Termoelektrana Ugljevik suočava se s ozbiljnim tehničkim problemima zbog kvaliteta uglja koji se doprema iz ležišta Bukova kosa kod Prijedora, a čija bi upotreba, prema upozorenjima stručnjaka, mogla izazvati velika oštećenja kotlovskog postrojenja. Interni dokument uprave RiTE Ugljevik otkriva da je riječ o gorivu koje otežava rad transportnih sistema, stvara opasne naslage šljake i predstavlja značajan rizik za stabilnost proizvodnje električne energije.
Alarmantna upozorenja
Direktor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik Žarko Novaković uputio je Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu i Elektroprivredi RS-a zvaničnu informaciju o stanju u ovom energetskom preduzeću. Dokument sadrži detaljna objašnjenja problema nastalih nakon početka isporuka uglja iz Bukove kose, koje obavlja kompanija „Drvo-Eksport“ iz Teslića.
Iza ove kompanije stoji Srđan Klječanin Rufi, odbornik SNSD-a, čiji su poslovni aranžmani s javnim energetskim sektorom izazvali pažnju javnosti. Posebno je sporan kvalitet isporučenog uglja, jer stručne službe termoelektrane upozoravaju da njegove karakteristike nisu odgovarajuće za postojeće sisteme transporta i sagorijevanja.
Prema informacijama iz dokumenta, problem nije ograničen samo na otežano dopremanje goriva do kotla. Postoji i opasnost od stvaranja velikih količina šljake, što može izazvati ozbiljna oštećenja opreme i dugotrajne prekide proizvodnje.
– Ugalj iz Bukove kose zbog svoje izuzetno male granulacije i visokog sadržaja mineralnih materija, prije svega gline, pri kontaktu s atmosferskim padavinama dovodi do aktiviranja mase u neki oblik paste koja ima izuzetno ljepljiva svojstva i praktično onemogućava njeno transportiranje postojećim sistemima. Pored ovoga, njegovo topljenje na visokim temperaturama unutar ložišta kotla usljed pojave tečne šljake može dovesti do potpunog zašljakivanja – navodi se u zvaničnoj informaciji.
Problemi sa transportom
Stručne službe RiTE Ugljevik ustanovile su da ugalj iz Bukove kose sadrži veliki udio sitnih čestica i mineralnih primjesa. Takav sastav, posebno u dodiru s vlagom, dovodi do stvaranja ljepljive mase koja se zadržava na dijelovima transportnog sistema.
Problemi se pojavljuju na drobilicama, transportnim trakama, presipnim mjestima, dozatorima i mlinovima. Materijal se lijepi za opremu, otežava njeno funkcionisanje i zahtijeva česte intervencije radnika kako bi se omogućio nastavak rada.
Poteškoće počinju već prilikom dopremanja uglja kamionima, jer se materijal zadržava na površinama utovarnog prostora. Zbog toga istovar može biti znatno usporen ili potpuno onemogućen.
– Prethodno navedeno dovodi i do problema na samom istovaru kamiona, tako što dolazi do lijepljenja uglja za stranice i pod utovarnog prostora i na takav način onemogućava istovar – navedeno je u dokumentu.
Ovakve poteškoće direktno utječu na organizaciju rada termoelektrane, koja zavisi od kontinuiranog snabdijevanja gorivom. Svaki duži zastoj u transportu uglja može otežati održavanje stabilnog proizvodnog procesa.
Problemi od početka
Dopremanje uglja iz Bukove kose započelo je 26. oktobra, a prvi ozbiljniji problemi evidentirani su već narednog dana. Prema izvještaju uprave, materijal se počeo lijepiti unutar bunkera drobilica i na drugim dijelovima sistema za dopremanje goriva.
Radnici su morali učestalo čistiti opremu, ali ni njihov intenzivan angažman nije mogao spriječiti dugotrajne zastoje. Količina nataloženog materijala bila je tolika da su se intervencije ponavljale i nekoliko puta tokom jedne smjene.
– Došlo je do pojave lijepljenja materijala u bunkerima drobilica, kao i na ostalim dijelovima sistema za otpremu uglja. Ovaj problem je ostao prisutan i narednih dana, veoma često i više puta tokom smjena. I pored maksimalnog angažmana radnika na čišćenju, uglavnom su zastoji dugo trajali zbog velike količine zalijepljenog materijala – stoji u izvještaju.
Kako je postalo jasno da se isporučeni ugalj ne može nesmetano koristiti samostalno, od 30. oktobra započeto je njegovo miješanje s ugljem iz vlastitih ležišta. Međutim, nepovoljni vremenski uslovi dodatno su otežali proizvodnju domaćeg uglja potrebnog za miješanje.
– Međutim, dodatno otežavajuća okolnost su loši vremenski uslovi i nemogućnost rada površinskog kopa te dopremanje našeg suhog uglja za miješanje s ugljem koji nam se isporučuje, što je dovelo do toga da se 2. novembra u termoelektranu otpremilo svega 362 tone uglja – precizirano je u dokumentu.
Uprava je upozorila da bi pad temperatura mogao dodatno pogoršati situaciju. Osim lijepljenja, očekuje se i zamrzavanje materijala, što bi čišćenje opreme učinilo još zahtjevnijim.
Laboratorijski nalazi
Centralna hemijska laboratorija Termoelektrane Ugljevik svakodnevno je kontrolisala kvalitet dopremljenog uglja. Već tokom uzimanja prvih uzoraka stručnjaci su primijetili da se njegov sastav i struktura značajno razlikuju od goriva koje termoelektrana uobičajeno koristi.
Posebnu pažnju izazvale su informacije koje su predstavnici dobavljača iznijeli o porijeklu isporučenog materijala. Prema navodima iz dokumenta, riječ je o uglju koji je duže vrijeme bio odložen na staroj deponiji i izložen atmosferskim utjecajima.
– U razgovoru s predstavnicima isporučioca rečeno nam je da se radi o uglju koji je bio odložen na staroj deponiji proteklih godinu dana. Kao takav dosta se palio i kisnuo. Prilikom samog mljevenja tih uzoraka na grubom mlinu primijećeno je da određene količine ostaju na zidovima mlina, lopatica i situ – navedeno je u izvještaju.
Ovi nalazi dodatno su potvrdili poteškoće koje su radnici već uočili tokom transporta i pripreme goriva. Međutim, najveću zabrinutost izazvali su događaji unutar samog kotlovskog postrojenja.
Opasnost od havarije
Uprava RiTE Ugljevik potvrdila je da su se dogodila dva velika obrušavanja šljake nastale tokom sagorijevanja uglja. Prema stručnom objašnjenju, tečna šljaka nakuplja se na kotlovskim cijevima, gdje se postepeno formiraju veliki i teški blokovi.
Kada njihova masa postane prevelika, dolazi do nekontrolisanog odvajanja i pada s visine. Takvi događaji mogu oštetiti cijevni sistem i druge važne dijelove kotlovskog postrojenja.
– Do obrušavanja blokova šljake, teških više tona, dolazi u trenucima kada se nakupljanjem tečne šljake na cijevnom sistemu formira blok čija kritična masa dovodi do njenog nekontroliranog otkidanja i pada s velike visine na cijevni sistem hladnog lijevka kotla i/ili odšljakivača, što može dovesti do oštećenja na ovim dijelovima kotlovskog agregata – upozoreno je u dokumentu.
Ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan tehnički rizik jer eventualno oštećenje ključnih dijelova kotla može zahtijevati složene i skupe popravke. Potpuno zašljakivanje dodatno bi ugrozilo mogućnost nastavka proizvodnje, iako konačan obim eventualne štete nije moguće unaprijed utvrditi.
Sporni ugovor
Dodatni problem predstavlja visok sadržaj sumpora u uglju iz Bukove kose. Prema navodima iz izvještaja, njegove karakteristike otežavaju korištenje postrojenja za odsumporavanje, u koje je uloženo približno 80 miliona eura.
Istovremeno, javnosti su predstavljene informacije o ugovoru za isporuku uglja vrijednom oko 100 miliona eura. Ugovor je s kompanijom „Drvo-Eksport“ potpisao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, uz podršku nadležnih političkih struktura, prema navodima iz objavljenog istraživanja.
U tom kontekstu spominju se resorni ministar Petar Đokić i premijer Republike Srpske Savo Minić. Njihova politička i institucionalna odgovornost predmet je javnih pitanja, posebno zbog upozorenja stručnjaka o mogućim posljedicama korištenja spornog uglja.
Za sada iz dostupnih informacija nije moguće utvrditi jesu li odgovorni prilikom zaključivanja ugovora raspolagali svim podacima o kvalitetu goriva. Međutim, zvanična upozorenja uprave RiTE Ugljevik ukazuju na potrebu hitnog preispitivanja tehničkih i finansijskih aspekata nabavke.
Energetska neizvjesnost
Problemi u Termoelektrani Ugljevik ne odnose se samo na jedno preduzeće, nego imaju širi značaj za elektroenergetski sistem Republike Srpske. Svaki ozbiljniji prekid proizvodnje može stvoriti dodatne finansijske i organizacione poteškoće za Elektroprivredu RS-a.
Posebno zabrinjava činjenica da su tehnički problemi evidentirani neposredno nakon početka dopremanja uglja. Zvanični izvještaj pokazuje da su poteškoće prisutne u više faza proizvodnog procesa, od istovara i transporta do sagorijevanja u kotlu.
Upozorenja o mogućoj havariji ne znače da je potpuno uništenje postrojenja neizbježno, ali ukazuju na ozbiljnost rizika koji zahtijevaju stručnu procjenu i odgovarajuće mjere. Nastavak korištenja problematičnog goriva bez otklanjanja utvrđenih nedostataka mogao bi dodatno ugroziti opremu.
Ključno pitanje ostaje kako će Vlada Republike Srpske, nadležno ministarstvo i Elektroprivreda odgovoriti na dokumentovana upozorenja uprave RiTE Ugljevik. Od njihovih odluka zavisit će daljnje postupanje s isporučenim ugljem, zaštita postrojenja i mogućnost stabilnog nastavka proizvodnje električne energije.
