošću jer su nekad nešto bili, a danas nisu ništa. Ni za nas nisu ništa – poručio je Dodik.
Velika Britanija jedna je od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskom, Rusijom i Kinom. Takav status proizlazi iz Povelje Ujedinjenih nacija i uključuje pravo veta na određene odluke ovog tijela.
Historijske okolnosti imale su važnu ulogu u oblikovanju sastava Vijeća sigurnosti nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, pravo veta i stalno članstvo predstavljaju postojeće institucionalne ovlasti koje ne zavise od Dodikove političke procjene britanske moći.
Zbog toga njegova izjava ne mijenja formalni međunarodni položaj Ujedinjenog Kraljevstva. Britanija zadržava pravo učestvovanja u donošenju odluka Vijeća sigurnosti u skladu s Poveljom UN-a.
Pitanje budućnosti OHR-a
Dodikove izjave o Velikoj Britaniji iznesene su tokom odgovora na pitanje o budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Upravo je odnos međunarodnih aktera prema OHR-u jedno od dugogodišnjih spornih pitanja između SNSD-a i dijela međunarodne zajednice.
Dodik je u više navrata osporavao djelovanje visokog predstavnika i zagovarao okončanje međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. Njegovi politički stavovi o toj instituciji često su povezani s pitanjem nadležnosti Republike Srpske i odnosa prema odlukama državnih institucija.
Velika Britanija, kao važan međunarodni akter, učestvuje u diplomatskim procesima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga njena politika prema OHR-u ima značaj u širem međunarodnom kontekstu, bez obzira na Dodikove negativne ocjene.
U dostavljenom dijelu konferencije Dodik nije predstavio konkretan dogovor velikih sila o budućnosti OHR-a. Umjesto toga, odgovor je najvećim dijelom posvetio osporavanju britanskog međunarodnog položaja.
Takav nastup pokazuje da pitanje visokog predstavnika ostaje povezano sa širim političkim neslaganjima između rukovodstva SNSD-a i pojedinih zapadnih država. Ipak, budućnost OHR-a ne može se utvrditi samo na osnovu izjava jednog političkog predstavnika.
Napad na Bećirovića
Nakon komentara o Velikoj Britaniji Dodik se osvrnuo i na člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića. Optužio ga je da u svojim javnim nastupima ne predstavlja sve građane i narode u Bosni i Hercegovini.
Prema Dodikovom tumačenju, Bećirović govori isključivo u ime muslimana, čime je ponovo upotrijebio vjersku odrednicu u kontekstu političkog predstavljanja Bošnjaka. Takva formulacija bila je dio njegovog šireg odgovora o međunarodnim odnosima i položaju Bosne i Hercegovine.
– Opet je Bećirović lagao, govorio samo u ime muslimana. Mi nećemo da branimo BiH, nama je obaveza da kažemo šta imamo o tome – zaključio je Dodik.
Dodik nije precizirao na koju se konkretnu Bećirovićevu izjavu odnosi njegova optužba za neistinu. Zbog toga nije moguće provjeriti osnovanost te tvrdnje niti utvrditi puni kontekst njihovog političkog neslaganja.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana i predstavlja jednu od najvažnijih državnih institucija. Njegove nadležnosti utvrđene su Ustavom BiH, a djelovanje članova Predsjedništva odvija se u okviru propisanih institucionalnih procedura.
Politička neslaganja između Dodika i Bećirovića nisu nova, posebno kada je riječ o međunarodnom predstavljanju države i odnosu prema njenom ustavnom uređenju. Međutim, ocjena zakonitosti ili tačnosti pojedinih postupaka zahtijeva konkretne činjenice, a ne samo međusobne optužbe.
Retorika i političke poruke
Dodikovo obraćanje pokazalo je da međunarodna pitanja nastavlja predstavljati kroz izrazito oštru političku retoriku. U jednom odgovoru povezao je budućnost OHR-a, položaj Velike Britanije, muslimansko stanovništvo, kolonijalnu historiju i djelovanje člana Predsjedništva BiH.
Takvo povezivanje različitih tema može imati snažan politički odjek, ali istovremeno otežava razdvajanje provjerljivih činjenica od ličnih ocjena. Posebno je to važno kada se iznose tvrdnje o budućnosti cijelih država ili namjerama velikih vjerskih zajednica.
Dodikova procjena da će Velika Britanija uskoro postati muslimanska država nije potkrijepljena podacima u njegovom obraćanju. Jednako tako, njegove ocjene o nestanku britanske međunarodne moći predstavljaju politički stav, a ne promjenu formalnog položaja te države.
U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu ponovio je protivljenje određenim međunarodnim političkim utjecajima i kritikovao Denisa Bećirovića. Međutim, nije iznio konkretan prijedlog za rješavanje pitanja OHR-a niti predstavio nove informacije o mogućem međunarodnom dogovoru.
Konferencija nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a tako je, pored pitanja formiranja vlasti, otvorila još jednu raspravu o Dodikovom načinu javnog komuniciranja. Njegove izjave o Velikoj Britaniji posebno se izdvajaju zbog povezivanja muslimanskog stanovništva s navodnim propadanjem države.
Ostaje pitanje hoće li Dodik dodatno obrazložiti na čemu zasniva takve tvrdnje i kakve konkretne političke zaključke izvodi iz njih. Za sada je riječ o njegovim javno iznesenim ocjenama koje ne mijenjaju međunarodni status Velike Britanije niti predstavljaju dokaz o budućem vjerskom uređenju te države.
Pogledajte PRILOG!