Mogu li ključne sigurnosne i izborne institucije Bosne i Hercegovine postati predmet nove političke borbe nakon izbora? Politolog Jasmin Mujanović upozorio je da bi SNSD Milorada Dodika i HDZ BiH Dragana Čovića mogli pokušati uspostaviti kontrolu nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom, Centralnom izbornom komisijom i drugim važnim institucijama, što bi, prema njegovoj procjeni, moglo imati ozbiljne posljedice po sigurnost zemlje i interese Sjedinjenih Američkih Država.
Upozorenje iz Washingtona
Govoreći u podcastu američke Helsinške komisije, Mujanović je iznio zabrinutost zbog mogućeg razvoja političkih događaja nakon izbora u Bosni i Hercegovini. Posebno je ukazao na mogućnost da dvije stranke pokušaju iskoristiti buduće pregovore o raspodjeli vlasti za jačanje utjecaja nad institucijama koje imaju važnu ulogu u sigurnosnom i izbornom sistemu.
U razgovoru je učestvovala i Amanda Thorpe, viša vanjska saradnica Atlantic Councila, a među temama su bili izbori u Bosni i Hercegovini i Srbiji te američka politika prema regiji. Posebna pažnja posvećena je odnosu Washingtona prema Miloradu Dodiku i mogućim posljedicama promjena u rukovodstvu državnih institucija.
Mujanović smatra da bi buduća raspodjela funkcija mogla otvoriti prostor za pokušaje uspostavljanja znatno snažnijeg stranačkog utjecaja. Njegova upozorenja odnose se prvenstveno na institucije čija nezavisnost ima poseban značaj za funkcionisanje države.
– Mislim da postoji vrlo ozbiljna opasnost da ćemo vidjeti pokušaj HDZ-a i SNSD-a da potpuno preuzmu ključne sigurnosne institucije zemlje – rekao je Mujanović.
Ova izjava predstavlja njegovu procjenu mogućeg političkog razvoja, a ne potvrdu da su SNSD i HDZ već postigli konkretan dogovor o preuzimanju institucija. Ipak, Mujanović smatra da bi međunarodni partneri trebali unaprijed razmotriti moguće posljedice takvog scenarija.
CIK kao važna institucija
Pored sigurnosnog sektora, Mujanović je posebno izdvojio Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine. Iako je naglasio da CIK nije sigurnosna institucija, smatra da njegova uloga u provođenju izbora ima izuzetan značaj za demokratski sistem zemlje.
Prema njegovoj ocjeni, Centralna izborna komisija tokom približno osam prethodnih godina pokazala se kao jedna od funkcionalnijih i odgovornijih institucija u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga izražava zabrinutost da bi mogla postati predmet intenzivnih političkih pritisaka.
Kontrola nad izbornim procesom ima posebnu težinu u državi u kojoj se političke stranke često sukobljavaju oko izbornih pravila, nadležnosti i načina provođenja glasanja. Zbog toga svaka rasprava o promjenama u sastavu CIK-a otvara i pitanje očuvanja njegove institucionalne nezavisnosti.
Mujanović smatra da bi SNSD i HDZ mogli pokušati promijeniti postojeći odnos snaga unutar ove institucije. Takav potez opisuje kao dio šireg nastojanja da se poveća politički utjecaj na državni aparat.
– Mislim da će pokušati izvršiti vrlo neprijateljsko preuzimanje te institucije, kao i sigurnosnog aparata zemlje – ocijenio je Mujanović.
Njegovo upozorenje odnosi se na mogućnost budućih političkih poteza, a ne na već provedeno preuzimanje. Imenovanja u CIK i drugim državnim institucijama moraju se provoditi u skladu s propisanim procedurama, bez obzira na interese političkih stranaka.
Zašto je OSA posebno važna?
Najozbiljniji dio Mujanovićevih upozorenja odnosi se na Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj procjeni, eventualna promjena rukovodstva OSA-e, ukoliko bi bila praćena snažnijim političkim utjecajem, mogla bi imati posljedice koje prevazilaze unutrašnje odnose u zemlji.
Mujanović smatra da bi takav razvoj događaja mogao stvoriti povoljnije okolnosti za djelovanje stranih obavještajnih struktura. Posebno spominje Rusiju i Kinu, čiji bi operativci, prema njegovom mišljenju, mogli dobiti znatno više prostora za aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
– Ako se to dogodi, vidjet ćete vrlo izražen porast prisustva ruskih i kineskih operativaca, koji će u Bosni i Hercegovini djelovati mnogo slobodnije nego što smo dosad vidjeli – upozorio je Mujanović.
Riječ je o sigurnosnoj procjeni koju je iznio politolog, a ne o potvrđenim informacijama da bi određena imenovanja automatski dovela do povećanja stranih obavještajnih aktivnosti. Ipak, njegova poruka ukazuje na značaj institucionalne nezavisnosti službi koje raspolažu osjetljivim sigurnosnim informacijama.
Obavještajno-sigurnosna agencija ima važnu ulogu u prikupljanju i analizi podataka koji se odnose na prijetnje sigurnosti Bosne i Hercegovine. Zbog prirode njenog rada, pitanje rukovodstva i profesionalnog postupanja posebno je osjetljivo.
Mujanović smatra da bi politička kontrola nad OSA-om, u kombinaciji s utjecajem na policijske strukture, mogla dodatno usložniti sigurnosno okruženje. Takav scenario, prema njegovoj procjeni, ne bi predstavljao izazov samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za njene međunarodne partnere.
Saradnja sa američkim službama
U razgovoru je posebno istaknuta dosadašnja saradnja bosanskohercegovačkih sigurnosnih institucija s američkim agencijama. Mujanović je podsjetio da su CIA i FBI tradicionalno održavali produktivne odnose s obavještajnim strukturama u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, takva saradnja bila je značajna u praćenju sigurnosnih pitanja povezanih s Rusijom i Kinom. Također je podsjetio na periode u kojima je međunarodna sigurnosna saradnja bila posebno važna zbog prijetnji islamističkog ekstremizma.
Mujanović smatra da bi eventualno narušavanje profesionalne nezavisnosti domaćih sigurnosnih institucija moglo utjecati na povjerenje međunarodnih partnera. Razmjena obavještajnih podataka podrazumijeva visok stepen međusobnog povjerenja i odgovornosti.
Zbog toga poziva američku administraciju da se jasnije odredi prema budućim imenovanjima na najvažnije sigurnosne funkcije. Prema njegovom mišljenju, Washington ne bi trebao čekati da eventualni problemi postanu vidljivi, nego bi trebao unaprijed saopćiti vlastita očekivanja.
– Mislim da je važno da Washington ovdje naznači određene crvene linije o tome kakve ljude hoćemo, a kakve nećemo prihvatiti na ključnim sigurnosnim pozicijama u BiH – rekao je Mujanović.
Ovakav stav otvara i pitanje odnosa između međunarodne sigurnosne saradnje i suverenog prava Bosne i Hercegovine da kroz vlastite institucije provodi imenovanja. Mujanovićev prijedlog usmjeren je na zaštitu sigurnosnih interesa, ali bi njegova eventualna primjena zavisila od političkih odluka američke administracije.
Ukidanje sankcija Dodiku
Druga važna tema razgovora bila je američka odluka o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku. Mujanović je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji je administracija obrazlagala taj potez, posebno dovodeći u pitanje rezultate koje je Washington ostvario promjenom pristupa prema lideru SNSD-a.
Prema njegovim riječima, američka strana ukidanje sankcija povezivala je s povlačenjem spornih zakona koje su usvojile vlasti Republike Srpske. Mujanović, međutim, smatra da takvo obrazloženje ne predstavlja dovoljno uvjerljiv dokaz političkog uspjeha.
Istakao je da su sporni zakoni već bili pravno obesnaženi intervencijama nadležnih pravosudnih institucija i visokog predstavnika. Zbog toga njihovo kasnije formalno povlačenje ne smatra značajnim ustupkom.
– SNSD je povukao te zakone iz skupštine, ali oni su već bili pravno ništavni – rekao je Mujanović.
Njegova kritika usmjerena je na pitanje šta je američka administracija konkretno dobila zauzvrat. Smatra da povlačenje propisa koji više nisu mogli proizvoditi predviđene pravne posljedice ne predstavlja dovoljno snažan rezultat da bi opravdalo promjenu politike sankcija.
Mujanović je također problematizirao nastavak odnosa vlasti Republike Srpske s Rusijom i Kinom. Prema njegovoj ocjeni, takve veze dodatno otvaraju pitanje opravdanosti normalizacije odnosa Washingtona s Dodikom.
Neostvarena očekivanja
Politolog je izrazio sumnju da je američka administracija ostvarila ciljeve koje je očekivala nakon ukidanja sankcija. Posebno je ukazao na Dodikove političke aktivnosti i nastavak kontakata s međunarodnim partnerima prema kojima Washington ima izražene sigurnosne rezerve.
– Šta god da je Dodik tvrdio da će dati SAD-u u zamjenu za ukidanje sankcija, to se očigledno nije ostvarilo – ocijenio je Mujanović.
Ovom izjavom doveo je u pitanje rezultate američke diplomatske strategije prema vlastima Republike Srpske. Ipak, u razgovoru nisu predstavljeni dokumenti koji bi potvrdili postojanje konkretnog sporazuma o političkim ustupcima u zamjenu za ukidanje sankcija.
Zbog toga se Mujanovićeva ocjena odnosi na njegovu analizu političkih događaja i njihovih posljedica. Ona ne predstavlja dokaz da je postojao formalni dogovor između Dodika i američke administracije.
Ipak, pitanje rezultata američke politike ostaje važno u kontekstu šireg međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini. Promjene u režimu sankcija mogu imati političke posljedice, posebno kada se odnose na funkcionere čije su odluke ranije izazivale ozbiljne međunarodne reakcije.
Thorpe o odnosima sa Moskvom
Amanda Thorpe također je izrazila zabrinutost zbog odluke o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku. U svom osvrtu povezala je promjenu američkog pristupa s nastavkom Dodikovih bliskih odnosa s Rusijom.
Posebno je ukazala na njegove javne nastupe i odlazak u Moskvu nakon promjene sankcionog statusa. Takav slijed događaja, prema njenom mišljenju, otvara pitanje političkog učinka američke odluke.
– Ukinuli smo sankcije lideru RS-a Dodiku. Dao je intervju prije možda dvije sedmice u kojem je objasnio kako se to dogodilo, a zatim je sjeo u avion za Moskvu da proslavi – rekla je Thorpe.
Njena izjava predstavlja kritičko tumačenje Dodikovih aktivnosti nakon ukidanja sankcija. Sam odlazak u Moskvu ne dokazuje postojanje skrivenog dogovora, ali je Thorpe taj događaj izdvojila kao politički značajan.
U razgovoru je otvorila i pitanje lobiranja u Washingtonu, posebno novca koji su vlasti Republike Srpske izdvajale za takve aktivnosti. Smatra da se njihov utjecaj mora uzeti u obzir prilikom analize promjene američke politike.
Lobiranje je u Sjedinjenim Američkim Državama zakonski regulisana aktivnost, ali njegov politički učinak može biti predmet javne rasprave. Thorpe je upravo na tom aspektu insistirala, povezujući diplomatske odluke s aktivnostima usmjerenim na američke političke krugove.
Šta slijedi nakon izbora?
Mujanovićeva upozorenja posebno su značajna zbog mogućih pregovora o raspodjeli funkcija nakon izbora u Bosni i Hercegovini. U takvim okolnostima političke stranke nastoje osigurati utjecaj nad institucijama koje smatraju važnim za provođenje vlastitih politika.
Međutim, OSA i Centralna izborna komisija imaju posebnu odgovornost jer njihov rad mora biti zasnovan na zakonitosti i profesionalnoj nezavisnosti. Eventualni pokušaji neprimjerenog stranačkog utjecaja mogli bi otvoriti pitanja povjerenja u sigurnosni i izborni sistem.
Mujanović smatra da međunarodni partneri, posebno Sjedinjene Američke Države, trebaju pažljivo pratiti buduće kadrovske odluke. Njegova procjena zasniva se na zabrinutosti da bi promjene u rukovodstvu institucija mogle utjecati i na regionalne sigurnosne odnose.
Ipak, tvrdnje o mogućem neprijateljskom preuzimanju zasad ostaju upozorenja o potencijalnom razvoju događaja. U dostavljenom sadržaju nisu navedeni konkretni dokazi o postignutom dogovoru SNSD-a i HDZ-a za preuzimanje OSA-e ili CIK-a.
Upravo zbog toga naredni institucionalni potezi i postupci imenovanja mogu biti važni za procjenu opravdanosti iznesenih upozorenja. Rasprava koju su otvorili Mujanović i Thorpe pokazuje da će pitanja nezavisnosti državnih institucija, odnosa s međunarodnim partnerima i američke politike prema Dodiku ostati među značajnim temama političkih odnosa u Bosni i Hercegovini.