Pobjeda Studentske liste na izborima u Srbiji otvorila je brojna pitanja o budućoj politici Beograda prema Bosni i Hercegovini i Kosovu, posebno zbog spornih dijelova programa nove parlamentarne većine. Bosanskohercegovački politolog i stručnjak za Balkan Jasmin Mujanović, koji djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama, smatra da su konačne ocjene o novoj vlasti preuranjene, upozoravajući da između predizbornih obećanja i stvarnog političkog djelovanja često postoje značajne razlike.
Oprez nakon izbora
Političke promjene u Srbiji izazvale su različita očekivanja u državama regiona, naročito nakon što je Studentska lista osvojila parlamentarnu većinu i okončala dugogodišnju dominaciju Aleksandra Vučića. Dok jedni u takvom raspletu vide mogućnost promjene dosadašnje regionalne politike, drugi upozoravaju na dijelove programa nove većine koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Jasmin Mujanović smatra da je za konačne zaključke potrebno sačekati formiranje nove vlade i prve konkretne poteze njenih predstavnika. U osvrtu objavljenom na društvenim mrežama naglasio je da politička struktura Studentske liste nije jedinstvena, već okuplja različite ideološke grupacije.
Prema njegovom tumačenju, riječ je o savezu koji je od početka uključivao birače i političke aktere krajnje desnice, liberalnog centra i ljevice. Njihov zajednički cilj bio je smjena Aleksandra Vučića, što Mujanović poredi s političkim okupljanjem koje je prethodilo padu Slobodana Miloševića.
Različite političke struje
Mujanović ne negira da program Studentske liste sadrži stavove koji mogu izazvati zabrinutost u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Naprotiv, smatra da su pojedina programska opredjeljenja jasno povezana s desničarskim dijelom političkog bloka koji je učestvovao u izbornoj pobjedi.
Ipak, upozorava da takve odrednice ne moraju automatski postati politika buduće vlade. Njegova argumentacija zasniva se na razlici između političkih poruka kojima se pridobijaju birači i odluka koje se donose nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom.
– Najreakcionarniji dijelovi njihovog zvaničnog programa – posebno poglavlja koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo – jasno su odraz krajnje desničarskog dijela unutar tog bloka. Ali, kao i na svakim izborima, ono s čime izlazite na izbore i ono što zapravo radite kada dođete na vlast dvije su potpuno različite stvari – naveo je Mujanović.
Njegova poruka ne predstavlja odobravanje spornih programskih stavova, nego poziv da se nova politička većina procjenjuje prema stvarnom djelovanju. Za takvu ocjenu, prema njegovom mišljenju, još nema dovoljno konkretnih pokazatelja.
Signali iz Beograda
Posebnu pažnju Mujanović posvećuje činjenici da je novi saziv Skupštine Srbije tek konstituisan, dok izvršna vlast još nije formirana. Zbog toga smatra da nije opravdano unaprijed tvrditi kako će buduća vlada imati negativniji odnos prema susjednim državama od prethodne vlasti.
Kao jedan od ohrabrujućih signala izdvojio je javnu kampanju uklanjanja murala posvećenih Ratku Mladiću u Beogradu. U njegovoj ocjeni, takvi potezi predstavljaju razlog da se politički razvoj događaja prati bez unaprijed donesenih zaključaka.
Drugi signal koji je spomenuo odnosi se na političku atmosferu u Banjoj Luci. Mujanović smatra da je zabrinutost koja se može primijetiti u tamošnjim političkim krugovima također važna za razumijevanje mogućih posljedica promjene vlasti u Srbiji.
– Do danas nismo dobili nikakav značajan pokazatelj da će vlada Studentske liste biti osjetno gora prema Bosni i Kosovu nego što je to bio Vučić, a zapravo postoji i nekolicina pozitivnih signala, poput javne kampanje brisanja murala Ratku Mladiću te očigledne zabrinutosti i uznemirenosti u Banjoj Luci – istakao je on.
Mujanović pritom ne tvrdi da su ovi pokazatelji dovoljni za proglašavanje nove vlasti pouzdanim partnerom Bosne i Hercegovine. Njegova ocjena prije svega ukazuje na potrebu razlikovanja početnih političkih signala od dugoročne državne politike.
Nervoza u Banjoj Luci
Spominjanje Banje Luke posebno je zanimljivo zbog političkih odnosa koje su vlasti Republike Srpske godinama održavale s prethodnim rukovodstvom Srbije. Promjena parlamentarne većine u Beogradu otvara pitanje hoće li dosadašnji način političke saradnje biti nastavljen ili prilagođen novim okolnostima.
Mujanović zabrinutost u Banjoj Luci navodi kao jedan od pokazatelja da promjena vlasti u Srbiji može imati posljedice i izvan njenih granica. Međutim, u objavljenom osvrtu nije izdvojio konkretne izjave političkih funkcionera iz Republike Srpske na kojima zasniva takvu ocjenu.
Zbog toga njegovu tvrdnju treba razumjeti kao političko tumačenje, a ne kao potvrdu da su odnosi između Banje Luke i buduće vlade Srbije već narušeni. Za pouzdanije zaključke bit će potrebno pratiti konkretne odluke i javne nastupe novih predstavnika vlasti.
Regionalni odnosi
Jedno od najvažnijih pitanja za Mujanovića jeste hoće li nova vlada Srbije nastaviti aktivno učestvovati u političkim procesima susjednih država. On smatra da bi za region bilo korisno kada bi Beograd veću pažnju posvetio vlastitim unutrašnjim problemima.
Takav pristup, prema njegovom mišljenju, mogao bi smanjiti političke napetosti i omogućiti susjednim državama da se svojim pitanjima bave bez dodatnog utjecaja iz Srbije. Istovremeno bi i srbijanska javnost mogla imati koristi od politike koja je prvenstveno usmjerena na domaće izazove.
Mujanović zato ne postavlja zahtjev da nova vlast odmah napravi veliki zaokret u regionalnim odnosima. Kao poželjan ishod vidi i jednostavno smanjivanje političkog angažmana Beograda u pitanjima koja se odnose na susjedne prijestonice.
– Beograd koji se jednostavno ne bavi susjednim glavnim gradovima bio bi olakšanje za sve, uključujući i velike dijelove srbijanske javnosti. Nikome nije u interesu da unaprijed donosimo sudove o novom režimu u Srbiji. Ako treba da propadnu, neka propadnu vlastitom krivicom – zaključio je Mujanović.
Čekaju se prvi potezi
Njegov osvrt pokazuje da izborna pobjeda Studentske liste sama po sebi nije dovoljna za pouzdanu procjenu budućih odnosa Srbije s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Iako u programu nove većine prepoznaje sporne stavove, Mujanović smatra da bi bilo pogrešno unaprijed zaključiti da će se oni u potpunosti pretvoriti u zvaničnu državnu politiku.
Istovremeno, ne zanemaruje ideološke razlike unutar pobjedničkog bloka niti mogućnost da pojedine političke grupacije pokušaju nametnuti vlastite prioritete. Upravo zbog takve raznolikosti smatra da će sastav buduće vlade i njene odluke biti važniji od početnih pretpostavki.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno će biti značajno kako će se nova vlast odnositi prema njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i unutrašnjim političkim pitanjima. Međutim, Mujanovićev osnovni zaključak jeste da za sada nema dovoljno dokaza da će politika Beograda prema susjedima biti nepovoljnija nego tokom Vučićeve vlasti.
Brisanje murala Ratku Mladiću i zabrinutost koju prepoznaje u Banjoj Luci za njega predstavljaju signale vrijedne pažnje, ali ne i konačan dokaz političkog zaokreta. Zato poručuje da novoj vlasti treba ostaviti prostor da svojim postupcima pokaže kakvu politiku namjerava voditi, umjesto da joj se unaprijed pripisuju odluke koje još nije donijela.

