Nove informacije o navodnom političkom utjecaju na Federalnu upravu policije otvorile su pitanja o ulozi predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine Lidije Bradare u zapošljavanju i napredovanju policijskih službenika. Prema objavljenim tvrdnjama, visoka funkcionerka HDZ-a BiH nije se interesovala samo za pojedina kadrovska rješenja nego je navodno problematizovala i činjenicu da su među zaposlenim Hrvatima bili kandidati iz Tuzle, a ne iz Hercegovine.
Novi detalji afere
U središtu novih navoda nalazi se komunikacija između Lidije Bradare i Vahidina Munjića, bivšeg vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije, čiji je mobilni telefon ranije oduzet tokom istrage povezane s aferom poznatom kao „Spengavanje“. Prema informacijama koje su dospjele u javnost, u telefonu su pronađene poruke koje otvaraju pitanja o mogućim intervencijama političkih funkcionera u kadrovske postupke unutar policijske agencije.
Posebnu pažnju izaziva tvrdnja da je Bradara urgirala za zaposlenje jedne kandidatkinje u FUP-u. Riječ je o Dejani Knežević, koja je, prema objavljenim informacijama, zaposlena u ovoj instituciji 18. aprila 2024. godine.
Navodi se i da je kandidatkinja navodno rodbinski povezana s jednim članom HDZ-a iz Kiseljaka. Međutim, sama činjenica eventualnog poznanstva ili porodične povezanosti ne dokazuje nepravilnost prilikom zapošljavanja, zbog čega je važno utvrditi jesu li poštovane propisane konkursne procedure.
Sporna komunikacija
Prema objavljenim informacijama, postoje podaci o datumu kada je Bradara kontaktirala Munjića, a spominju se i pozivi njene savjetnice. Ovi detalji mogli bi biti značajni ukoliko nadležne institucije odluče provjeravati prirodu komunikacije i eventualnu povezanost s konkretnim kadrovskim odlukama.
Munjićev mobilni telefon oduzet je prije približno tri godine, a pojedine poruke postale su poznate tokom uvida advokata u dokazni materijal. Upravo se zbog toga postavlja pitanje jesu li sve informacije koje se nalaze u prikupljenoj dokumentaciji jednako razmotrene u okviru postupanja nadležnih tužilaca.
Federalno posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, poznato kao POSKOK, postupa u predmetu koji obuhvata sumnje povezane s imenovanjem Munjića. U okviru tog slučaja spominju se i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić te federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.
Važno je naglasiti da postojanje istrage ili objavljenih poruka samo po sebi ne znači da je bilo koja osoba počinila krivično djelo. Eventualnu odgovornost moguće je utvrđivati isključivo kroz zakonit postupak i na osnovu provjerenih dokaza.
Hrvati iz Tuzle
Najviše pažnje u novim informacijama privlače tvrdnje o sastanku koji je, prema izvorima upoznatim s događajima, održan u službenim prostorijama Vlade Federacije BiH. Navodno su na njemu učestvovali Lidija Bradara, federalni ministar pravde Vedran Škobić, njihovi savjetnici i predstavnici nadležnih institucija iz oblasti unutrašnjih poslova.
Prema tim navodima, povod za sastanak bila su pitanja nacionalne zastupljenosti među kandidatima primljenim u Federalnu upravu policije. Izvori tvrde da su predstavnici političkog rukovodstva izražavali nezadovoljstvo brojem zaposlenih Hrvata.
Međutim, posebno je zanimljiv detalj da je Bradara, prema istim tvrdnjama, raspolagala preciznim podacima o broju primljenih kandidata hrvatske nacionalnosti. Navodno je problematizovala i činjenicu da su među zaposlenima bili Hrvati iz Tuzle, umjesto kandidata iz Hercegovine.
Ovakvi navodi otvaraju pitanje jesu li se u razgovorima o zapošljavanju razmatrali isključivo zakonom propisani kriteriji ili su se pokušavale nametnuti dodatne regionalne i političke preferencije. Za sada, međutim, nema javno predstavljenog službenog zapisnika koji bi potvrdio sve detalje navodnog sastanka.
Miješanje u unapređenja
Tvrdnje o mogućim političkim intervencijama ne završavaju se na konkursima za prijem novih policijskih službenika. Prema informacijama iznesenim u javnosti, Bradara se navodno interesovala i za interna unapređenja, odnosno dodjeljivanje viših činova zaposlenima u Federalnoj upravi policije.
Izvori tvrde da su pripremani spiskovi policijskih službenika hrvatske nacionalnosti koje je trebalo unaprijediti. Prema tim navodima, pojedini predstavnici FUP-a protivili su se takvom pristupu, smatrajući da odluke o napredovanju moraju biti zasnovane na propisanim profesionalnim kriterijima.
Istovremeno se navodi da je Munjić pozivan u kabinet predsjednice Federacije BiH radi konsultacija. Nije javno potvrđeno jesu li ti sastanci rezultirali konkretnim kadrovskim odlukama ili su eventualni prijedlozi ostali bez realizacije.
Policijska unapređenja predstavljaju posebno osjetljivo pitanje jer mogu utjecati na rukovodnu strukturu, organizaciju rada i profesionalnu nezavisnost institucije. Zbog toga je važno razlikovati političke razgovore o zastupljenosti konstitutivnih naroda od mogućeg nepropisnog utjecaja na pojedinačna imenovanja.
Pitanje penzionisanog službenika
U objavljenim informacijama spominje se i inicijativa koja se odnosila na mogućnost povratka penzionisanih policijskih službenika u aktivnu službu. Prema navodima izvora, Bradara i ministar Škobić tražili su izmjene zakonskih odredbi koje bi omogućile takav postupak.
Kao konkretan primjer naveden je Dragan Papić, nekadašnji zamjenik komandanta Specijalne policijske jedinice, koji je u međuvremenu penzionisan. Prema objavljenim tvrdnjama, razmatrana je mogućnost njegovog povratka kroz odgovarajuće zakonske promjene.
Takav zahtjev sam po sebi ne mora predstavljati nezakonito postupanje, budući da politički funkcioneri mogu predlagati izmjene propisa. Međutim, ukoliko bi zakonske promjene bile inicirane prvenstveno radi pogodovanja određenoj osobi, otvorilo bi se pitanje opravdanosti i svrhe takvog rješenja.
Zbog toga je za potpunu ocjenu ovih navoda potrebno utvrditi jesu li postojali formalni prijedlozi izmjena zakona, ko ih je pripremao i na koji način su obrazlagani.
Pitanja za POSKOK
Nove informacije dodatno su usmjerile pažnju na postupanje POSKOK-a u predmetu povezanom s Munjićem. U javnosti se postavlja pitanje hoće li tužilaštvo provjeriti komunikaciju predsjednice Federacije BiH s tadašnjim rukovodstvom policijske agencije i utvrditi jesu li postojali pokušaji nedozvoljenog utjecaja.
Prema objavljenim navodima, moguće je provjeriti tragove telefonske komunikacije, službene sastanke i eventualnu dokumentaciju koja se odnosi na konkursne procedure. Takve provjere mogle bi pomoći da se razdvoje političke tvrdnje od činjenica koje imaju dokaznu vrijednost.
Posebno je važno pitanje jesu li postupci zapošljavanja i unapređenja provođeni u skladu sa zakonom. Ukoliko su svi kandidati prošli propisane procedure, sama komunikacija političkih funkcionera ne mora nužno dokazivati nezakonitost, ali bi eventualne intervencije mimo pravila zahtijevale dodatno ispitivanje.
U objavljenom tekstu nisu predstavljeni zaključci nadležnog tužilaštva o svim navodima koji se odnose na Bradaru. Zbog toga se ne može tvrditi da je eventualna zloupotreba položaja dokazana.
Ranije izjave Bradare
Pitanje nacionalne zastupljenosti u Federalnoj upravi policije i ranije je bilo predmet javnih istupa Lidije Bradare. Ona je govorila o položaju Hrvata u pojedinim federalnim institucijama, izražavajući zabrinutost zbog njihove zastupljenosti.
Bradara je također javno zastupala stav da mjesto direktora Federalne uprave policije treba pripasti predstavniku hrvatskog naroda. Takve izjave izazvale su različite reakcije u političkoj javnosti, posebno zbog pitanja može li se rukovodeća pozicija unaprijed vezivati za određenu nacionalnu pripadnost.
Međutim, rasprava o nacionalnoj zastupljenosti nije isto što i pitanje eventualnog utjecaja na konkretne konkurse ili unapređenja. Upravo zato novi navodi zahtijevaju zasebno razmatranje, bez unaprijed donesenih zaključaka o odgovornosti bilo kojeg učesnika.
Čekaju se odgovori
Tvrdnje o mogućim intervencijama Lidije Bradare u zapošljavanje, činovanje i kadrovska rješenja u Federalnoj upravi policije otvaraju više pitanja koja bi nadležne institucije mogle provjeriti. Među njima su okolnosti prijema pojedinih kandidata, sadržaj službenih sastanaka i eventualni pokušaji utjecaja na odluke policijskog rukovodstva.
Posebnu pažnju privlači navod da je tokom razgovora problematizovano zapošljavanje Hrvata iz Tuzle umjesto kandidata iz Hercegovine. Ukoliko bi takve tvrdnje bile potvrđene, otvorila bi se dodatna pitanja o kriterijima koji su se pokušavali primijeniti u kadrovskim postupcima.
Za sada su ključni dijelovi ove priče zasnovani na objavljenim informacijama i tvrdnjama izvora, a ne na pravosnažno utvrđenim činjenicama. Odgovori nadležnih institucija, kao i eventualna izjašnjenja osoba koje se spominju, bit će važni za utvrđivanje potpunih okolnosti ovog slučaja.
