Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija uputio je oštra upozorenja zbog secesionističkih prijetnji iz Republike Srpske, poručivši da političko rukovodstvo tog entiteta nije odustalo od pokušaja slabljenja državnih institucija. Govoreći iz New Yorka, posebno je kritikovao poteze vlasti Srbije prema naslijeđu međunarodnih sudova, najavio diplomatske aktivnosti uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a i izrazio očekivanje da će mandat misije EUFOR Althea biti produžen.
Oštre kritike Beogradu
Lagumdžija se osvrnuo na svoje obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, tokom kojeg je reagovao na nastup predstavnika Srbije u raspravi o radu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Prema njegovoj ocjeni, izneseni stavovi bili su neprimjereni i izazvali su iznenađenje među prisutnim predstavnicima država.
Objasnio je da Bosna i Hercegovina prvobitno nije planirala učestvovati u toj raspravi, budući da se o radu Rezidualnog mehanizma redovno razgovara u Vijeću sigurnosti. Međutim, odluka Srbije da pošalje posebnog predstavnika navela ga je da se, nakon konsultacija sa Sarajevom, obrati Generalnoj skupštini.
– Srbija je očigledno odlučila da pošalje specijalnog izaslanika, pravnog savjetnika, da se obrati. I to je razlog zašto sam se ja u zadnji čas, praktično u konsultaciji, normalno, s onima s kojima se konsultujem u Sarajevu, obratio skupu – rekao je Lagumdžija.
Posebno je kritikovao zahtjev da se arhivska građa Haškog suda premjesti u Beograd. Smatra da takva inicijativa nije prihvatljiva, posebno zbog značaja dokumentacije za očuvanje činjenica utvrđenih u postupcima pred međunarodnim sudovima.
– Tražiti da arhiva ode u Beograd nešto je što izlazi izvan svakog razumnog okvira. I ono što vam moram reći, mi više ne moramo nikome objašnjavati s kakvim Beogradom danas imamo posla – izjavio je Lagumdžija.
Takav zahtjev uporedio je sa hipotetičkim premještanjem arhive Nirnberškog suda u Berlin. Prema njegovom mišljenju, pitanje sudske dokumentacije ne može se posmatrati samo kao administrativna odluka jer je riječ o historijskom i pravnom naslijeđu.
Odnos prema ratnim zločinima
Lagumdžija je posebno problematizirao odnos aktuelnih vlasti Srbije prema osobama pravosnažno osuđenim za ratne zločine. Kao primjer naveo je Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine, čije se veličanje, prema njegovoj ocjeni, ne može uskladiti s iskrenim zalaganjem za pomirenje.
– I zato je upravo jedina ilustracija koju sam imao bila ilustracija odnosa prema presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, koji je uz najviše državne počasti slavljen kao heroj. I to, ustvari, govori o tome ko su danas ljudi koji vode tu Srbiju i na koji način oni otvaraju proces, kako oni kažu, pomirenja – rekao je Lagumdžija.
Upozorio je da se pomirenje ne može graditi na osporavanju sudski utvrđenih činjenica. Posebno je naglasio važnost priznavanja genocida i odgovornog odnosa prema prošlosti.
– Pomirenja na čemu? Pomirenja na negiranju genocida kao pripremi za sljedeće ponavljanje takvog nečeg istog? – upitao je Lagumdžija.
Ipak, istakao je da ne poistovjećuje cijelu Srbiju sa politikom njenog aktuelnog rukovodstva. Podsjetio je na Zorana Đinđića, Latinku Perović i Dimitrija Tucovića, koje smatra predstavnicima drugačije političke tradicije.
– Ja sam ipak imao historijsku šansu i priliku da znam jednu drugu Srbiju. Pominjem Srbiju Zorana Đinđića, Zorana Đinđića koji je zaista krenuo da se obračunava s naslijeđem Miloševićeve Srbije. I sad vidimo da je i Vučićeva Srbija, ustvari, samo metamorfoza Miloševićeve Srbije na jedan još maligniji način – kazao je Lagumdžija.
Izrazio je uvjerenje da u Srbiji postoje mladi ljudi koji mogu doprinijeti drugačijoj političkoj budućnosti. Naglasio je da se odgovornost pojedinih političkih struktura ne smije pripisivati čitavom narodu.
– Nije Srbija to što je Ratko Mladić. Ja sam potpuno uvjeren u to. Srbija je ipak i Zoran Đinđić i Dimitrije Tucović i Latinka Perović i mnogi drugi kojih danas nema, a oni postoje danas u ovoj Srbiji – poručio je Lagumdžija.
Sudbina misije EUFOR
Jedna od najvažnijih tema razgovora bila je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a zakazana za 30. oktobar, na kojoj bi trebalo biti razmatrano produženje mandata misije EUFOR Althea. Lagumdžija je izrazio očekivanje da će mandat međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini biti produžen.
Podsjetio je da su se i ranije pojavljivale najave mogućih blokada, ali da one nisu dovele do prekida misije. Smatra da bi eventualno osporavanje produženja mandata otvorilo pitanje drugih međunarodnih mehanizama za očuvanje mira.
– Ja sam tada govorio i to ponavljam i danas: nema problema, vi stvarno, ako mislite da vam je rješenje da ukinete Altheu, da vam dođe NATO, odlično, samo krenite, mislim, nema nikakvih problema – izjavio je Lagumdžija.
Prema njegovoj ocjeni, politički akteri koji zagovaraju povlačenje EUFOR-a svjesni su mogućih posljedica takvog poteza. Zbog toga ne očekuje da će najave blokade dovesti do ozbiljnijeg poremećaja međunarodnog sigurnosnog prisustva.
– I kao što možete vidjeti, evo već treću godinu se Althea mirno produžava. Ja očekujem da će se idući petak, na današnji dan, Althei njena misija ponovo produžiti, jer u krajnjem slučaju ovi koji nam prijete odlaskom Althee znaju šta bi ih snašlo, a nisu baš presretni da im se to dogodi – kazao je Lagumdžija.
Naglasio je da Dejtonski mirovni sporazum predviđa međunarodne mehanizme za očuvanje sigurnosti. Prema njegovom tumačenju, eventualna promjena mandata EUFOR-a ne bi značila da Bosna i Hercegovina ostaje bez mogućnosti međunarodne zaštite.
– Ako neko misli da bi stabilnost bila održana povlačenjem vojne sile kao što je Althea, vara se i to svi jako dobro znaju. Dakle, ne treba se sekirati, ne treba nama odluka ni dva ni tri člana Predsjedništva, ni jednog člana Predsjedništva – rekao je Lagumdžija.
– Postoje mehanizmi po kojima se čuva Dejtonski mirovni sporazum i tu nema nikakve dileme, tako da oni to jako dobro znaju – dodao je Lagumdžija.
Ozbiljne secesionističke prijetnje
Govoreći o političkoj situaciji u Republici Srpskoj, Lagumdžija je upozorio da se prijetnje secesijom ne smiju posmatrati isključivo kao politička retorika. Smatra da postoje akteri koji bi mogli pokušati narušiti ustavni poredak Bosne i Hercegovine radi očuvanja vlastitog političkog položaja.
– Ima ozbiljne prijetnje. Ima ozbiljne prijetnje – rekao je Lagumdžija.
Prema njegovoj ocjeni, pojedini političari mogli bi biti spremni na radikalne poteze kako bi zadržali privilegije i izbjegli odgovornost. Takvu mogućnost povezao je s iskustvima iz prošlosti i posljedicama politika koje su dovele do rata.
– Nemojte misliti da nema još ljudi koji su spremni da se bore kao (Radovan) Karadžić do kraja, da sačuvaju svoju privilegiju i da budu očevi nove države, manje ovolike ili onolike, kako bi se u toj državi spasili za ono što su unesrećili svoj narod i opljačkali sve što su opljačkali. Dakle, ima takvih – izjavio je Lagumdžija.
Ipak, izrazio je uvjerenje da eventualni pokušaj secesije ne bi uspio. Smatra da su politički akteri svjesni mogućeg odgovora institucija Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice.
– Međutim, s druge strane, ja sam potpuno uvjeren da u konačnici oni neće u tako nešto krenuti jer znaju da će, ukoliko krenu, biti zaustavljeni na način na koji su bili zaustavljeni i njihovi prethodnici koji su završili kao ratni zločinci – poručio je Lagumdžija.
Dodikova politička strategija
Posebnu pažnju posvetio je Miloradu Dodiku, čije posljednje političke poruke vidi kao povratak ranijoj politici sukobljavanja s državnim institucijama. Prema Lagumdžijinoj ocjeni, lider SNSD-a ponovo koristi retoriku koja je obilježavala period prije ukidanja američkih sankcija.
– Vidim da Dodik prijeti, jasno je kao dan šta radi i vjerujem da će i visoki predstavnik u svom izvještaju o tome govoriti, jer ovo što Dodik sada radi evidentno je ponovno vraćanje na fabričke postavke prije nego što su mu skinute sankcije – rekao je Lagumdžija.
Naglasio je da o takvim porukama razgovara sa međunarodnim partnerima uoči sjednice Vijeća sigurnosti. Smatra da je važno pravovremeno upozoriti na poteze koji bi mogli ugroziti funkcionisanje Bosne i Hercegovine.
– Prijetnje o kojima vi govorite, one su realne, one su stvarne i mi skrećemo pažnju na njih – dodao je Lagumdžija.
Prema njegovom tumačenju, Dodikova strategija ne mora podrazumijevati neposredno proglašenje nezavisnosti Republike Srpske. Umjesto toga, upozorava na mogućnost postepenog slabljenja državnih institucija i prenošenja njihovih nadležnosti na entitetski nivo.
– To Dodik danas radi očigledno, plan mu je vrlo jasan, slabljenje institucija Bosne i Hercegovine, njihovo lagano odumiranje, prebacivanje nadležnosti ka Republici Srpskoj i pravljenje de facto secesije, a onda de jure to će poslije pokušati na drugi način – izjavio je Lagumdžija.
Ovakav proces opisao je kao posebno opasan jer bi mogao dovesti do postepenog narušavanja ustavnog poretka bez formalnog proglašenja secesije. Zbog toga smatra da međunarodna zajednica mora reagovati prije nego što takvi potezi proizvedu ozbiljnije posljedice.
– Pozivamo i njih da budu spremni na takve opasnosti i da reaguju na odgovarajući način, da ne dozvole de facto stvaranje situacije u kojoj praktično imamo secesiju na djelu, jer ona ne može mirno završiti – naglasio je Lagumdžija.
Upozorio je i na odgovornost političkih aktera koji bi pokušali narušiti teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
– I u krajnjem slučaju, onaj ko u to krene završit će kao i prethodnici koji su to probali, a njihova imena nema potrebe više da ponavljam – kazao je Lagumdžija.
Diplomatske aktivnosti u UN-u
Lagumdžija je najavio dolazak člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića u New York povodom sjednice Vijeća sigurnosti. Prema njegovim riječima, planirani su razgovori s međunarodnim zvaničnicima koji imaju važnu ulogu u razmatranju situacije u BiH.
– Prije svega, Bećirović će ovdje doći na sjednicu Vijeća sigurnosti, imat će neke razgovore u pripremi sjednice Vijeća sigurnosti s ključnim ljudima s kojima treba razgovarati – rekao je Lagumdžija.
Očekuje i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta o političkim i sigurnosnim prilikama u zemlji. Iako Schmidt neće lično prisustvovati sjednici, Lagumdžija smatra da će njegov izvještaj sadržavati upozorenja slična onima koja je iznio.
– Ja vjerujem da će taj izvještaj dati određene ocjene koje su slične onome što vam ja govorim. Ne vidim razloga da to ne uradi – izjavio je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, diplomatske aktivnosti Bosne i Hercegovine bit će usmjerene na očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka. Naglasio je važnost upoznavanja međunarodnih partnera s političkim potezima koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje.
Građani žele drugačiju budućnost
Pored sigurnosnih i političkih pitanja, Lagumdžija je govorio o međunarodnom istraživanju koje će biti predstavljeno u Ujedinjenim nacijama. Riječ je o projektu posvećenom zajedničkim interesima građana Bosne i Hercegovine i njihovim očekivanjima od državnih institucija.
U istraživanju su učestvovali stručnjaci povezani s Univerzitetom Yale, Univerzitetom u Luksemburgu, Univerzitetom u Sarajevu i Institutom za razvojni utjecaj iz Washingtona. Predstavljanje pod nazivom Recentering Citizens usmjereno je na vraćanje građana u središte procesa izgradnje mira.
Lagumdžija smatra da rezultati pokazuju znatno veću spremnost građana na saradnju nego što bi se moglo zaključiti iz političkih sukoba. Posebno je istakao zajedničku potrebu za sigurnošću, ekonomskim razvojem i institucijama koje funkcionišu u skladu sa zakonom.
– Pa pazite, pojednostavljeno rečeno, građani su mnogo bolji nego ljudi koji ih vode – rekao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, istraživanje je provedeno širom Bosne i Hercegovine, uključujući manje lokalne zajednice. Rezultati, kako navodi, pokazuju da među građanima postoje značajni zajednički interesi uprkos političkim i etničkim razlikama.
– Ono što je bitno u tom istraživanju, želim da vam kažem, jeste da se vrlo jasno, egzaktno pokazuje da je bosanskohercegovačko društvo mnogo, mnogo jače nego slaba država koja danas pokušava razgraditi to društvo kroz etnonacionalističke politike – izjavio je Lagumdžija.
Posebno je naglasio da građani žele institucije koje će štititi njihova prava, umjesto sistema u kojem sigurnost zavisi od političkih lidera. Prema njegovoj ocjeni, upravo takvi nalazi pokazuju da društvo ima potencijal za drugačiji politički razvoj.
– Ali je zajedničko da svi imaju želju, uslovno rečeno, da grade institucije koje su prije svega institucije vladavine prava i da ih ne interesuje toliko da ih čuva njihov nacionalni lider, nego žele da ih čuvaju institucije koje su vođene vladavinom prava, a ne vođene vođama – naglasio je Lagumdžija.
Najavio je da će rezultati biti predstavljeni i međunarodnim akademskim i istraživačkim institucijama. Smatra da oni mogu doprinijeti drugačijem razumijevanju bosanskohercegovačkog društva, koje se u međunarodnim raspravama često posmatra prvenstveno kroz političke podjele.
Odbrana međunarodnog prava
Na kraju razgovora Lagumdžija je upozorio na sve izraženije pokušaje relativizacije naslijeđa međunarodnih sudova. Prema njegovom mišljenju, pojedine države nastoje osporiti značaj sudskih odluka jer međunarodno pravo doživljavaju kao ograničenje vlastitih političkih interesa.
– Da se praktično ne ukinu oni, nego da se ukine njihovo naslijeđe i ono što su oni predstavljali. Da se historija praktično pokopa. Da se pokopa međunarodno pravo, jer postoje očigledno zemlje koje smatraju da međunarodno pravo ne treba biti ograničenje za njih – rekao je Lagumdžija.
Podsjetio je na presudu Međunarodnog suda pravde kojom je utvrđeno da Srbija nije ispunila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici. Naglasio je da takve sudski utvrđene činjenice predstavljaju važan dio međunarodnog pravnog poretka.
Posebno je istakao da su suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine zaštićeni međunarodnim pravom. Prema njegovom stavu, o tim pitanjima ne može se pregovarati na način koji bi doveo u pitanje opstanak države.
– I mi imamo potpuno, s međunarodnopravne tačke gledišta, pravo da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i, što kažu, to je konačna linija ispod koje nema prelaska, a to je očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao države, što nam je garantovano kao zemlji članici Ujedinjenih nacija – poručio je Lagumdžija.
Zaključio je da međunarodni odnosi ne mogu dugoročno počivati na sili umjesto na pravu. Upozorio je da bi slabljenje međunarodnih pravila ugrozilo sigurnost i velikih i malih država.
– Ukoliko vladavina prava bude zamijenjena vladavinom jačeg, onda će taj novi svjetski poredak biti džungla i u toj džungli neće biti sigurni ni lavovi, a kamoli male životinje – zaključio je Lagumdžija.
Njegove poruke iz New Yorka ukazuju na tri ključna pitanja koja će biti u fokusu predstojećih diplomatskih razgovora: očuvanje sigurnosti, zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i poštovanje međunarodnog prava. Lagumdžija smatra da ozbiljnost političkih prijetnji zahtijeva pravovremenu reakciju, ali istovremeno izražava uvjerenje da međunarodni mehanizmi i zajednički interesi građana predstavljaju važnu osnovu za stabilnost zemlje.