Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i profesor ekonomije Dejan Šoškić najavio je mogućnost značajnih promjena u unutrašnjoj i regionalnoj politici Srbije nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića, posebno naglašavajući potrebu jačanja institucija, borbe protiv korupcije i poboljšanja odnosa sa susjednim državama. Šoškić, koji se spominje među mogućim kandidatima za novog premijera, poručio je da Srbija mora napustiti političku retoriku devedesetih godina i graditi odnose saradnje s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i ostalim zemljama regiona.
Moguća premijerska funkcija
Dejan Šoškić govorio je o političkim promjenama u Srbiji i izazovima koji očekuju novu vlast. Iako se njegovo ime spominje u kontekstu mogućeg preuzimanja funkcije predsjednika Vlade Srbije, naglasio je da takva mogućnost za sada ostaje hipotetička i da nije donio odluku o ulasku u izvršnu vlast.
Objasnio je da tokom dosadašnje profesionalne karijere nije pokazivao ambiciju da se aktivno bavi stranačkom politikom. Njegov rad prvenstveno je bio vezan za ekonomiju, akademsku zajednicu i javne institucije, ali smatra da promijenjene društvene okolnosti zahtijevaju veću odgovornost građana koji mogu doprinijeti oporavku države.
– Da sam se želio baviti politikom, vjerojatno bih se učlanio u neku političku stranku. To nikada nisam učinio, moje opredjeljenje u životu nije bila politika, ali sada su okolnosti drugačije, u smislu da bi, prema mom mišljenju, svaki građanin trebao dati svoj dio doprinosa tamo gdje može pasti da se oporavi naše društvo – rekao je Šoškić.
Njegova izjava ukazuje na spremnost da razmotri angažman u javnim poslovima, ali ne predstavlja zvaničnu potvrdu da će preuzeti premijersku funkciju. Šoškić je naglasak stavio na potrebu da stručni ljudi učestvuju u reformama, nezavisno od toga jesu li prethodno bili članovi političkih stranaka.
Reforme državnih institucija
Govoreći o prioritetima nove vlasti, Šoškić je posebno izdvojio jačanje institucija i vraćanje profesionalnih kriterija prilikom zapošljavanja u javnom sektoru. Prema njegovom mišljenju, državne institucije moraju biti oslobođene pretjeranog stranačkog utjecaja kako bi mogle djelovati u interesu svih građana.
Jedan od važnih koraka vidi u ponovnom uspostavljanju javnih konkursa kao osnovnog načina izbora zaposlenih i rukovodilaca. Smatra da stručnost, iskustvo i profesionalne sposobnosti moraju imati prednost nad političkom pripadnošću.
Šoškić je naveo da Studentska lista raspolaže značajnim stručnim potencijalom, uključujući više od 150 doktora nauka. Taj podatak predstavio je kao pokazatelj mogućnosti uključivanja akademske zajednice i stručnjaka u proces institucionalnih promjena.
Među reformskim prioritetima izdvojio je slobodu medija, suzbijanje korupcije i donošenje zakona o lustraciji. Prema njegovom viđenju, promjena vlasti treba biti praćena promjenama u načinu funkcionisanja državnog aparata, a ne samo smjenom političkih predstavnika.
Borba protiv korupcije
Šoškić smatra da borba protiv korupcije mora predstavljati jedan od najvažnijih zadataka nove vlasti. Posebno je ukazao na potrebu preispitivanja načina donošenja odluka i trošenja javnog novca, uključujući velike infrastrukturne projekte.
Zatražio je hitnu reviziju infrastrukturnih radova, naglašavajući da sigurnost građana mora biti iznad političkih i ekonomskih interesa. Kao posebno važan razlog za takav pristup izdvojio je tragediju izazvanu padom nadstrešnice u Novom Sadu.
Prema njegovom mišljenju, provjere ne bi trebale biti ograničene samo na finansijsku dokumentaciju. Potrebno je utvrditi i jesu li prilikom planiranja, izvođenja i nadzora radova poštovani odgovarajući stručni i sigurnosni standardi.
Šoškić smatra da bi temeljito preispitivanje infrastrukturnih projekata doprinijelo vraćanju povjerenja građana u državne institucije. Istovremeno, takve aktivnosti vidi kao dio šire borbe protiv korupcije i političkog utjecaja na javne poslove.
Upozorenje zbog retorike
Govoreći o političkoj atmosferi nakon promjene vlasti, Šoškić se osvrnuo na poruke Aleksandra Vučića o mogućem samoorganizovanju građana. Takvu retoriku ocijenio je zabrinjavajućom jer smatra da može doprinijeti dodatnom zaoštravanju političkih odnosa.
Prema njegovom tumačenju, pozivi na samoorganizovanje otvaraju pitanja o njihovoj stvarnoj svrsi i mogućim posljedicama. Posebno je naglasio potrebu da se politička neslaganja rješavaju kroz zakonom predviđene institucije i demokratske procedure.
– Što bi značilo samoorganiziranje i kakav je to poziv? To je poziv koji suštinski vodi destabilizaciji – upozorio je Šoškić.
Njegova ocjena predstavlja kritiku političke poruke koju pripisuje dosadašnjem predsjedniku Srbije. Šoškić smatra da stabilnost države zahtijeva odgovorno ponašanje političkih aktera, posebno u periodima institucionalnih promjena.
Novi odnosi sa susjedima
Značajan dio Šoškićevog obraćanja odnosio se na buduću vanjsku politiku Srbije i odnose sa državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Založio se za napuštanje retorike koja podsjeća na sukobe iz devedesetih godina i za uspostavljanje konstruktivnije regionalne saradnje.
Prema njegovom mišljenju, geografska blizina, zajednička historija i brojne društvene veze predstavljaju snažnu osnovu za razvijanje dobrosusjedskih odnosa. Smatra da političke razlike ne bi trebale onemogućavati saradnju u oblastima u kojima postoje zajednički interesi.
Posebno se osvrnuo na odnose Srbije i Hrvatske, pozivajući se na raniju izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Naglasio je da bliskost dva naroda treba predstavljati razlog za saradnju, a ne za održavanje političkih tenzija.
– Citirao bih predsjednika Hrvatske koji je rekao veliku istinu koju svi mi znamo. To je da je teško naći dva naroda u Europi, ali iu svijetu koji su blizu nego što su Hrvati i Srbi. Dakle, bilo bi potpuno iracionalno da s takvim stupnjem bliskosti nemamo dobrosusjedske odnose. Vrlo je važno izaći iz narativa i retorike 90-ih – rekao je Šoškić.
Ovom porukom naglasio je potrebu da se odnosi među državama zasnivaju na savremenim interesima i međusobnom uvažavanju. Smatra da insistiranje na starim političkim sukobima otežava rješavanje pitanja važnih za građane.
Poziv Bosni i Hercegovini
Šoškić je posebno istakao značaj budućih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, pozivajući na otvoreniju saradnju i smanjenje političkih napetosti. Njegove poruke predstavljaju najavu mogućeg drugačijeg pristupa Beograda prema Sarajevu, ukoliko budu prihvaćene kao dio zvanične politike nove vlasti.
Prema njegovom viđenju, Srbija treba nastupati kao konstruktivan partner u regionalnim odnosima. Takav pristup podrazumijeva spremnost na razgovore i razvijanje saradnje s Bosnom i Hercegovinom, ali i ostalim susjednim državama.
Šoškić je poziv na unapređenje odnosa uputio i Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji. Time je pokazao da njegov prijedlog nije ograničen na pojedinačne bilateralne odnose, nego obuhvata širu regionalnu politiku.
Ipak, njegove izjave predstavljaju političke stavove i očekivanja, a ne već usvojene odluke Vlade Srbije. Konkretna promjena zvanične politike zavisit će od sastava nove vlasti, njenog programa i odluka nadležnih institucija.
Prekid sa retorikom devedesetih
Jedna od centralnih poruka Šoškićevog nastupa jeste potreba prevazilaženja političkih obrazaca koji su obilježili odnose država regiona tokom devedesetih godina. Smatra da dugotrajno održavanje takvih narativa otežava izgradnju povjerenja i usmjeravanje politike prema budućnosti.
Prema njegovom mišljenju, regionalni odnosi trebaju biti zasnovani na praktičnoj saradnji i uvažavanju zajedničkih interesa. To podrazumijeva spremnost političkih predstavnika da razgovaraju o pitanjima koja neposredno utječu na život građana.
Šoškić je posebno naglasio da postoje brojne društvene i historijske veze koje mogu olakšati saradnju među susjednim državama. Smatra da takve okolnosti treba koristiti za unapređenje odnosa, umjesto za produbljivanje političkih neslaganja.
Njegova poruka o napuštanju retorike devedesetih odnosi se na potrebu promjene načina političke komunikacije. Takav pristup, prema njegovom viđenju, mogao bi doprinijeti stabilnijim odnosima Srbije s državama u njenom okruženju.
Stručnost ispred politike
Pored regionalnih pitanja, Šoškić je ponovo naglasio značaj stručnosti u budućem upravljanju državom. Smatra da javne institucije moraju biti sposobne samostalno obavljati svoje nadležnosti, bez neprimjerenog političkog pritiska.
U tom kontekstu posebno je izdvojio potencijal akademske zajednice i stručnjaka okupljenih oko Studentske liste. Njegova ocjena jeste da bi njihovo uključivanje moglo doprinijeti kvalitetnijem donošenju odluka i provođenju reformi.
Istovremeno, nije želio potvrditi da će upravo on preuzeti najvažniju funkciju u izvršnoj vlasti. Naglasio je spremnost na društveni doprinos, ostavljajući otvorenim pitanje konkretnog oblika budućeg angažmana.
Za Šoškića je, prema iznesenim stavovima, važnije da nova vlast uspostavi funkcionalne institucije nego da političke promjene budu svedene na pojedinačna kadrovska rješenja. Zato je reformske prioritete povezao s odgovornošću, profesionalizmom i zakonitošću.
Mogući politički zaokret
Šoškićeve izjave ukazuju na reformski i regionalni pristup koji bi se razlikovao od politike zasnovane na stalnim tenzijama sa susjedima. Njegove najave obuhvataju institucionalne promjene u Srbiji, borbu protiv korupcije i drugačiji način komunikacije s državama regiona.
Posebno mjesto u tom pristupu zauzima Bosna i Hercegovina, kojoj je upućen poziv na saradnju i razvijanje bliskijih odnosa. Šoškić smatra da bi Srbija trebala doprinositi regionalnoj stabilnosti kroz konstruktivno djelovanje i napuštanje političkih obrazaca iz prošlosti.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li se njegovi prijedlozi pretvoriti u zvaničan program buduće Vlade Srbije. Njegova moguća premijerska kandidatura također nije potvrđena, zbog čega iznesene stavove treba posmatrati kao prijedloge i politička opredjeljenja.
Poruka koju je uputio jeste da Srbija, prema njegovom mišljenju, treba istovremeno jačati vlastite demokratske institucije i graditi kvalitetnije odnose sa susjedima. U takvoj viziji regionalne politike Bosna i Hercegovina zauzima važno mjesto kao država s kojom bi Beograd trebao razvijati otvorenu i konstruktivnu saradnju.