Bosna i Hercegovina nastavlja zaostajati na putu prema Evropskoj uniji, dok političke blokade i neprovođenje reformi dovode u pitanje korištenje značajnih evropskih sredstava namijenjenih razvoju zemlje. Profesorica međunarodnih odnosa Lejla Ramić-Mesihović upozorava da postojeće stanje odgovara dijelu političkih elita, dok građani ostaju uskraćeni za konkretne koristi evropskih integracija.
Izvještaj o napretku
Govoreći o izvještaju Evropske komisije objavljenom 4. novembra, Ramić-Mesihović ocijenila je da je evropska administracija precizno prepoznala probleme koji godinama usporavaju Bosnu i Hercegovinu. Posebno je izdvojila političke blokade i zloupotrebu mehanizama odlučivanja, koji ne otežavaju samo evropske integracije nego i funkcionisanje domaćih institucija.
– Mislim da je zvanični izvještaj, koji je izašao 4. novembra, dao jako dobru dijagnozu stanja i da je mnogo stvari prvi put nazvao pravim imenom. I vetokratije je nazvao vetokratijama, i politički kalkulus političkim kalkulusom. Čini mi se da je ovo izvještaj koji je dosad najbolje opisao sve mehanizme blokade koji su postojali, ne samo na putu evropskih integracija nego generalno na putu boljitka i normalizacije stanja u ovoj zemlji – kazala je Ramić-Mesihović.
Kao primjer države koja uprkos političkim teškoćama uspijeva koristiti evropske mogućnosti navela je Sjevernu Makedoniju. Podsjetila je da ta zemlja ima kandidatski status od 2005. godine i da se suočavala s dugotrajnim sporovima s Grčkom i Bugarskom.
– Oni od 2005. godine imaju te bilateralne probleme, prvo s Grčkom, kasnije s Bugarskom. Poslije su došli u veliku krizu kada je riječ o vjeri u Evropsku uniju i evropskom entuzijazmu, ali su trenutno šampioni u korištenju i povlačenju sredstava iz Plana rasta. Uvijek postoji nešto što možemo uraditi. To je i Sjeverna Makedonija shvatila. I pored brojnih unutrašnjopolitičkih i vanjskopolitičkih problema, ipak se nešto može uraditi u korist svih – naglasila je.
Propuštene evropske mogućnosti
Posebnu zabrinutost profesorica je izrazila zbog nedovoljnog korištenja finansijskih mogućnosti koje Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini. Upozorila je na sredstva iz Plana rasta, čija se vrijednost za BiH procjenjuje na 976 miliona eura, ali i na pogodnosti koje bi građani mogli neposredno osjetiti.
Među njima su dodatna sredstva za studentske razmjene kroz Erasmus+, povoljniji roaming i pristupanje jedinstvenom evropskom području plaćanja SEPA. Prema njenoj ocjeni, upravo bi takvi praktični projekti trebali biti dovoljno snažan razlog za ubrzavanje reformi.
– Tu je, naravno, i pristupanje SEPA-i, o čemu je guvernerka Centralne banke govorila i više puta objašnjavala pozitivne efekte i značaj tog sistema. To je jedinstveni evropski prostor za plaćanja, koji omogućava vrlo brze i jeftine finansijske transakcije. Samo mi iz cijelog okruženja nismo u SEPA-i. Žao mi je što je to tako. Mislim da javnosti nećemo saopćiti nikakvu novost ako kažemo da je situacija dosta loša i da se ljudi na vlasti poigravaju sa svima nama i našom budućnošću – upozorila je.
Ramić-Mesihović podsjetila je da gotovo dvije trećine građana, prema istraživanjima Direkcije za evropske integracije, podržava članstvo u Evropskoj uniji. Istovremeno smatra da politički sistem omogućava opstanak struktura koje često blokiraju reformske procese.
Dodikove političke poruke
Komentarišući izjavu Milorada Dodika da SNSD podržava evropski put, ali da treba preispitati njegov smisao, profesorica je izrazila otvoreno nezadovoljstvo. Posebno je problematizovala politički utjecaj koji Dodik i dalje ima na pitanja koja se odnose na budućnost Bosne i Hercegovine.
– Ma hajde, da Milorad Dodik preispituje evropski put! Evropski put koji je dosad testiran na više od 20 zemalja. Mislim, koga mi zavaravamo? I taj čovjek, koji bi trebalo da je politički pasivan nakon svega što se desilo u posljednjih nekoliko godina, s kojim pravom on nama svima ovdje kroji kapu? Osim što smo ga tako pustili. A pustili smo ga na više načina – kazala je.
Prema njenom mišljenju, političari koriste slabosti demokratskog sistema, uključujući nedovoljnu izlaznost na izbore i pretjeranu pažnju koju javnost posvećuje njihovim izjavama. Smatra da se umjesto rasprava o pojedinačnim političarima mnogo više treba govoriti o konkretnim obavezama na evropskom putu.
– Mislim da smo najviše krivi mi koji slušamo šta govori Milorad Dodik i njemu slični, a ne oslanjamo se na ono što treba raditi. Ne slušamo Brisel ni pet posto koliko slušamo Dodika.
Interesi političkih elita
Profesorica smatra da ključni problem nije nedostatak informacija o potrebnim reformama, nego izostanak političke volje za njihovo provođenje. Prema njenoj ocjeni, postojeći sistem omogućava pojedinim političkim strukturama zadržavanje utjecaja i kontrole nad resursima.
– Suština je da trenutno stanje odgovara tim političkim vetokratskim elitama. Njima je najbolje da se ne dešava ništa, odnosno da se dešava samo ono što ne remeti njihovu zonu komfora i njihove dosad uspostavljene načine generisanja kapitala i drugih aspekata moći, koje uživaju već nekoliko decenija. Meni je to vrlo jasno. Ako nekome nije jasno, zaista ne razumijem šta bi se još trebalo dogoditi da to svima bude očigledno – rekla je.
Podsjetila je da je Bosna i Hercegovina ranije ostvarivala značajne međunarodne rezultate, uključujući članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a i viznu liberalizaciju 2010. godine. Smatra da su kasnije političke blokade usporile institucionalni razvoj i obeshrabrile stručnjake koji godinama rade na evropskim integracijama.
Posebno je kritikovala praksu nedolaska na sjednice, blokiranja odluka i korištenja vitalnog nacionalnog interesa za političke obračune. Takvo ponašanje, prema njenom mišljenju, slabi institucije i dodatno udaljava zemlju od evropskih standarda.
Skupo zaduživanje
Ramić-Mesihović upozorila je i na finansijske posljedice neiskorištavanja evropskih fondova. Smatra nelogičnim da entitetske vlade posežu za komercijalnim zaduživanjem dok su dostupna povoljnija sredstva povezana s razvojnim projektima.
– Nemam drugu riječ i zaista se izvinjavam široj javnosti, ali mi se kao zemlja ponašamo potpuno glupavo. Imate te milijarde koje predstavljaju vrlo povoljnu kombinaciju jeftinih sredstava i grantova. I vi ta sredstva ne povlačite, a istovremeno su obje entitetske vlade, jedna gora od druge u tom smislu. Nije ni bitno koja je gora. Bitno je ono što kao zemlja postižemo. Svi smo mi jedno – kazala je.
Prema njenim riječima, sredstva iz Plana rasta imaju vremenska ograničenja, zbog čega nastavak blokada može značiti trajno propuštanje finansijskih mogućnosti. Posebno je postavila pitanje političke odgovornosti za eventualni gubitak novca koji je mogao biti iskorišten za infrastrukturu i razvoj.
Američki međuizbori
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama, profesorica je ocijenila da novi odnos snaga u Kongresu može donijeti dodatnu pažnju prema Bosni i Hercegovini. Ipak, upozorila je da se ne treba očekivati dramatična promjena američke vanjske politike.
– Što se tiče Kongresa, to je izuzetno dobra promjena. Za nas je to jako dobra promjena u smislu da imamo novi entuzijazam i da se ponovo pomalo govori o međunarodnoj solidarnosti. Ono što je zapravo bilo u fokusu tih izbora nismo mi, niti vanjska politika, nego prvenstveno životni standard Amerikanaca, zatim imigraciona politika i druga unutrašnja pitanja – objasnila je.
Naglasila je važnost saradnje Bosne i Hercegovine s obje velike američke stranke. Kao primjer republikanskog političara koji je imao značajnu ulogu u podršci BiH spomenula je pokojnog senatora Boba Dolea.
Lobiranje Republike Srpske
Na kraju razgovora osvrnula se na lobističke aktivnosti koje vlasti Republike Srpske finansiraju u Washingtonu. Prema njenoj ocjeni, rezultati takvih angažmana nisu donijeli vidljiva poboljšanja životnog standarda građana, dok su određeni politički pojedinci imali neposrednu korist.
– Ono što jeste činjenica je da se to konkretno lobiranje finansira sredstvima građana, poreskih obveznika Republike Srpske. Ono je dalo izuzetno ograničenu vrijednost, odnosno rezultat kada je riječ o poboljšanju života. Ja ne znam ni za jedan pozitivan efekt koji se vratio građanima Republike Srpske. Vidim samo određene lične efekte. Vidim efekte kada je riječ o skidanju sankcija, ali ne svim ljudima, nego određenoj grupi ljudi – kazala je.
Profesorica je naglasila da američku administraciju ne treba posmatrati kao jedinstven politički blok, jer u Washingtonu djeluju različiti centri moći i interesne grupe. Istovremeno je upozorila da se bez neposrednog uvida u razgovore ne mogu donositi konačni zaključci o eventualnim dogovorima.
Njena osnovna poruka ostaje da Bosna i Hercegovina mora više pažnje posvetiti reformama, dostupnim evropskim sredstvima i jačanju institucija. U suprotnom, političke blokade nastavit će proizvoditi posljedice koje prvenstveno osjećaju građani, dok će evropske integracije ostajati na nivou neispunjenih obećanja.
