Moguća saradnja SDA i SDP-a ponovo je otvorila pitanje budućih političkih saveza u Bosni i Hercegovini, a izjave Bakira Izetbegovića izazvale su reakcije među strankama koje već razgovaraju o formiranju nove vlasti. Generalni sekretar Demokratske fronte Dženan Đonlagić poručio je da ne očekuje takvu koaliciju na kantonalnom i federalnom nivou, istovremeno upozoravajući na politički utjecaj Milorada Dodika i Dragana Čovića prilikom uspostavljanja vlasti na državnom nivou.
Koalicija pod upitnikom
Đonlagić je tokom gostovanja na BHRT-u govorio o odnosima među strankama koje bi mogle formirati novu vlast nakon izbora. Prema njegovoj ocjeni, SDA, Demokratska fronta i Stranka za Bosnu i Hercegovinu imaju dovoljno političkog kapaciteta za zajednički nastup, posebno kada je riječ o predstavničkim domovima na federalnom i državnom nivou.
Naglasio je da će konačni odnosi zavisiti i od indirektnih izbora delegata u domove naroda, zbog čega se razgovori potencijalnih partnera nastavljaju. Upravo su ti postupci, kako je objasnio, bili jedna od najvažnijih tema dosadašnjih međustranačkih razgovora.
– Vrlo jasno da postoji koalicioni kapacitet SDA, SBiH i DF, na nivou predstavničkih domova FBiH i BiH. Ono što nama slijedi je priča oko indirektnih izbora, odnosno izbora kantonalnih zastupnika u federalni Dom naroda, onda izbor državnih iz federalnog. To je bio fokus posljednjih razgovora. Pripreme su okončane i u tom kontekstu postoji koalicioni kapacitet da će se moći formirati koalicija – kazao je Đonlagić.
Prema njegovim riječima, potencijalni koalicioni partneri već razgovaraju o zajedničkim programskim ciljevima. Smatra da bi buduća vlast morala biti zasnovana na konkretnim projektima i odgovornosti za njihovo provođenje, umjesto isključivo na raspodjeli funkcija.
Poruka Bakiru Izetbegoviću
Posebnu pažnju izazvao je Đonlagićev osvrt na mogućnost da SDA, uprkos razgovorima s DF-om i SBiH, uspostavi saradnju sa SDP-om. Takva politička kombinacija ponovo je dospjela u fokus javnosti nakon izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Međutim, generalni sekretar Demokratske fronte smatra da takav rasplet nije izgledan kada je riječ o Kantonu Sarajevo i Federaciji BiH. Naglasio je da njegova stranka ne želi učestvovati u vlasti zajedno s političkim organizacijama koje su činile dosadašnju Trojku.
– Mislim da se to neće desiti. Što se tiče Kantona i FBiH mislim da je to završena priča. Koalicioni kapacitet SDA, SBiH-a i DF će biti dovoljan. Naš je politički stav je da ne dolazi u obzir ni jedna od stranaka Trojke u novom sazivu. To bi značilo da sve političke promašaje, uvlačenjem takvog partnera sa takvom hipotekom, vučete sa sobom i sebi natovarite taj politički javašluk. Mi smo to vrlo jasno kazali i nećemo učestvovati, nas tu nema – poručio je Đonlagić.
Ovim stavom Demokratska fronta jasno je naznačila granice eventualne saradnje s drugim strankama. Ipak, konačan sastav buduće vlasti zavisit će od rezultata pregovora, rasporeda mandata i potrebne parlamentarne podrške.
Đonlagić je podsjetio da je SDA ranije iskazivala namjeru da političke partnere prvenstveno traži među strankama koje su bile u opoziciji.
– Oni od početka su imali vrlo jasan stav da će se koalicioni kapacitet raditi sa strankama koje su bili opozicija – rekao je.
Moguće političke blokade
Govoreći o formiranju nove vlasti u Kantonu Sarajevo, Đonlagić je kritikovao izjave pojedinih predstavnika Trojke. Posebno se osvrnuo na rasprave o nacionalnoj strukturi buduće kantonalne vlade, smatrajući da takva pitanja ne bi trebala potisnuti činjenicu ko raspolaže skupštinskom većinom.
– Slušao sam precizno istupe pojedinih članova Trojke. Mislim da se SDP tu nekako ističe. Zvuči nevjerovatno, evo ova kantonalna priča u Sarajevu. Kantonalna skupština nije Dom naroda. To je predstavničko tijelo, građani su direktno birali. Vidim da je njihov fokus na etničkoj strukrturi. To ne treba biti fokus. Kod formiranja kantonalne vlasti, fokus je ko ima skupštinsku većinu – kazao je Đonlagić.
Prema njegovom mišljenju, političke stranke koje imaju potrebnu podršku u Skupštini Kantona Sarajevo trebale bi dobiti priliku da uspostave izvršnu vlast. Istovremeno je upozorio na moguće posljedice eventualnog odugovlačenja tog procesa.
– Ukoliko krenu u blokade, preuzimaju ogromnu odgovornost. Kraj je godine, budžeti se moraju usvojiti. Preuzimaju odgovornost da finansijski blokiraju KS – istakao je.
Đonlagić smatra da bi politički zastoji mogli dodatno otežati donošenje važnih finansijskih odluka. Posebno je ukazao na potrebu pravovremenog usvajanja budžeta kako bi kantonalne institucije mogle nesmetano izvršavati svoje obaveze.
Ekonomski izazovi
Generalni sekretar DF-a iznio je i kritike na račun ekonomskih rezultata dosadašnje vlasti. Prema njegovoj ocjeni, buduće rukovodstvo na kantonalnom, federalnom i državnom nivou suočit će se s ozbiljnim finansijskim problemima.
– Mislim da će u mandatu pred nama biti veliki izazov ispraviti sve ono što će se zateći i na nivou kantona, FBiH i BiH u ekonomsko-finansijskom smislu, veliki minus i budžetski defiticit i trebat će konsolidacija – poručuje Đonlagić.
Govoreći o ekonomskim prioritetima, posebno je izdvojio stanje zaposlenosti, energetskog sektora i infrastrukturnih projekata. Smatra da je neophodan ozbiljniji pristup rasterećenju privrede, kao i promjena dosadašnjih ekonomskih politika.
– Pada zaposlenost i bit će izazovno. Mislim da su duboki minusi gdje je Trojka obnašala vlast. Mislim da se mora napraviti ozbiljan zaokret u ekonomskoj aktivnosti u BiH, posebno u energetskom sektoru, autocestama i posebno u kontekstu rasterećenja privrede – istakao je.
Osvrnuo se i na stanje u Elektroprivredi BiH te rast cijena energenata, ocjenjujući da će upravo ekonomska pitanja predstavljati jedan od najvećih izazova za buduću vlast. Njegove tvrdnje o odgovornosti Trojke predstavljaju političku ocjenu, dok bi za potpunu procjenu stanja bilo potrebno sagledati zvanične finansijske pokazatelje.
Upozorenje o Dodiku i Čoviću
Jedan od najznačajnijih dijelova razgovora odnosio se na budući sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Đonlagić smatra da će odnosi između HDZ-a i SNSD-a imati važnu ulogu u pregovorima o državnoj vlasti, posebno zbog njihovog utjecaja na postupke imenovanja.
Prema njegovoj procjeni, postojeći politički odnosi mogli bi otežati promjenu dosadašnjeg sastava Vijeća ministara. Posebno je ukazao na činjenicu da Predsjedništvo BiH ima važnu ulogu u imenovanju predsjedavajućeg ove institucije.
– Politička odluka iz Predsjedništva iz decembra 2022. i odluka Zastupničkog doma BiH iz 2023. godine vodi nas u Vijeće ministara HDZ-a i SNSD do 2030. godine. Sad sa dva glasa Cvijanović i Filipoivć. Oni su dirigenti i oni određuju dinamiku – kazao je državni zastupnik.
Đonlagić je time iznio svoju političku procjenu mogućeg utjecaja članova Predsjedništva na buduće formiranje državne vlasti. Ipak, njegova izjava ne znači da je sastav Vijeća ministara unaprijed određen, jer se imenovanja provode prema propisanim ustavnim i zakonskim procedurama.
U tom kontekstu, važno je i pitanje parlamentarne podrške koju budući predsjedavajući i ministri moraju osigurati. Zbog toga će odnosi između stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH biti jednako važni kao i politički dogovori unutar Predsjedništva.
Južna interkonekcija
Đonlagić je komentarisao i spekulacije o mogućem protivljenju američke administracije učešću Stranke za Bosnu i Hercegovinu u budućoj vlasti. Takve tvrdnje povezivane su sa stavovima pojedinih političkih aktera o projektu Južne interkonekcije.
Generalni sekretar DF-a naveo je da tokom dosadašnjih razgovora među potencijalnim koalicionim partnerima nije bilo sporova oko ovog energetskog projekta. Naglasio je da Južna interkonekcija predstavlja važno strateško pitanje za Bosnu i Hercegovinu.
– Nije bilo nikakvih, ni formalnih ni neformalnih, to nije bila tema. Mislim da neće postzati spor, to je važan strateški energetski projekat za BiH posebno imajući u vidu odluku EU da krajem 2027. godine prestaje dotok ruskog gasa. Jedini izvor plina u Bih trenutno je ruski plin. Mi nemamo alternativnog izvora – smatra.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina mora osigurati dodatne izvore snabdijevanja prirodnim gasom kako bi smanjila zavisnost od postojećih dobavnih pravaca. Istakao je da energetska sigurnost mora biti jedan od prioriteta buduće vlasti.
Đonlagić je kritikovao i dosadašnji pristup realizaciji projekta, navodeći da aktuelna federalna vlast nije ponudila odgovarajući ugovor s investitorom. Smatra da se o ovako važnim infrastrukturnim pitanjima mora razgovarati kroz konkretne projekte i jasne rokove.
Dodikovo lobiranje
Tokom razgovora dotakao se i aktivnosti povezanih s lobiranjem Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovoj ocjeni, ova tema izazvala je veliku pažnju javnosti i mogla bi ponovo postati predmet rasprava u američkim institucijama.
– Ja ne pamtim da je neka tema u BiH isključujući Dejtonski sporazum, toliko zaokupila pažnju koliko je lobiranje RS-a u SAD-u. To je stvarno bila tema ovih izbora u Americi. Mislim da u tom kontekstu, posebno sad kada su Demokrate dobili većinu, to se može vratiti kao tema unutar zakonodavnih tijela, da se izvede na čistac – istakao je.
Đonlagić smatra da bi promjene u političkim odnosima unutar Sjedinjenih Američkih Država mogle utjecati na interes za aktivnosti predstavnika Republike Srpske. Ipak, eventualno pokretanje novih rasprava zavisit će od odluka američkih zakonodavnih i drugih nadležnih institucija.
Podsjetio je i na ranije izjave Željke Cvijanović o mogućnosti da novi saziv Vijeća ministara ne bude formiran tokom 2027. godine. Takve poruke, prema njegovom tumačenju, dodatno ukazuju na složenost političkih odnosa na državnom nivou.
Predstojeći rasplet
Đonlagić je potvrdio da je, u skladu s izbornim pravilima, prihvatio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Novi saziv ovog doma trebao bi biti konstituisan najkasnije do 3. decembra, nakon čega će biti jasniji raspored političkih snaga.
Govorio je i o izmjenama izbornog zakonodavstva koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Prema njegovoj ocjeni, pojedina rješenja dodatno su zakomplikovala političke procedure, iako smatra da određene promjene mogu imati i pozitivne posljedice.
U narednom periodu očekuju se razgovori o programskim prioritetima, izbor delegata u domove naroda i nastavak pregovora o formiranju vlasti. Upravo će ti procesi pokazati koliko su političke kombinacije o kojima se govori zaista ostvarive.
Poruke iz Demokratske fronte ukazuju na to da ova stranka ne želi saradnju s dosadašnjim partnerima iz Trojke na kantonalnom i federalnom nivou. Istovremeno, mogućnost drugačijih odnosa na državnom nivou ostaje povezana s parlamentarnom matematikom i političkim dogovorima.
Izetbegovićeve izjave o mogućoj saradnji SDA i SDP-a tako su otvorile pitanje koje bi moglo utjecati na odnose među potencijalnim koalicionim partnerima. Đonlagićev odgovor pokazuje da Demokratska fronta ima jasno izražene političke uslove, dok će pregovori pokazati mogu li se različiti stavovi uskladiti.
Uz rasprave o budućim koalicijama, ostaju otvorena i pitanja utjecaja HDZ-a i SNSD-a na državne institucije, ekonomskih reformi i energetskih projekata. Upravo će odluke o tim pitanjima pokazati kakav će politički pravac zauzeti nova vlast u Bosni i Hercegovini.
