Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine pokrenuo je inicijativu za značajno povećanje minimalne plate u Federaciji BiH, uz prijedlog da se najniža primanja ubuduće određuju prema stručnoj spremi potrebnoj za obavljanje određenog posla. Predsjednik Saveza Samir Kurtović upozorava da kontinuirani rast cijena ozbiljno ugrožava životni standard zaposlenih, zbog čega sindikat zahtijeva hitan dogovor s poslodavcima i Vladom FBiH.
Novi iznosi plata
Prema sindikalnom prijedlogu, minimalna plata za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno obrazovanje iznosila bi 1.500 KM, dok bi za srednju stručnu spremu bila utvrđena na 1.700 KM. Za radna mjesta s višom stručnom spremom predviđeno je najmanje 1.800 KM, a za visoku stručnu spremu približno 1.900 KM.
Kurtović smatra da takva raspodjela predstavlja pravednije rješenje od jedinstvenog minimalca, jer bi se njome uvažavale razlike u zahtjevnosti poslova i potrebnim kvalifikacijama. Naglašava da je sindikat prethodno proveo finansijske i druge analize kako bi utvrdio opravdanost predloženog povećanja.
– Već dugo smo pokrenuli te postupke i pravili analize, i finansijske i svake, da probamo riješiti ovo pitanje i da se napokon minimalna plata uskladi sa rastom potrošačkih cijena. Cijene cijelu godinu rastu jako visoko, pogotovo hrana, a sada u posljednje vrijeme rastu svi drugi proizvodi – kazao je Kurtović.
Sindikat podsjeća da je prethodno povećanje minimalne plate sa 660 na 1.000 KM dovelo do približavanja primanja radnika različitih obrazovnih profila. Prema Kurtovićevom mišljenju, takvo stanje pokazalo je potrebu za jasnijim pravilima kojima bi se razlikovale najniže plate prema složenosti radnih mjesta.
– Prošli put, kada je minimalna plata povećana sa 660 na 1.000 KM, imali smo problem jer su radnici sa osnovnom školom stigli one sa srednjom i višom školom. Zato smo sada predložili da se napravi razlika između minimalne plate za osnovnu, srednju, višu i visoku stručnu spremu – pojasnio je Kurtović.
Plate prema poslovima
Jedna od važnih odrednica prijedloga jeste da visina minimalne plate ne bi zavisila isključivo od diplome koju zaposleni posjeduje. Presudna bi bila stručna sprema propisana za radno mjesto na kojem je radnik raspoređen, što bi se utvrđivalo internim aktima poslodavca.
– Ako radnik ima visoku stručnu spremu, ali radi poslove srednje škole, on ima platu srednje škole. U unutrašnjim pravilnicima za radna mjesta definiše se gdje je ko raspoređen – kazao je Kurtović.
Kao praktičan primjer naveo je zaposlenika Saveza koji radi na poslovima portira i prima približno 1.290 KM. Ukoliko bi predloženi minimalac bio usvojen, i njegova plata morala bi biti povećana na najmanje 1.500 KM.
– Ako se donese takva odluka, ja kao predsjednik Saveza morat ću tom portiru podići platu na 1.500 KM. Onda ćemo, naravno, morati usklađivati i srednju, višu i visoku stručnu spremu – rekao je.
Mjesečno usklađivanje primanja
Pored povećanja osnovnog iznosa, sindikat zahtijeva promjenu načina na koji se minimalna plata određuje. Kurtović smatra da sadašnji pristup, prema kojem najniža primanja ostaju nepromijenjena tokom dužeg perioda, ne odgovara ekonomskim okolnostima obilježenim rastom troškova života.
– Nama bi bilo kvalitetno i dobro da se uredbom definiše da, ako jedan mjesec raste potrošačka cijena, raste i minimalna plata. Da minimalna plata prati rast potrošačkih cijena, a ne da bude cijelu godinu ista i da se ne pomjera – rekao je.
Takav model značio bi da bi se minimalna plata mogla povećavati tokom godine, u skladu s promjenama indeksa potrošačkih cijena. Sindikat smatra da bi se time spriječilo postepeno smanjivanje kupovne moći radnika između dva godišnja usklađivanja.
Kurtović je podsjetio i na raniji zahtjev sindikalnih predstavnika da minimalna plata iznosi najmanje 70 posto prosječne plate u Federaciji BiH. Taj princip, prema njihovom stavu, omogućio bi čvršću povezanost najnižih primanja s općim kretanjima zarada.
Zadržavanje radne snage
Predsjednik Saveza naglašava da povećanje plata nije samo pitanje socijalne zaštite nego i dugoročnog opstanka domaćeg tržišta rada. Smatra da nedovoljna primanja predstavljaju jedan od razloga zbog kojih zaposleni razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine.
– Mene čudi nekad kada neki poslodavci kažu: ‘Zašto će se povećati ta minimalna plata?’ Pa povećajte radniku platu da ostane čovjek u Bosni i Hercegovini, a ne da ide iz Bosne i Hercegovine. Kako neko može da živi sa tih 1.026 KM, a ovakav je rast indeksa potrošačkih cijena? – upitao je.
Kurtović je uporedio primanja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, navodeći da je u susjednoj državi donesena odluka o minimalnoj plati od 1.130 eura. Prema njegovoj ocjeni, razlike u cijenama pojedinih proizvoda nisu toliko velike da bi opravdale izrazito niže zarade domaćih radnika.
– Ne vidim problem da i u Bosni i Hercegovini bude 750 eura. Okvirno su cijene tu negdje iste, a u Evropskoj uniji su neke cijene čak i niže nego ovdje – rekao je Kurtović.
Pregovori sa Vladom
Sindikat očekuje da će prijedlog biti razmatran na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, planiranoj za 17. novembar. U razgovorima bi trebali učestvovati predstavnici sindikata, poslodavaca i izvršne vlasti, uključujući premijera i nadležne ministre.
Kurtović je istakao da Savez ima dobru saradnju s Udruženjem poslodavaca FBiH i Vladom, zbog čega očekuje mogućnost postizanja dogovora. Ipak, naglašava da odluku o minimalnoj plati treba donijeti prije kraja godine, nezavisno od političkih pregovora o formiranju nove vlasti.
– Šta ako se nova vlada formira tek u februaru ili martu naredne godine? Mi moramo riješiti to prije Nove godine, taj dio što se tiče minimalne plate – rekao je.
Sindikalni predstavnici žele izbjeći situaciju u kojoj bi političke promjene odgodile donošenje odluke koja direktno utječe na primanja zaposlenih. Istovremeno očekuju da će buduća vlast nastaviti razgovore o trajnom zakonskom uređenju ovog pitanja.
Troškovi poslovanja
Zahtjevi sindikata dolaze u trenutku kada dio poslodavaca upozorava na povećanje troškova poslovanja, posebno zbog najavljenih viših cijena električne energije. Prema ponuđenim ugovorima Elektroprivrede BiH, cijene struje za pojedine kompanije mogle bi porasti između 26 i 31 posto.
Poslodavci upozoravaju da bi istovremeni rast troškova energije i rada mogao dodatno opteretiti poslovanje i konkurentnost domaćih preduzeća. Sindikat, međutim, smatra da se ekonomski problemi ne mogu rješavati zadržavanjem radničkih primanja na istom nivou.
– Ovdje cijene rastu, a plata je ista. I ne mogu da opstanu – poručio je Kurtović.
Prema podacima kojima raspolaže Savez, približno 30.000 zaposlenih u Federaciji BiH prima minimalnu platu. Kurtović je podsjetio i na ranije smanjenje doprinosa za poslodavce, tvrdeći da je samo manji broj kompanija ostvareni finansijski prostor iskoristio za povećanje radničkih primanja.
Zakonsko rješenje
Konačni cilj sindikata nije samo jednokratno povećanje minimalca nego uspostavljanje trajnog sistema koji bi jasnije definisao prava zaposlenih. Zbog toga insistiraju na donošenju posebnog zakona o minimalnoj plati, umjesto da se ovo pitanje dugoročno uređuje isključivo podzakonskim aktima.
– Mi očekujemo stvarno u narednom periodu kvalitetne, dobre promjene i da se napokon donese Zakon o minimalnoj plati. Da se zakonom riješi to pitanje, a ne podzakonskim aktom, kao što je uredba – zaključio je Kurtović.
Predloženi iznosi od 1.500 do 1.900 KM zasad predstavljaju zahtjeve sindikata, a ne usvojenu odluku koja obavezuje poslodavce. Njihova eventualna primjena zavisit će od ishoda pregovora i odluka nadležnih institucija Federacije BiH.
Predstojeći razgovori pokazat će postoji li spremnost za dogovor koji bi istovremeno odgovorio na zahtjeve zaposlenih i zabrinutost privrednika. Za sindikat je najvažnije da rast troškova života bude praćen povećanjem primanja, dok će način finansiranja i provođenja novih pravila biti jedno od ključnih pitanja u nastavku pregovora.
