Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, iznio je ozbiljne optužbe na račun pojedinih opozicionih političara u Republici Srpskoj, tvrdeći da su se uoči izbora tajno sastajali s Miloradom Dodikom i dogovarali finansijsku podršku. Povod za njegovu reakciju bilo je Dodikovo gostovanje na RTRS-u, tokom kojeg je, prema Vukanovićevom tumačenju, otkriveno postojanje političkih dogovora koji su mogli utjecati na odnose unutar opozicije.
Dodikovo televizijsko gostovanje
Vukanović je na svom blogu komentarisao nastup predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je govorio o nedavnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je kritikovao način na koji je Dodik predstavio boravak u kompleksu Mar-a-Lago i susrete s osobama iz američkih političkih krugova.
Prema Vukanovićevim riječima, Dodik je veliki dio televizijskog gostovanja posvetio opisivanju luksuznog imanja Donalda Trumpa, njegovih vila i bazena. Takav nastup ocijenio je kao pokušaj stvaranja slike o međunarodnom političkom značaju predsjednika SNSD-a, dok su pitanja važna za građane ostala u drugom planu.
Vukanović smatra da je posebno problematično što tokom razgovora nisu otvorene teme finansijskih teškoća u javnim preduzećima i institucijama Republike Srpske. Kao primjere naveo je probleme Elektroprivrede RS-a, zastoje u radu Termoelektrane Ugljevik, nova kreditna zaduženja i finansijsku situaciju na RTRS-u.
Prema njegovim tvrdnjama, radnici javnog emitera suočavaju se s kašnjenjem plata zbog blokiranih računa. Smatra da su upravo takva pitanja trebala imati prednost u odnosu na Dodikove priče o američkim političkim kontaktima.
Sastanci iza kulisa
Najviše pažnje u Vukanovićevom komentaru izazvale su tvrdnje o tajnim sastancima Dodika s pojedinim opozicionim liderima. On navodi da je predsjednik SNSD-a tokom televizijskog gostovanja potvrdio postojanje razgovora koji ranije nisu bili poznati široj javnosti.
Posebno je izdvojio gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, tvrdeći da se s Dodikom sastajao uoči izbora. Prema Vukanovićevom tumačenju, tokom tih kontakata dogovoren je kredit od 18 miliona konvertibilnih maraka, namijenjen finansijskim potrebama grada.
Vukanović, međutim, tvrdi da je takva finansijska podrška imala i političku dimenziju, povezujući je s predizbornim aktivnostima. Njegove tvrdnje o korištenju kredita za kampanju nisu potkrijepljene dokumentacijom u objavljenom komentaru, pa ih nije moguće predstavljati kao utvrđenu činjenicu.
Lider Liste za pravdu i red posebno je kritikovao Stanivukovića zbog izostanka javnog odgovora na Dodikove navode. Njegovo neoglašavanje protumačio je kao dodatni razlog za sumnju u prirodu njihovih međusobnih odnosa.
Ipak, izostanak reakcije sam po sebi ne predstavlja potvrdu optužbi. Za utvrđivanje stvarnih okolnosti eventualnog kreditnog aranžmana neophodni su ugovori, odluke nadležnih institucija i podaci o namjeni sredstava.
Optužbe protiv opozicije
Vukanović je u svom komentaru spomenuo i Branka Blanušu, tvrdeći da je također održavao kontakte s Dodikom uoči izbora. Posebno je problematizovao vrijeme navodnog sastanka, povezujući ga s potpisivanjem kandidature Marinka Božovića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju, takvi susreti dovode u pitanje stvarnu političku nezavisnost pojedinih opozicionih predstavnika. Smatra da političari koji pregovaraju s vladajućom strankom o finansijskim i drugim aranžmanima teško mogu istovremeno uvjerljivo predstavljati alternativu toj vlasti.
Vukanović je iznio i tvrdnju da je Dodik pojedine opozicione političare privukao obećanjima o budućoj saradnji i raspodjeli funkcija. Takve odnose opisao je kao političku zamku koja je, prema njegovoj procjeni, oslabila opoziciju i utjecala na izborni rezultat.
Međutim, tvrdnje o kupovini političke podrške i tajnim dogovorima zahtijevaju nezavisnu provjeru. U objavljenom tekstu nisu predstavljeni materijalni dokazi koji bi potvrdili da je novac isplaćivan političarima u zamjenu za određene postupke.
Moguće promjene u Skupštini
Lider Liste za pravdu i red osvrnuo se i na buduće odnose u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tvrdi da je ranije upozoravao na mogućnost prelaska pojedinih poslanika iz opozicionih redova prema vladajućoj većini.
U tom kontekstu spomenuo je političku grupaciju povezanu sa Slavišom Kokezom, za koju smatra da nastoji ostvariti saradnju s vlašću. Prema njegovoj ocjeni, motivi takvog približavanja mogli bi biti povezani s raspodjelom funkcija i pristupom javnim resursima.
Vukanović vjeruje da bi takav razvoj događaja mogao značajno oslabiti opozicioni blok već na konstituirajućoj sjednici Narodne skupštine. Svoje ranije prognoze povezao je s Dodikovim izjavama, smatrajući da one potvrđuju postojanje političkih pregovora iza zatvorenih vrata.
Ipak, eventualni prelazak poslanika u drugu političku grupaciju nije sam po sebi dokaz korupcije. Za takav zaključak bilo bi potrebno utvrditi postojanje nezakonite koristi ili konkretnog dogovora o političkoj podršci.
Uloga bivše vlasti Srbije
Vukanović je posebnu pažnju posvetio i političkom utjecaju koji je, prema njegovim tvrdnjama, prethodna vlast Aleksandra Vučića imala na odnose unutar Republike Srpske. Smatra da su pojedini dogovori između vlasti i opozicionih predstavnika ostvarivani uz posredovanje političkih struktura iz Beograda.
Prema njegovoj ocjeni, takvi kontakti omogućavali su kontrolu nad dijelom opozicionih stranaka i njihovim političkim odlukama. Tvrdio je da su različiti akteri imali podršku iz Srbije, dok je Lista za pravdu i red ostala izvan tih aranžmana.
Vukanović svoju stranku predstavlja kao političku organizaciju koja nije učestvovala u tajnim pregovorima s Dodikovim režimom. Naglašava da je upravo zbog takvog pristupa bila izložena pritiscima i političkoj izolaciji.
Njegove tvrdnje o finansiranju i posredovanju bivše vlasti Srbije nisu praćene dokumentacijom koja bi omogućila nezavisno utvrđivanje konkretnih novčanih tokova. Zbog toga ostaju dio njegovih političkih optužbi.
Kritike medijskog izvještavanja
Značajan dio Vukanovićevog komentara odnosi se na ulogu medija u predstavljanju opozicionih političara. Posebno je kritikovao BN televiziju i njenog vlasnika Vladu Trišića, optužujući ih da su favorizovali pojedine opozicione lidere.
Prema njegovom mišljenju, takvo izvještavanje doprinijelo je stvaranju pogrešne slike o odnosima unutar opozicije. Smatra da su političari koje optužuje za kontakte s Dodikom predstavljani kao njegovi iskreni protivnici, dok je Lista za pravdu i red bila izložena kritikama.
Vukanović navodi da je njegova stranka često optuživana za narušavanje opozicionog jedinstva. Takve optužbe smatra neopravdanim jer, prema njegovom tumačenju, stvarni problem predstavljaju dogovori koji se odvijaju bez znanja birača.
Također tvrdi da nije imao dovoljno prostora na televizijama da javnosti predstavi svoja upozorenja. Zbog toga je, kako navodi, informacije o navodnim političkim dogovorima uglavnom objavljivao putem vlastitog bloga.
Političke posljedice
Vukanovićeve optužbe ponovo su otvorile pitanje transparentnosti odnosa između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Posebno su osjetljive tvrdnje o kreditima, tajnim sastancima i mogućoj trgovini političkom podrškom.
Sastanci predstavnika različitih stranaka nisu sami po sebi nezakoniti, ali javnost ima pravo znati jesu li tokom njih dogovarani poslovi koji uključuju budžetska sredstva ili javne funkcije. Ukoliko postoje sumnje u zloupotrebu novca, njihovo utvrđivanje pripada nadležnim institucijama.
Vukanović smatra da su upravo prikriveni politički dogovori jedan od razloga slabosti opozicije. Njegova ocjena je da se bez jasnog razgraničenja između vlasti i njenih političkih protivnika teško može očekivati promjena postojećeg sistema.
Za sada, međutim, iznesene optužbe ostaju tvrdnje lidera Liste za pravdu i red, bez nezavisno potvrđenih dokaza o nezakonitim isplatama. Njihovo razjašnjenje zahtijevalo bi javno predstavljanje relevantnih dokumenata i odgovore političara koje je Vukanović prozvao.
Pogledajte PRILOG!
