Promjena vlasti u Srbiji mogla bi otvoriti pitanje porijekla višemilionske imovine pojedinih političara i funkcionera iz Republike Srpske, smatra Igor Crnadak, predsjednik PDP-a RS. Govoreći o političkim posljedicama odlaska Aleksandra Vučića s vlasti, Crnadak je iznio ozbiljne optužbe na račun rukovodstva u Banjoj Luci i najavio mogućnost otkrivanja dosad nepoznatih finansijskih i političkih veza.
Sumnjiva imovina
Jedno od najvažnijih pitanja koje je Crnadak otvorio odnosi se na nekretnine u Srbiji, posebno u luksuznom kompleksu Beograd na vodi. Prema njegovim riječima, postoji očekivanje da bi promjene u Beogradu mogle dovesti do otkrivanja imovine koju posjeduju pojedinci povezani s vlastima Republike Srpske.
Crnadak smatra da bi provjere porijekla imovine mogle pokazati nesrazmjer između zvaničnih primanja pojedinih funkcionera i vrijednosti nekretnina koje posjeduju. Posebno je ukazao na osobe koje obavljaju rukovodeće funkcije u javnom sektoru, a čija bi imovina mogla biti višestruko vrednija od njihovih zakonitih prihoda.
– Svako normalan u Republici Srpskoj očekuje da se ovaj talas promjena i jedne čiste energije prenese i kod nas i to, za početak, na način da se dođe do ljudi odavde koji su učestvovali u nelegalnim radnjama i koji imaju milionsku imovinu, a ovdje rade za platu od nekoliko hiljada maraka.
Naglasio je da ne očekuje da će nova vlast u Srbiji pitanje Republike Srpske postaviti među svoje prve prioritete. Ipak, uvjeren je da će istraživanje finansijskih tokova i imovinskih odnosa dovesti do novih saznanja.
– Ne treba očekivati da se nove vlasti prioritetno bave Republikom Srpskom, jer imaju veliki broj važnijih problema, ali uvjeren sam da će mnoge veze uskoro isplivati i da ćemo ubrzo dobiti potvrdu o nadrealnim bogatstvima ljudi iz Republike Srpske, kao što su vlasništva npr. u Beogradu na vodi pojedinih direktora šumskih gazdinstava i sličnih likova koji ovdje čak i ne privlače previše pažnje.
– O najvišim funkcionerima da ne govorim.
Crnadak nije predstavio dokumentaciju o konkretnim nekretninama niti imenovao njihove vlasnike. Njegove izjave zato predstavljaju političke tvrdnje i očekivanja, a ne potvrdu da su određeni funkcioneri nezakonito stekli imovinu.
Odnosi sa Beogradom
Govoreći o mogućem zahlađenju odnosa između nove vlasti u Srbiji i pojedinih političara iz Republike Srpske, Crnadak se osvrnuo na nezvanične informacije o njihovom navodnom nepoželjnom statusu. U tom kontekstu spominjana su imena Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Nenada Nešića i Nedeljka Eleka.
Posebno je komentarisao spekulacije o mogućem oduzimanju srbijanskog državljanstva pojedinim funkcionerima. Naglasio je da nema pouzdane informacije o takvim postupcima niti poznaje sve pravne mogućnosti koje predviđa zakonodavstvo Srbije.
– Što se tiče oduzimanja državljanstva nekome u Srbiji, o tome zaista nisam upoznat i ne znam kako ta procedura izgleda kod njih. Međutim, da je ogorčenost ponašanjem ljudi iz režima u Republici Srpskoj ogromna u Srbiji kod novih vlasti, to je potpuno tačno.
Crnadak smatra da je razlog takvog odnosa način na koji su predstavnici vlasti u Banjoj Luci govorili o studentskom pokretu u Srbiji. Prema njegovoj ocjeni, pojedini političari nisu se zadržali na podršci Vučiću, nego su aktivno učestvovali u napadima na studente.
– Za mene je to logična reakcija, jer oni nisu samo podržavali tadašnju vlast, oni su se utrkivali ko će jače i bezdušnije udariti na studente, omalovažiti ih i čak ih optužiti da mrze svoj narod i da rade za strane službe.
Dodao je da su slične stavove iznosili i pojedinci koji se predstavljaju kao opozicija u Republici Srpskoj. Smatra da bi takvo ponašanje moglo otežati njihove odnose s novim političkim rukovodstvom Srbije.
Različite političke vrijednosti
Prema Crnatkovom tumačenju, problem za vlast u Banjoj Luci nije samo gubitak političkog saveznika u Beogradu. Mnogo značajnijom smatra razliku između politika koje zastupa novo rukovodstvo Srbije i načina upravljanja institucijama Republike Srpske.
– Veoma je važno pojasniti da nije problem za vlast u Republici Srpskoj što je u Srbiji izgubio neko ko je njihov partner i politički brat, nego je problem što agenda nove vlasti je u totalnoj suprotnosti sa politikom ovdašnjeg režima.
Posebno je izdvojio najave jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i transparentnosti institucija. Smatra da upravo te teme predstavljaju najveći izazov za političke strukture koje upravljaju Republikom Srpskom.
– Jednostavno, kada čujete glavne teme Studentske liste, vladavina prava, obračun sa korupcijom ili na primjer jednakost svih pred zakonom, maksimalna otvorenost u radu institucija i slično, onda vam je jasno da oni nemaju sa kim razgovarati u Banjaluci.
Crnadak je pritom iznio niz oštrih ocjena o stanju demokratije i slobodi medija u Republici Srpskoj. Posebno je kritikovao utjecaj SNSD-a na institucije i uređivačku politiku javnog emitera.
Mogućnost prijevremenih izbora
Govoreći o političkim posljedicama promjena u Srbiji, Crnadak je ocijenio da bi one mogle ubrzati promjene i u Republici Srpskoj. Smatra da su politički odnosi Beograda i Banje Luke toliko povezani da se promjena vlasti u Srbiji ne može posmatrati kao izolovan događaj.
– Nerealno je očekivati da ovakva korumpirana i od naroda otuđena vlast u Banjaluci potraje, uz ovo što najavljuju nove vlasti u Beogradu. Previše smo mi u sistemu spojenih posuda da bi se svi mogli praviti ludi.
Optužio je SNSD za dugogodišnju kontrolu institucija, medija i političkih procesa. Također je ustvrdio da su raniji odnosi vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj utjecali na položaj opozicionih stranaka i izborne rezultate.
Kao moguće rješenje političke krize predložio je formiranje prelazne vlade koja bi pripremila uslove za nove izbore. Prema njegovom prijedlogu, takva vlada trebala bi omogućiti nezavisniji rad pravosuđa, urediti biračke spiskove i osigurati slobodnije djelovanje javnog emitera.
– Zato mislim da bi jedina poštena i narodna opcija bila imenovati koncentracionu ili neku drugu prelaznu Vladu, koja bi pripremila nove izbore, oslobodila RTRS, prečistila biračke spiskove i omogućila pravosuđu da radi i da nakon toga, za 6 do 9 mjeseci imamo prijevremene parlamentarne izbore u Republici Srpskoj.
Crnadak smatra da bi za realizaciju takvog scenarija bio potreban snažan demokratski pritisak. Ipak, njegov prijedlog predstavlja političku inicijativu, a ne već donesenu odluku o formiranju prelazne vlasti.
Budućnost saradnje
Na pitanje bi li eventualne istrage o imovini funkcionera iz Republike Srpske mogle narušiti odnose s Beogradom, Crnadak je odgovorio da borba protiv kriminala ne predstavlja prekid saradnje. Naprotiv, smatra da bi transparentnost i odgovornost institucija mogle postati osnova kvalitetnijih odnosa.
– Istraživanje porijekla imovine ljudi iz Republike Srpske, otkrivanje kriminala u koji su upleteni, koruptivnih kanala u kojima su učestovali, takve stvari ne mogu označavati prekidanje odnosa, to je nešto najbolje što nam se može desiti.
Prema njegovim riječima, Studentska lista najavila je nastavak saradnje s Republikom Srpskom, uz podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i njenoj ustavnopravnoj poziciji. Crnadak smatra da bi odnosi Beograda i Banje Luke trebali počivati na vladavini prava, slobodi medija i jednakosti građana pred zakonom.
U završnici razgovora posebno je kritikovao političke podjele koje, prema njegovom mišljenju, vlast SNSD-a godinama produbljuje. Ocijenio je da će posljedice takvog načina upravljanja društvom biti dugotrajnije od finansijske štete.
– Od finansijskih i drugih ekonomskih posljedica ćemo se relativno brzo oporaviti ali od toga da su uspostavili sistem u kojem si dobar ako si pokvaren, pohlepan i poslušan, za to će nam trebati generacije.
Crnatkove izjave otvaraju pitanje mogućih posljedica političkih promjena u Srbiji na vlast u Republici Srpskoj. Hoće li najavljeni obračun s korupcijom obuhvatiti i imovinu pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, zavisit će od konkretnih postupaka nadležnih institucija, a ne samo od političkih očekivanja.
