Izjave Milorada Dodika o odlasku bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta izazvale su oštru reakciju nekadašnjeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja, koji smatra da predsjednik SNSD-a svojim nastupima dovodi u neugodan položaj Trumpovu administraciju. Posebnu pažnju privukle su Dodikove tvrdnje o navodnom dogovoru s američkim zvaničnicima, ali i Murphyjevo upozorenje da bi takve izjave mogle otvoriti pitanja o stvarnim motivima američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Dodikove tvrdnje
Nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je prisustvovao okupljanju konzervativnih političkih krugova u kompleksu Mar-a-Lago, Dodik je govorio o svojim međunarodnim kontaktima i političkim rezultatima. Tokom intervjua posebno se osvrnuo na odlazak Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika, koristeći uvredljiv rječnik.
– Pogledajte samo način na koji je onaj kreten, bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, izbačen iz BiH – rekao je Dodik.
Predsjednik SNSD-a tvrdio je da je imao određenu ulogu u Schmidtovom odlasku, predstavljajući taj događaj kao rezultat političkih razgovora u kojima je učestvovao. Naveo je i da je Schmidt u pojedinim krugovima upravo njega označavao kao osobu odgovornu za takav rasplet.
– u određenim krugovima žalio kako sam ja taj koji je to uradio. To mi laska – kazao je Dodik.
Dodik je istovremeno naglasio da nije samostalno odlučivao o Schmidtovom odlasku, ali je insistirao na tome da njegov politički utjecaj nije bio zanemariv. Prema njegovoj verziji događaja, pitanje visokog predstavnika otvoreno je tokom razgovora o drugim važnim političkim temama.
– doprinio nečemu u jednom trenutku, kada smo imali priliku da riješimo neka važna pitanja. I tada smo rekli: ‘da, ali šta je sa Schmidtom?’ A onda su oni rekli, pa šta s njim? On mora ići. Kada? Odmah, što se nas tiče. Tako da smo se dogovorili da to uradimo, ali kasnije. I to je urađeno. Dakle, nije bilo bez našeg uticaja – kazao je Dodik.
Ovakve tvrdnje otvaraju pitanje jesu li postojali politički dogovori koji nisu javno predstavljeni. Međutim, Dodik nije ponudio dokumentaciju koja bi nezavisno potvrdila njegov opis razgovora ili precizirala ko je u njima učestvovao.
Murphyjeva reakcija
Na Dodikove izjave reagovao je Michael Murphy, bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. On je ocijenio da Dodik svojim javnim nastupima ponovo otvara pitanje navodnih dogovora s američkom administracijom o odlasku Schmidta i ukidanju sankcija.
– Gospodin Dodik udvostručuje svoje napore da osramoti svoje američke sagovornike ponovnim pokretanjem priče o dogovoru koji je sklopio s administracijom kako bi visoki predstavnik bio uklonjen, a sankcije protiv njega ukinute – poručio je Murphy.
Prema njegovoj ocjeni, Trumpova administracija nastojala je svoje poteze u Bosni i Hercegovini predstaviti kao diplomatski uspjeh usmjeren na smirivanje političke krize. Dodikove izjave, međutim, dovode u pitanje takvo obrazloženje i stvaraju prostor za dodatne političke kontroverze.
– Administracija je pokušala prikazati svoje djelovanje u BiH kao uspješan diplomatski napor da se riješi politička kriza u zemlji i očuva stabilnost BiH. Komentari gospodina Dodika čine da administracija izgleda nesposobno i otvaraju pitanja o tome da li nešto opasnije po američke interese pokreće politiku administracije. Da li je Dodikov cilj da novom Kongresu osigura municiju za očekivana nadzorna saslušanja o politici SAD-a prema BiH – upitao je Murphy.
Murphyjevo upozorenje odnosi se na mogućnost da Dodikove tvrdnje postanu predmet političkog nadzora u američkom Kongresu. Posebno je značajno što se rasprava odvija nakon promjena u sastavu zakonodavne vlasti, koje bi mogle omogućiti intenzivnije preispitivanje pojedinih vanjskopolitičkih odluka.
Američki politički odnosi
Bivši ambasador ranije je iznio i širu analizu posljedica američkih izbora na sredini predsjedničkog mandata. Prema njegovom mišljenju, demokratska kontrola Kongresa ne znači da će automatski doći do promjene politike prema Bosni i Hercegovini.
Murphy je podsjetio da američki predsjednik i izvršna vlast imaju najveći dio nadležnosti u vođenju vanjske politike. Zbog toga smatra da bi Trumpova administracija mogla nastaviti dosadašnji pristup, osim ako sama ne odluči promijeniti politički kurs.
Posebno je kritikovao odnos administracije prema Rusiji i pojedinim američkim saveznicima. Dodika je pritom opisao kao političara koji djeluje u skladu s ruskim interesima, smatrajući da američka podrška njegovim političkim pozicijama predstavlja pogrešan pristup.
Ipak, Murphy ne očekuje brz povratak američkih sankcija protiv predsjednika SNSD-a. Prema njegovoj procjeni, za takvu promjenu zasad nema dovoljno političkih pokazatelja, uprkos kritikama koje dolaze iz dijela američke javnosti.
Prioriteti Kongresa
Jedan od razloga za Murphyjev oprez jeste činjenica da Bosna i Hercegovina nije među glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Washingtona. Novi sastav Kongresa suočit će se s brojnim pitanjima koja neposredno utječu na američke birače i njihove životne troškove.
Među najvažnijim temama izdvajaju se odnosi s Iranom, trgovinske tarife i ekonomske posljedice politike prema Kanadi. Murphy smatra da će upravo ta pitanja imati prednost u odnosu na političke prilike na Zapadnom Balkanu.
Istovremeno, očekuje da će značajna pažnja biti posvećena NATO-u, Ukrajini i odnosima sa saveznicima. Nezadovoljstvo dijela američkih birača odnosom administracije prema Rusiji moglo bi dodatno pojačati kongresni nadzor nad pojedinim međunarodnim odlukama.
Međutim, politika prema Bosni i Hercegovini nema neposredan utjecaj na troškove života američkih građana. Zbog toga Murphy smatra da bi pritisak za promjenu američkog pristupa morao doći kroz druge političke i institucionalne mehanizme.
Moguća saslušanja
Posebno važnim Murphy smatra pitanje korupcije i mogućih sukoba interesa u provođenju američke vanjske politike. Prema njegovoj procjeni, novi Kongres mogao bi detaljnije ispitivati odluke administracije i odnose pojedinih političkih aktera sa stranim interesima.
U tom kontekstu spomenuo je demokratskog kongresmena Billa Keatinga, koji bi trebao preuzeti predsjedavanje Pododborom za Evropu u okviru Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma. Keating je ranije najavljivao mogućnost saslušanja o američkoj politici prema Zapadnom Balkanu.
Takva saslušanja mogla bi otvoriti pitanja o odnosima Trumpove administracije s političkim rukovodstvom Republike Srpske, uključujući okolnosti ukidanja sankcija Dodiku. Ipak, sama mogućnost kongresnog nadzora ne znači da su nezakonitosti već utvrđene.
Murphy je naglasio da ostaje skeptičan prema tvrdnjama pojedinih analitičara da korupcija određuje američku politiku prema Bosni i Hercegovini. Smatra da bi eventualna saslušanja mogla ponuditi dodatne informacije, ali ne očekuje da će biti održana neposredno.
Posljedice Dodikovih izjava
Dodikovo insistiranje na vlastitoj ulozi u odlasku Christiana Schmidta dodatno je zakomplikovalo javnu raspravu o odnosima Banje Luke i Washingtona. Njegove izjave mogu se tumačiti kao pokušaj predstavljanja političkog utjecaja, ali istovremeno otvaraju pitanja koja američkoj administraciji ne moraju odgovarati.
Murphy upravo u tome vidi problem za Trumpove saradnike, koji su svoje poteze prema Bosni i Hercegovini predstavljali kao doprinos stabilizaciji političkih prilika. Ukoliko Dodik nastavi govoriti o navodnim dogovorima, takve tvrdnje mogle bi postati predmet dodatnog političkog preispitivanja.
Ipak, zasad nema nezavisne potvrde da je odlazak visokog predstavnika bio rezultat dogovora kakav Dodik opisuje. Jednako tako, Murphyjeve ocjene predstavljaju njegovu političku analizu, a ne dokaz postojanja nezakonitog aranžmana.
Bivši američki ambasador zaključuje da izbori na sredini mandata vjerovatno neće donijeti brzu i značajnu promjenu politike Washingtona prema Bosni i Hercegovini. Uprkos tome, Dodikove izjave mogle bi dodatno privući pažnju američkih zakonodavaca zainteresovanih za okolnosti donošenja odluka koje se odnose na Republiku Srpsku.
