Milionski lobistički poslovi vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su dospjeli u središte pažnje nakon novih optužbi o finansiranju političkih aktivnosti i sukoba među osobama povezanim s Donaldom Trumpom. Dok Milorad Dodik svoju posjetu Floridi predstavlja kao diplomatski uspjeh, američki izvještaji otvaraju pitanja o potrošenom novcu, političkom utjecaju i transparentnosti angažmana njegovih saradnika.
Milioni za lobiranje
Prema istraživanju međunarodne novinarske mreže OCCRP, vlasti Republike Srpske angažovale su čak 11 lobističkih firmi u Washingtonu tokom 2025. i 2026. godine. Za njihove usluge isplaćeno je najmanje 8,9 miliona dolara, što predstavlja približno 15 miliona konvertibilnih maraka, zavisno od kursa američke valute.
Ovi podaci navedeni su i u izvještaju demokratskih članova Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa. Dokumentacija ukazuje na široku mrežu konsultantskih i lobističkih aktivnosti usmjerenih prema političkim krugovima bliskim Trumpovoj administraciji.
Među ciljevima tih angažmana bili su poboljšanje Dodikovog političkog položaja, promjena američkog pristupa Republici Srpskoj i uspostavljanje utjecajnih kontakata u Washingtonu. Pojedini ugovori obuhvatali su i aktivnosti povezane s osporavanjem položaja visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Demokratski kongresmen Bill Keating u septembru je predstavio izvještaj pod nazivom Pay for Play in the Balkans. U njemu su problematizovani odnosi Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini, ukidanje sankcija Dodiku i mogući sukobi interesa povezani s projektom Južne plinske interkonekcije.
Ipak, potrebno je razlikovati nalaze novinarskih istraživanja i političke optužbe od sudski utvrđenih nezakonitosti. Samo postojanje lobističkih ugovora ne znači automatski da je počinjeno krivično djelo.
Sporne političke objave
Dodatnu pažnju izazvalo je istraživanje američkih novinara objavljeno 7. novembra, koje se odnosi na političku aktivisticu Lauru Loomer. Ona je poznata po bliskosti s Trumpovim političkim okruženjem i javnim istupima u kojima podržava određene konzervativne političke inicijative.
Prema objavljenim navodima, Loomer je navodno primala novac za političke objave na društvenoj mreži X, a da pritom nije jasno označavala njihov plaćeni karakter. Istraživači su pregledali dokumentaciju o četiri uplate njoj i kompaniji King Breaker Media, ukupne vrijednosti veće od 60.000 dolara.
Pojedini sagovornici tvrdili su da je cijena jedne političke objave mogla iznositi između 3.000 i 5.000 dolara, pa čak i više. Među osobama koje su potvrdile poslovnu saradnju s Loomer nalazi se Alex Bruesewitz, nekadašnji savjetnik Trumpove predsjedničke kampanje.
Loomer je, međutim, odbacila optužbe da je naplaćivala pojedinačne političke objave. Prema njenom objašnjenju, novac je primala za konsultantske, istraživačke i komunikacijske usluge, koje smatra zakonitim poslovnim aktivnostima.
Njena odbrana zasniva se na razlikovanju profesionalnog savjetovanja od prikrivene političke promocije. Upravo je ta razlika jedno od ključnih pitanja u raspravi o transparentnosti finansiranja političkih poruka.
Veze sa Dodikom
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajno što je Laura Loomer ranije javno podržavala Milorada Dodika. Tokom oktobra 2025. godine objavljivala je poruke u kojima je Republiku Srpsku predstavljala kao kršćansko uporište i pozivala na političku podršku predsjedniku SNSD-a.
Njeno ime pojavljivalo se i u raspravama o lobističkim aktivnostima usmjerenim prema američkim konzervativnim krugovima. Zbog toga su nove optužbe o plaćenim objavama ponovo otvorile pitanje načina na koji se Dodikovi politički interesi predstavljaju američkoj javnosti.
Ipak, dokumentovane uplate Loomer ne dokazuju da je primala novac upravo za objave o Dodiku ili Republici Srpskoj. Nije potvrđeno ni da su vlasti ovog entiteta finansirale spomenute transakcije, zbog čega se takva povezanost ne može predstavljati kao utvrđena činjenica.
Ono što je poznato jeste da je Loomer javno podržavala Dodika i da se istovremeno našla u središtu zasebne rasprave o finansiranju političkih aktivnosti. Eventualna direktna finansijska veza zahtijevala bi dodatne dokaze.
Sukob Trumpovih saradnika
Priča o lobiranju dobila je novu dimenziju nakon javnog sukoba osoba iz Trumpovog političkog okruženja. Bivši viši savjetnik Bijele kuće Calley Means optužio je političkog stratega Jamesa Blaira da je zbog novca povezanog s Republikom Srpskom iznevjerio američkog predsjednika.
Rasprava se odvijala na društvenoj mreži X, a prethodile su joj međusobne optužbe o poslovnim odnosima s lobističkim grupama. Means je kritikovao Blaira zbog njegovog angažmana tokom američke izborne kampanje, posebno ističući boravak u Bosni i Hercegovini.
– Ja podržavam predsjednika SAD-a, James. Ti si ga prodao za nešto novca iz RS-a. – poručio je Means, prema prenesenoj objavi.
Blair je odbacio tvrdnju da je iznevjerio Trumpa, ali njegov angažman povezan s Republikom Srpskom već je bio predmet javnih rasprava. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je boravio u izbornom štabu SNSD-a tokom izborne noći.
Prema ranijim izvještajima američkih medija, Blair i Chris LaCivita, dvojica političkih operativaca povezanih s Trumpovim kampanjama, bili su angažovani na savjetovanju političkih struktura bliskih Dodiku. Za te poslove, prema objavljenim informacijama, primali su značajne honorare preko posredničkih kompanija.
Trump je ranije izjavio da su Blair i LaCivita vanjski konsultanti koji mogu imati druge klijente. Istovremeno je naveo da bi prekinuo njihov angažman ukoliko bi utvrdio postojanje sukoba interesa.
Dodikova američka posjeta
Dok se u američkim političkim krugovima raspravlja o lobističkim poslovima, Dodik je boravio na Floridi, gdje je prisustvovao okupljanju konzervativaca u kompleksu Mar-a-Lago. Posjetu je predstavio kao priliku za uspostavljanje novih kontakata s osobama bliskim američkoj administraciji.
Nakon povratka govorio je o susretima sa senatorima, poslovnim ljudima i političkim predstavnicima, tvrdeći da se odnos prema Republici Srpskoj mijenja. Prema njegovoj ocjeni, ostvareni kontakti mogli bi otvoriti nove mogućnosti za ovaj entitet.
Međutim, u javno predstavljenim informacijama nisu navedeni konkretni politički ili ekonomski sporazumi proizašli iz posjete. Također, Dodik nije potvrdio da je održao zaseban sastanak s Donaldom Trumpom, iako je isticao njegovo prisustvo konferenciji.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje stvarnog političkog dometa ostvarenih kontakata. Prisustvo međunarodnom događaju i fotografisanje s utjecajnim osobama ne predstavljaju sami po sebi potvrdu promjene zvanične američke politike.
Pitanje javnog novca
Milionski ugovori s američkim lobističkim firmama otvaraju pitanje opravdanosti izdvajanja tolikih sredstava iz budžeta Republike Srpske. Posebno je važno utvrditi koje su usluge plaćene, kakve su obaveze preuzeli angažovani konsultanti i koji su konkretni rezultati ostvareni.
Lobiranje je u Sjedinjenim Američkim Državama zakonita djelatnost, ali podliježe pravilima o registraciji i prijavljivanju zastupanja stranih interesa. Zbog toga sama činjenica da su američke firme primale novac ne predstavlja dokaz korupcije.
Međutim, optužbe o prikrivenom finansiranju političkih poruka i međusobni sukobi Trumpovih saradnika dodatno naglašavaju potrebu za transparentnošću. Javnost ima pravo znati na koji način su trošena budžetska sredstva i jesu li ugovorene aktivnosti ostvarile očekivane ciljeve.
Dok Dodik govori o političkim uspjesima u Washingtonu, podaci o lobističkim troškovima pokazuju koliko su vlasti Republike Srpske ulagale u međunarodno predstavljanje svojih interesa. Konačna ocjena opravdanosti tih ulaganja zavisi od dokumentovanih rezultata, a ne samo od političkih izjava i fotografija s američkih događaja.
