Milorad Dodik i SNSD mogli bi ostvariti značajnu prednost u borbi za kontrolu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a ključnu ulogu u tome navodno imaju poslanici stranke Draška Stanivukovića. Prema informacijama koje dolaze iz opozicionih krugova u Republici Srpskoj, priprema se politički preokret koji bi mogao oslabiti Pokret Sigurna Srpska i omogućiti SNSD-u osvajanje četvrtog delegatskog mjesta na državnom nivou.
Preokret u opoziciji
Iako novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske još nije zvanično konstituisan, već se pojavljuju informacije o mogućim promjenama stranačke pripadnosti izabranih poslanika. Izvori iz opozicionih redova tvrde da SNSD intenzivno radi na osiguravanju dodatne podrške, koja bi mu omogućila znatno snažniji položaj u državnim institucijama.
U središtu ovih tvrdnji nalazi se Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, koji je na izborima osvojio 12 poslaničkih mandata. Prema navodima izvora, čak pet njegovih predstavnika moglo bi podržati vladajuću koaliciju predvođenu SNSD-om.
Takav rasplet predstavljao bi ozbiljan politički problem za Stanivukovića, jer bi njegova stranka izgubila gotovo polovinu poslaničkog kluba. Istovremeno bi Dodik dobio dodatnu podršku potrebnu za ostvarivanje ciljeva koje je ranije javno najavljivao.
Ko stoji iza prelazaka?
Prema informacijama iz opozicionih krugova, važnu ulogu u mogućem preslagivanju poslaničkih redova navodno ima Slaviša Kokeza, biznismen iz Srbije koji je ranije bio povezan s političkim strukturama bliskim Aleksandru Vučiću. Izvori tvrde da Kokeza ima utjecaj na grupu poslanika Pokreta Sigurna Srpska, iako za takve tvrdnje nisu predstavljeni nezavisni dokazi.
Među imenima koja se spominju nalaze se Veljko Borovina, Milijana Jovičić iz Zvornika, Sanja Grubačić s Pala i Boris Gojković. Gojković bi trebao preuzeti poslanički mandat umjesto Dejana Kojića, koji je odlučio ostati na funkciji načelnika Pala.
Pored njih, spominje se i Snježana Gvozden, koja je porodično povezana s visokim funkcionerom Pokreta Sigurna Srpska Nikolom Dronjkom. Prema istim tvrdnjama, ona bi mogla direktno pristupiti poslaničkom klubu SNSD-a.
Za sada nema zvanične potvrde da su navedeni poslanici postigli dogovor o prelasku u vladajuću koaliciju. Međutim, informacije o njihovoj mogućoj podršci SNSD-u već otvaraju pitanja o budućnosti Stanivukovićevog političkog projekta.
Matematika otkriva značaj
Borba za četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH posebno je važna zbog načina izbora predstavnika iz Republike Srpske. Pet delegata bira Narodna skupština RS-a, a raspodjela mjesta zavisi od podrške koju pojedine kandidatske liste dobiju među poslanicima.
Prema podacima navedenim u objavljenim informacijama, SNSD i njegovi koalicioni partneri raspolažu podrškom 54 od ukupno 83 poslanika. Takav odnos snaga omogućava im snažnu poziciju u postupku izbora delegata, ali četvrto mjesto zahtijeva dodatnu podršku.
U političkim kalkulacijama spominje se potreba za najmanje dva dodatna glasa kako bi SNSD učvrstio izglede za osvajanje četvrtog delegatskog mandata. Eventualna podrška pet poslanika iz Stanivukovićevog pokreta omogućila bi vladajućoj koaliciji veću sigurnost prilikom glasanja.
Poseban značaj ima činjenica da se izbor delegata odvija tajnim glasanjem, zbog čega stranačka pripadnost ne predstavlja apsolutnu garanciju podrške. Upravo zato dodatni poslanički glasovi mogu biti važni za smanjenje neizvjesnosti.
Dodikova neobična poruka
Milorad Dodik ranije je javno komentarisao političku budućnost Draška Stanivukovića i njegovog pokreta. Tokom gostovanja na RTRS-u govorio je o mogućnosti formiranja dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini i položaju opozicionih stranaka.
– Stanivuković uskoro neće biti ni druga partija nego treća. Ja ne molim nikoga, onaj ko ostane mimo dvije trećine, on je marginalan – kazao je Dodik.
Ova izjava dobija dodatnu pažnju nakon pojavljivanja tvrdnji o mogućem odlasku pet poslanika iz Pokreta Sigurna Srpska. Ukoliko bi se takav scenarij ostvario, Stanivukovićev pokret ostao bi sa sedam mandata, dok bi SDS sa svojih deset mogao postati druga najveća parlamentarna stranka.
Ipak, Dodikova izjava sama po sebi ne potvrđuje da su dogovori o prelascima već zaključeni. Ona pokazuje njegovu političku procjenu odnosa snaga, dok stvarni raspored poslaničkih klubova tek treba biti zvanično potvrđen.
Razgovori prije izbora
Dodatnu pažnju izazivaju Dodikove ranije tvrdnje da je sa Stanivukovićem razgovarao prije izbora. Predsjednik SNSD-a naveo je i da je njegova stranka pružila podršku određenim procesima u Banjoj Luci, što je otvorilo prostor za različita politička tumačenja njihovih odnosa.
Prema informacijama iz opozicionih krugova, razmatrana je i mogućnost da Pokret Sigurna Srpska podrži Nikolu Dronjka za delegata u Domu naroda. Takav scenarij pojedini izvori povezuju s potencijalnim usklađivanjem njegovog djelovanja sa SNSD-om.
Međutim, prema istim navodima, Stanivuković je procijenio da bi saradnja sa SNSD-om mogla izazvati ozbiljne političke posljedice za njegov pokret. Zbog toga je navodno odlučio zadržati opozicioni položaj i javno se suprotstaviti eventualnim prelascima svojih poslanika.
Stanivuković je ranije najavio mogućnost javnog objavljivanja imena političara koji napuste njegov pokret. Spominjana je čak i namjera da se njihova imena predstave na bilbordima u Banjoj Luci, što pokazuje koliko bi takav razvoj događaja mogao zaoštriti unutrašnje odnose.
Problemi unutar SDS-a
Istovremeno se pojavljuju informacije o neslaganjima unutar Srpske demokratske stranke oko kandidata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao jedno od mogućih imena spominje se Milan Aleksić, predsjednik Gradskog odbora SDS-a u Prnjavoru.
Prema navodima opozicionih izvora, postojala je namjera da o njegovoj kandidaturi odlučuju stranački organi. Međutim, pojavile su se tvrdnje da dio rukovodstva predvođen Darkom Babaljem i Brankom Blanušom razmatra drugačije rješenje.
U tim političkim kombinacijama spominjana je i mogućnost kandidature Mladena Bosića, koju je on, prema informacijama izvora, odbio. Istovremeno se tvrdi da Blanuša nastoji osigurati podršku za vlastitu kandidaturu.
Takve informacije nisu zvanično potvrđene kroz odluke nadležnih stranačkih organa. Ipak, eventualna neslaganja unutar SDS-a mogla bi dodatno otežati pokušaje opozicije da zajednički nastupi prilikom izbora delegata.
Vukanovićev drugačiji stav
Posebnu neizvjesnost predstavlja položaj Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića. On je ranije poručio da njegovi poslanici neće podržati Branka Blanušu, što dodatno komplikuje mogućnost jedinstvenog opozicionog nastupa.
Prema procjenama izvora, preostalih deset poslanika SDS-a i sedam predstavnika Pokreta Sigurna Srpska mogli bi podržati zajedničkog kandidata. Međutim, bez šireg dogovora među opozicionim strankama njihova pregovaračka pozicija mogla bi biti oslabljena.
Upravo takva situacija odgovarala bi nastojanjima SNSD-a da osigura što veći broj delegata u državnom Domu naroda. Četiri od pet delegatskih mjesta dala bi toj političkoj grupaciji izrazito snažan utjecaj na odlučivanje u ovom domu.
Čeka se rasplet
Sve informacije o mogućim prelascima poslanika zasad se zasnivaju na tvrdnjama neimenovanih izvora iz opozicionih redova. Nema zvanične potvrde da je pet predstavnika Pokreta Sigurna Srpska već dogovorilo saradnju sa SNSD-om, niti da je četvrto delegatsko mjesto unaprijed osigurano.
Ipak, politička računica pokazuje zašto bi takav razvoj događaja bio značajan za odnose u Republici Srpskoj i na državnom nivou. Svaka promjena podrške unutar Narodne skupštine mogla bi utjecati na izbor delegata i buduće funkcionisanje Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Predstojeće konstituisanje entitetskog parlamenta i kasnije glasanje za Dom naroda pokazat će koliko su objavljene informacije utemeljene. Do tada ostaje otvoreno pitanje hoće li Stanivuković uspjeti sačuvati svoj poslanički klub ili će Dodik dobiti dodatnu podršku upravo iz redova političke organizacije koja je na izborima nastupala kao opozicija.
