Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić imenovana je u Upravni odbor međunarodne organizacije koja okuplja parlamentarce posvećene zaštiti slobode vjere i uvjerenja širom svijeta. Tokom četverogodišnjeg mandata najavila je jačanje međunarodne saradnje, povezivanje vjerskih zajednica iz Bosne i Hercegovine sa svjetskim stručnjacima te borbu protiv islamofobije, ksenofobije i političke zloupotrebe vjerskih razlika.
Međunarodno imenovanje
Sabina Ćudić postala je članica Upravnog odbora Globalne mreže parlamentaraca za slobodu vjere ili uvjerenja, poznate pod međunarodnom skraćenicom IPPFoRB. Riječ je o organizaciji sa sjedištem u Oslu, koja povezuje parlamentarce iz različitih država kroz aktivnosti usmjerene na zaštitu temeljnih ljudskih prava.
Upravni odbor organizacije sastoji se od pet članova koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. Imenovanje bosanskohercegovačke parlamentarke povezano je s održavanjem sjednice rukovodstva međunarodne mreže u brazilskom gradu Belému, gdje se razmatraju budući pravci njenog djelovanja.
Ćudić će tokom naredne četiri godine učestvovati u radu rukovodećeg tijela i oblikovanju strateških prioriteta organizacije. Njena nova funkcija podrazumijeva mogućnost saradnje s parlamentarcima, stručnjacima i predstavnicima različitih zajednica koje se bave pitanjima slobode vjeroispovijesti i zaštite prava na uvjerenje.
Posebno mjesto u njenim najavama zauzima Bosna i Hercegovina, čije iskustvo međureligijskih odnosa namjerava povezati s međunarodnim inicijativama. Time želi otvoriti dodatne mogućnosti za razgovor o izazovima s kojima se suočavaju vjerske zajednice i građani različitih uvjerenja.
Borba protiv diskriminacije
Nakon imenovanja Ćudić je predstavila prioritete kojima se namjerava posvetiti tokom mandata. Naglasila je da želi iskoristiti međunarodne kontakte kako bi omogućila snažnije povezivanje predstavnika vjerskih zajednica iz Bosne i Hercegovine s relevantnim svjetskim stručnjacima.
Posebno je izdvojila saradnju s novoizabranim članovima američkog Kongresa, kao i nastavak razvijanja odnosa s parlamentarcima evropskih država. Prema njenim riječima, takva saradnja trebala bi biti usmjerena na suprotstavljanje diskriminaciji i političkom iskorištavanju vjerskih i nacionalnih razlika.
– Cilj mi je da doprinesem povezivanju vjerskih zajednica iz Bosne i Hercegovine sa liderima i vrhunskim ekspertima iz svijeta koji su mi kroz rad mreže na raspolaganju. Također, ovo je novi prostor za ostvarivanje saradnje sa novoizabranim američkim kongresmenima i senatorima te osnaživanje saradnje sa parlamentarcima iz Evrope – u borbi protiv rastućeg korištenja i potpirivanja islamofobije, ksenofobije u političke svrhe, borbi protiv svih oblika političke manipulacije vjerskim razlikama. Moramo da iz Bosne i Hercegovine izvozimo rješenja umjesto problema – poručila je Ćudić.
Njena poruka posebno naglašava potrebu da se vjerske i identitetske razlike ne koriste kao sredstvo političkih sukoba. Ćudić smatra da međunarodna parlamentarna saradnja može otvoriti prostor za razmjenu iskustava i pronalaženje pristupa koji doprinose zaštiti prava različitih zajednica.
U tom kontekstu, islamofobija i ksenofobija predstavljaju pitanja kojima namjerava posvetiti posebnu pažnju. Njene najave istovremeno obuhvataju širu borbu protiv svih oblika političke manipulacije vjerskim razlikama, bez ograničavanja na jednu zajednicu.
Uloga Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina, kao država u kojoj žive pripadnici različitih vjerskih zajednica, predstavlja važan prostor za razgovor o međureligijskim odnosima. Istovremeno, njeno društveno i političko iskustvo pokazuje koliko pitanja identiteta, uvjerenja i vjerske pripadnosti mogu biti osjetljiva.
Ćudić svojim novim angažmanom želi doprinijeti tome da se bosanskohercegovačka iskustva uključe u međunarodne razgovore o slobodi vjere i uvjerenja. Posebno je istakla potrebu da Bosna i Hercegovina ne bude predstavljena isključivo kroz političke probleme, nego i kroz moguća rješenja.
Takav pristup podrazumijeva povezivanje domaćih vjerskih zajednica s međunarodnim stručnjacima koji se bave ljudskim pravima. Razmjena iskustava mogla bi obuhvatiti različite modele saradnje, zaštitu pojedinaca od diskriminacije i načine sprečavanja zloupotrebe vjerskih osjećanja u političke svrhe.
Ipak, konkretni projekti i aktivnosti koji će proizaći iz njenog imenovanja nisu detaljno predstavljeni. Njihov sadržaj zavisit će od budućih odluka Upravnog odbora i saradnje s drugim članovima međunarodne mreže.
Četverogodišnji mandat
Nova članica Upravnog odbora naglasila je da imenovanje posmatra kao priliku za aktivno učestvovanje u strateškom planiranju organizacije. Prema njenim riječima, poziv je prihvatila kako bi predstavila vlastitu viziju zaštite ljudskih prava i slobode vjeroispovijesti.
– Odazvala sam se ovom pozivu da izložim moju viziju borbe za ljudska prava i prava na slobodu uvjerenja i vjeroispovijesti, kao i pozivu da učestvujem u strateškom planiranju organizacije za naredne četiri godine koliko će trajati moj mandat – navela je Ćudić.
Četverogodišnji mandat omogućava joj da učestvuje u razmatranju dugoročnih prioriteta međunarodne mreže. Takva uloga razlikuje se od povremenog prisustvovanja međunarodnim skupovima jer uključuje rad u tijelu koje učestvuje u određivanju budućih aktivnosti organizacije.
Među pitanjima kojima se mreža bavi nalaze se zaštita slobode vjere i uvjerenja te saradnja parlamentaraca u toj oblasti. Njeno djelovanje zasniva se na povezivanju predstavnika različitih država, što omogućava razmjenu iskustava iz različitih političkih, društvenih i pravnih sistema.
Za Ćudić će posebno važna biti mogućnost da u takvim razgovorima predstavi pitanja relevantna za Bosnu i Hercegovinu. Istovremeno, članstvo u Upravnom odboru otvara joj prostor za upoznavanje s pristupima koje druge države primjenjuju u zaštiti vjerskih sloboda.
Saradnja sa rukovodstvom
Ćudić je izrazila zadovoljstvo mogućnošću saradnje s rukovodstvom organizacije, na čijem se čelu nalazi norveški parlamentarac Abid Raja. Riječ je o političaru koji je poznat i kao autor te bivši ministar kulture Norveške.
– Radujem se radu sa rukovodstvom na čelu sa norveškim parlamentarcem, autorom i bivšim ministrom kulture Norveške, Abidom Rajaom – zaključila je Ćudić.
Njena saradnja s rukovodstvom odvijat će se u okviru aktivnosti organizacije i pripreme strateških smjernica za naredni period. U tom procesu važnu ulogu imat će različita iskustva članova Upravnog odbora, koji dolaze iz više dijelova svijeta.
Međunarodni karakter organizacije pruža mogućnost razmatranja problema koji se razlikuju od države do države. Dok se pojedine zajednice suočavaju s otvorenom vjerskom diskriminacijom, u drugim društvima izazovi mogu biti povezani s političkom retorikom, netolerancijom ili ograničavanjem prava pojedinaca.
Zbog toga će jedan od izazova biti pronalaženje zajedničkih principa koji mogu poslužiti kao osnova za saradnju parlamentaraca. Ćudić je najavila da će u tim aktivnostima posebno insistirati na zaštiti ljudskih prava i suprotstavljanju političkoj instrumentalizaciji vjerskih razlika.
Budući prioriteti
Imenovanje Sabine Ćudić u Upravni odbor IPPFoRB-a predstavlja novi međunarodni angažman bosanskohercegovačke parlamentarke. Njene najave pokazuju da želi povezati pitanja zaštite vjerskih sloboda s konkretnom saradnjom između Bosne i Hercegovine, evropskih država i Sjedinjenih Američkih Država.
Posebnu pažnju namjerava posvetiti islamofobiji, ksenofobiji i drugim oblicima diskriminacije koji mogu biti povezani s političkim djelovanjem. Istovremeno je naglasila potrebu da Bosna i Hercegovina aktivnije učestvuje u međunarodnoj razmjeni iskustava i predstavljanju mogućih rješenja.
Rezultati njenog četverogodišnjeg mandata zavisit će od aktivnosti koje budu dogovorene unutar međunarodne mreže i mogućnosti njihove primjene. Za sada je najavljeno da će njen rad biti usmjeren na strateško planiranje, međunarodno povezivanje i zaštitu prava na slobodu vjere i uvjerenja.
Time se otvara dodatni prostor za prisustvo predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim razgovorima o ljudskim pravima, uz mogućnost da iskustva domaćih zajednica postanu dio šire parlamentarne saradnje.
