Novoizabrana članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Darijana Filipović odbacila je navode o postojanju političkog dogovora između Dragana Čovića i Milorada Dodika koji bi podrazumijevao pokretanje postupka Dodikovog pomilovanja. Govoreći o budućem radu Predsjedništva BiH i formiranju vlasti nakon Općih izbora 2026. godine, poručila je da HDZ BiH neće unaprijed isključivati političke partnere, ali da zakonom uređeni postupci ne smiju postati predmet političkih pregovora.
Odgovor o pomilovanju
Jedno od pitanja koje je izazvalo posebnu pažnju odnosilo se na informacije o navodnom dogovoru predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i Milorada Dodika. Prema tim tvrdnjama, dio političkih razgovora mogao bi obuhvatiti pokretanje postupka kojim bi Dodik bio pomilovan.
Filipović je takve navode odlučno odbacila, ističući da joj nije poznato postojanje bilo kakvog dogovora te vrste. Objasnila je da je informacije prvi put vidjela u medijima i da ih je protumačila kao dio političkih poruka tokom izborne kampanje.
– Ne postoji. Nije ni postojao. Prvi put sam to pročitala u medijima i doživjela kao politički spin u kampanji. Što se tiče instituta pomilovanja, on ne smije niti će biti predmet političke trgovine. To je vrlo jasan mehanizam koji je određen zakonom – istakla je Filipović.
Njen odgovor predstavlja jasno odbacivanje tvrdnji o prethodno postignutom političkom sporazumu. Istovremeno je naglasila da se pitanje pomilovanja mora posmatrati kroz zakonom propisanu proceduru, a ne kroz eventualne dogovore političkih stranaka.
Filipović nije najavila pokretanje postupka pomilovanja niti je govorila o mogućem ishodu takvog postupka. Njena poruka odnosila se prvenstveno na tvrdnje o političkoj trgovini i potrebu poštivanja zakonskih pravila.
Pregovori o novoj vlasti
Govoreći o formiranju vlasti nakon Općih izbora, Filipović je naglasila da HDZ BiH ne namjerava unaprijed određivati s kojim političkim strankama može, a s kojim ne može razgovarati. Takav pristup obrazložila je potrebom pronalaženja funkcionalnih rješenja i izbjegavanja novih institucionalnih blokada.
Prema njenim riječima, politička isključivost i postavljanje uslova prije početka razgovora nisu doprinijeli stabilnosti Bosne i Hercegovine. Smatra da se koalicijski odnosi trebaju graditi na međusobnom uvažavanju i prihvatanju izbornih rezultata.
– Nemam popis zabranjenih stranaka. Mislim da nikakva isključivost u političkom smislu i nikakve političke ucjene ništa dobro ovih zadnjih 30 godina nisu donijele Bosni i Hercegovini. Nećemo određivati ni bošnjačkom ni srpskom narodu ko će ih predstavljati u vlasti. To isto tražimo za sebe i toga ćemo se držati – rekla je Filipović.
Ovakvim stavom nije potvrdila saradnju s bilo kojom konkretnom političkom strankom. Naglasila je, međutim, da HDZ BiH ne želi unaprijed zatvarati prostor za razgovore o budućim parlamentarnim većinama.
Filipović smatra da politički predstavnici trebaju poštovati izbornu volju građana i dogovarati zajedničke prioritete. Prema njenom objašnjenju, pregovori ne bi trebali biti zasnovani isključivo na raspodjeli funkcija, nego i na programima koje bi buduća vlast provodila.
Stabilna parlamentarna većina
Među najvažnijim principima koje će HDZ BiH zastupati tokom pregovora Filipović je izdvojila stabilnost parlamentarne većine. Smatra da iskustva iz prethodnog mandata pokazuju koliko česte promjene političkih odnosa mogu otežati funkcionisanje institucija.
Prema njenoj ocjeni, pokušaji preslagivanja parlamentarnih većina često su dovodili do zastoja u odlučivanju. Zbog toga očekuje da će budući koalicijski partneri morati postići jasniji dogovor o zajedničkim ciljevima i načinu rada.
Stabilnost, međutim, nije jedini uslov koji je izdvojila. Filipović je naglasila i ravnopravnost konstitutivnih naroda, poštivanje izbornih rezultata te usaglašavanje konkretnih razvojnih programa.
Takav pristup, prema njenim riječima, trebao bi omogućiti predvidljivije funkcionisanje vlasti. Smatra da se dugoročniji politički dogovori ne mogu zasnivati samo na trenutnoj parlamentarnoj matematici.
– Stabilna parlamentarna većina nam je nužna jer smo vidjeli u prethodnom mandatu da pokušaji promjene parlamentarnih većina često dovode do institucionalnih blokada. Važno je da pokušamo naći trajno rješenje da pozicija hrvatskog člana Predsjedništva više ne ovisi o izbornoj matematici, nego da to bude riješeno kroz Izborni zakon – naglasila je Filipović.
Iz njenog odgovora proizlazi da HDZ BiH namjerava povezati razgovore o budućoj vlasti s pitanjima izbornog zakonodavstva. Ipak, nije predstavila konkretan prijedlog zakonskih izmjena niti rok u kojem bi se takvo rješenje moglo postići.
Ponovo Izborni zakon
Filipović je posebno istakla pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema njenom stavu, potrebno je pronaći trajno zakonsko rješenje kojim bi se otklonile političke nesuglasice povezane s postojećim izbornim modelom.
Ovo pitanje povezala je s principom ravnopravnosti konstitutivnih naroda, koji HDZ BiH navodi kao jedan od svojih ključnih političkih prioriteta. Smatra da budući politički dogovori trebaju obuhvatiti i institucionalna pitanja koja su bila predmet sporova u prethodnim mandatima.
Njena izjava pokazuje da će izmjene Izbornog zakona ostati važna tema u pregovorima koje vodi HDZ BiH. Istovremeno, eventualne promjene zahtijevale bi odgovarajuću parlamentarnu proceduru i političku podršku.
Filipović nije detaljnije govorila o modelu izbora koji bi njena stranka predložila. Zbog toga se iz njenog obraćanja ne može zaključiti kakvo bi konkretno zakonsko rješenje bilo prihvatljivo budućim koalicijskim partnerima.
Moguća saradnja sa Petorkom
Na pitanje o mogućoj saradnji s hrvatskom Petorkom, Filipović nije željela unaprijed potvrđivati koalicijske kombinacije. Objasnila je da će odluke zavisiti od izbornih rezultata i stavova nadležnih stranačkih tijela HDZ-a BiH.
Prema njenim riječima, razgovori o eventualnom političkom partnerstvu moraju biti zasnovani na stvarnoj podršci koju su stranke dobile na izborima. Time je naglasila da pojedinačne izjave ne mogu zamijeniti formalne odluke političkih organizacija.
– Eventualna saradnja ili razgovori o mogućim koalicijama bit će isključivo utemeljeni na ovim izbornim rezultatima. O tome će odlučivati stranačka tijela HDZ-a Bosne i Hercegovine i zato je preuranjeno o tome govoriti – navela je Filipović.
Ovim odgovorom ostavila je otvorenu mogućnost budućih razgovora, ali bez potvrđivanja konkretne koalicije. Istakla je da će konačnu riječ imati stranačke institucije, a ne pojedinačni politički predstavnici.
Takav stav uklapa se u njenu raniju poruku da HDZ BiH neće unaprijed sastavljati spisak stranaka s kojima odbija pregovarati. Međutim, spremnost na razgovore ne znači i postojanje dogovora o zajedničkom formiranju vlasti.
Budući rad Predsjedništva
Filipović se osvrnula i na pitanja koja će biti važna tokom njenog mandata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Među njima se nalazi i buduće funkcionisanje diplomatsko-konzularne mreže, čije je preispitivanje najavljeno.
Posebno je pojasnila da ne namjerava automatski opozivati ambasadore koje je imenovao Željko Komšić. Time je napravila razliku između preispitivanja diplomatskih imenovanja i unaprijed donesene odluke o smjeni svih diplomata povezanih s prethodnim članom Predsjedništva.
Takav pristup ne isključuje mogućnost pojedinačnih promjena, ali iz njene izjave ne proizlazi da je već utvrđen spisak ambasadora koji bi mogli biti opozvani. Također nisu predstavljeni konkretni kriteriji na osnovu kojih bi se eventualne promjene provodile.
Pitanje diplomatskih imenovanja posebno je važno zbog uloge Predsjedništva BiH u vođenju vanjske politike. Odluke o budućem sastavu diplomatsko-konzularne mreže zahtijevat će postupanje u skladu s nadležnostima i propisanim procedurama.
Odnosi sa susjedima
Tokom razgovora otvorena su i pitanja budućih odnosa Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Srbijom. Riječ je o temama koje imaju značajno mjesto u vanjskopolitičkom djelovanju Predsjedništva BiH, ali i u političkim raspravama o regionalnoj saradnji.
U dostavljenom dijelu intervjua nisu navedeni detaljni odgovori Filipović o konkretnim potezima prema Zagrebu i Beogradu. Zbog toga nije moguće utvrditi kakve je pojedinačne inicijative najavila ili kakve stavove zastupa o određenim otvorenim bilateralnim pitanjima.
Njene izjave o formiranju vlasti, međutim, pokazuju da naglasak stavlja na razgovore i izbjegavanje unaprijed postavljenih političkih zabrana. Takav pristup predstavila je kao princip koji smatra važnim za stabilnost domaćih institucija.
Ostaje da se kroz budući rad Predsjedništva vidi kako će se ti stavovi odraziti na konkretne vanjskopolitičke odluke. Posebno će biti značajno na koji način će članovi Predsjedništva usaglašavati zajedničke pozicije.
Bez političke trgovine
Najviše pažnje u Filipovićevom obraćanju izazvao je odgovor na pitanje o mogućem pomilovanju Milorada Dodika. Njena izjava bila je nedvosmislena kada je riječ o navodnom dogovoru s Draganom Čovićem, čije je postojanje odbacila.
Istovremeno je insistirala na tome da pomilovanje predstavlja zakonom uređen institut koji ne smije biti korišten kao sredstvo političkog pregovaranja. Takav stav odvojila je od šireg pitanja formiranja vlasti i mogućih razgovora između stranaka.
U dijelu intervjua koji se odnosi na koalicijske odnose Filipović je pokazala spremnost za razgovore bez unaprijed određenih političkih isključenja. Ipak, nije potvrdila nikakav dogovor o budućem sastavu vlasti niti je najavila konkretnu saradnju s pojedinim strankama.
Njene poruke ukazuju da će HDZ BiH u pregovorima insistirati na stabilnoj parlamentarnoj većini, ravnopravnosti konstitutivnih naroda i izmjenama Izbornog zakona. Konačni koalicijski dogovori, prema njenim riječima, zavisit će od odluka stranačkih tijela i rezultata izbora.
Kada je riječ o Miloradu Dodiku, Filipović je ostala pri tvrdnji da dogovor o pomilovanju nije postojao. Time je odbacila navode o političkoj trgovini, istovremeno naglašavajući da se svako pitanje pomilovanja mora rješavati isključivo kroz zakonom predviđene mehanizme.
Pogledajte PRILOG!