Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila rezultate Općih izbora održanih 4. oktobra, počela je politička matematika koja bi mogla donijeti potpuno drugačiji raspored snaga u Federaciji BiH. Četiri moguće koalicijske kombinacije pokazuju da se parlamentarna većina može formirati i bez HDZ-a BiH Dragana Čovića, ali i da bi pojedine stranke sa samo jednim zastupnikom mogle imati važnu ulogu u pregovorima o novoj vlasti.
Novi odnos snaga
Prema utvrđenim rezultatima izbora, u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine svoje predstavnike imat će 12 političkih stranaka i koalicija. Ukupno 98 zastupničkih mjesta raspoređeno je između političkih subjekata koji će u narednom periodu pokušati pronaći zajednički jezik i osigurati većinu potrebnu za donošenje odluka.
Najviše mandata osvojila je Stranka demokratske akcije, koja će imati 31 zastupnika. Slijedi SDP BiH sa 16 mandata, dok je koalicija predvođena HDZ-om BiH osvojila 15 zastupničkih mjesta.
Stranka za BiH imat će devet zastupnika, a koalicija Narod i pravda, Socijaldemokrate BiH i Stranka penzionera/umirovljenika sedam mandata. Demokratska fronta osvojila je šest mjesta, dok su Naša stranka i koalicija NES, PDA i Naprijed dobile po četiri mandata.
Koalicija HDZ 1990, HDS, HRS i HSS osvojila je tri zastupnička mjesta. Po jedan mandat pripao je Bosanskohercegovačkoj inicijativi: Kasumović Fuad, Hrvatskoj nezavisnoj politici i Pomaku.
Raspodjela svih 98 mandata izgleda ovako:
– SDA – 31 mandat
– SDP BiH – 16 mandata
– Koalicija HDZ BiH – 15 mandata
– Stranka za BiH – 9 mandata
– Koalicija NiP, SDBiH, SPU – 7 mandata
– Demokratska fronta – 6 mandata
– Naša stranka – 4 mandata
– Koalicija NES, PDA, Naprijed – 4 mandata
– Koalicija HDZ 1990, HDS, HRS, HSS – 3 mandata
– BHI – Kasumović Fuad – 1 mandat
– HNP – 1 mandat
– Pomak – 1 mandat
UKUPNO: 98 ZASTUPNIČKIH MANDATA
Za natpolovičnu većinu u Predstavničkom domu potrebno je najmanje 50 zastupničkih glasova. Nijedna stranka nema dovoljno mandata da samostalno osigura takvu većinu, zbog čega će budući odnos snaga zavisiti od koalicijskih pregovora.
Posebno je zanimljivo da nekoliko mogućih kombinacija dolazi do 49 mandata, odnosno samo jednog glasa manje od potrebne većine. Istovremeno, postoje i scenariji koji bez HDZ-a BiH prelaze granicu od 50 zastupnika.
PRVI SCENARIO: Trojka i HDZ BiH sa partnerima
Prva mogućnost podrazumijeva nastavak saradnje stranaka koje su činile okosnicu dosadašnje federalne vlasti, uz uključivanje dodatnih političkih partnera. U ovom slučaju SDP BiH, HDZ BiH, Narod i pravda i Naša stranka pokušali bi okupiti dovoljno zastupnika za novu većinu.
Prema izbornim rezultatima, takva kombinacija izgledala bi ovako:
– SDP BiH – 16 mandata
– Koalicija HDZ BiH – 15 mandata
– Koalicija NiP, SDBiH, SPU – 7 mandata
– Naša stranka – 4 mandata
– Koalicija NES, PDA, Naprijed – 4 mandata
– Koalicija HDZ 1990, HDS, HRS, HSS – 3 mandata
UKUPNO: 49 MANDATA
NEDOSTAJE: 1 MANDAT ZA VEĆINU
Ovakvoj koaliciji bio bi potreban još samo jedan zastupnik kako bi dostigla minimalnih 50 glasova. Taj mandat mogao bi doći od Bosanskohercegovačke inicijative, HNP-a ili Pomaka, pod uslovom da neka od tih stranaka pristane na saradnju.
Međutim, činjenica da bi u ovom bloku učestvovalo čak šest političkih subjekata i koalicija pokazuje koliko bi pregovori mogli biti složeni. Svaki partner imao bi vlastite političke zahtjeve, programske prioritete i očekivanja u vezi s budućim sastavom Vlade Federacije BiH.
Dodatno pitanje predstavlja odnos između HDZ-a BiH i koalicije okupljene oko HDZ-a 1990, s obzirom na njihovo političko rivalstvo. Zbog toga bi matematički jednostavna kombinacija u praksi mogla zahtijevati značajne kompromise.
DRUGI SCENARIO: SDA i HDZ BiH sa partnerima
Druga mogućnost uključuje saradnju SDA i koalicije predvođene HDZ-om BiH, uz podršku drugih stranaka. Ove dvije političke opcije zajedno raspolažu sa 46 zastupničkih mjesta, što predstavlja osnovu za sastavljanje natpolovične većine.
Ukoliko bi im se pridružila koalicija HDZ 1990, HDS, HRS i HSS, broj mandata povećao bi se na 49.
Raspodjela bi izgledala ovako:
– SDA – 31 mandat
– Koalicija HDZ BiH – 15 mandata
– Koalicija HDZ 1990, HDS, HRS, HSS – 3 mandata
UKUPNO: 49 MANDATA
NEDOSTAJE: 1 MANDAT ZA VEĆINU
I ovoj kombinaciji nedostajao bi samo jedan zastupnik. Podrška HNP-a, Pomaka ili BHI-ja bila bi dovoljna da se dostigne potrebnih 50 glasova u Predstavničkom domu.
SDA je osvojila najveći pojedinačni broj mandata, dok HDZ BiH ostaje značajan politički faktor u Federaciji. Njihova eventualna saradnja otvorila bi mogućnost formiranja parlamentarne većine uz relativno mali broj dodatnih partnera.
Ipak, takav rasplet zavisio bi od političke spremnosti stranaka da ponovo sarađuju, kao i od dogovora o raspodjeli odgovornosti u izvršnoj vlasti. Matematička računica pokazuje da je ovaj scenario moguć, ali ne potvrđuje da su pregovori o takvoj koaliciji već dogovoreni.
TREĆI SCENARIO: Većina bez HDZ-a BiH Dragana Čovića
Najzanimljivija kombinacija odnosi se na mogućnost formiranja parlamentarne većine bez HDZ-a BiH. Upravo ovaj scenario pokazuje da stranka Dragana Čovića, prema raspodjeli mandata u Predstavničkom domu, nije neophodna za svaku moguću većinu.
Za takav rasplet bila bi dovoljna saradnja tri političke stranke koje zajedno imaju čak 56 zastupnika.
Kombinacija izgleda ovako:
– SDA – 31 mandat
– SDP BiH – 16 mandata
– Stranka za BiH – 9 mandata
UKUPNO: 56 MANDATA
VIŠAK IZNAD MINIMALNE VEĆINE: 6 MANDATA
Ova koalicija imala bi šest zastupnika više od potrebnih 50 i ne bi morala tražiti podršku manjih stranaka kako bi osigurala natpolovičnu većinu u Predstavničkom domu.
Za razliku od prethodna dva scenarija, u kojima bi jedan zastupnik mogao odlučivati o opstanku većine, ovdje bi parlamentarni blok imao znatno veću brojčanu rezervu. To bi mu omogućilo određeni prostor za političke nesuglasice, pod uslovom da partneri uspiju postići i održavati zajednički dogovor.
Međutim, najveća prepreka nije matematika, nego politički odnosi između SDA i SDP-a. Ove dvije stranke tokom prethodnog perioda bile su na suprotnim stranama političkih pregovora i javnih sukoba, zbog čega bi njihova saradnja zahtijevala značajnu promjenu dosadašnjih pozicija.
Dodatni problem predstavljaju ustavni mehanizmi za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH. Čak i kada bi SDA, SDP i Stranka za BiH osigurale 56 glasova u Predstavničkom domu, to ne bi automatski značilo da mogu bez prepreka imenovati novu Vladu FBiH.
U postupku formiranja vlasti važnu ulogu imaju predsjednik i potpredsjednici Federacije, kao i Dom naroda Parlamenta FBiH. Zbog toga bi politički dogovor morao obuhvatiti i ustavne procedure koje nisu vezane samo za broj mandata u Predstavničkom domu.
Ipak, ovaj scenario jasno pokazuje da HDZ BiH nema matematički neizostavnu poziciju u svakom mogućem parlamentarnom savezu. Pitanje je postoji li politička volja za formiranje takve većine i može li ona osigurati sve potrebne institucionalne uslove.
ČETVRTI SCENARIO: SDA, DF i partneri bez SDP-a i HDZ-a
Četvrta mogućnost podrazumijeva okupljanje političkog bloka u kojem ne bi bilo ni SDP-a BiH ni koalicije predvođene HDZ-om BiH. U ovoj kombinaciji SDA bi sarađivala sa Strankom za BiH, Demokratskom frontom i koalicijom okupljenom oko Naroda i pravde.
Prema izbornim rezultatima, broj mandata izgledao bi ovako:
– SDA – 31 mandat
– Stranka za BiH – 9 mandata
– Koalicija NiP, SDBiH, SPU – 7 mandata
– Demokratska fronta – 6 mandata
UKUPNO: 53 MANDATA
VIŠAK IZNAD MINIMALNE VEĆINE: 3 MANDATA
Ovakva kombinacija imala bi tri zastupnika više od potrebne većine. Time bi, barem na osnovu broja mandata, mogla osigurati natpolovičnu podršku u Predstavničkom domu bez učešća dvije važne političke opcije.
Međutim, realizacija ovog scenarija zavisila bi prvenstveno od odnosa SDA i Naroda i pravde. Njihovo političko rivalstvo i dosadašnji međusobni sukobi predstavljali bi važnu prepreku eventualnom koalicijskom dogovoru.
Istovremeno, saradnja sa Strankom za BiH i Demokratskom frontom zahtijevala bi usaglašavanje stavova o prioritetima buduće vlasti. Iako četiri politička subjekta zajedno imaju 53 mandata, bez političkog sporazuma taj broj ne predstavlja stvarnu parlamentarnu većinu.
Kao i u trećem scenariju, ostalo bi otvoreno pitanje ispunjavanja ustavnih uslova za imenovanje Vlade Federacije BiH. Zbog toga je i ovu kombinaciju potrebno posmatrati kao matematičku mogućnost, a ne kao već dogovorenu koaliciju.
Ko ima ključnu ulogu?
Četiri navedena scenarija pokazuju koliko je raspodjela mandata važna za buduće pregovore. Posebno je zanimljivo da dvije kombinacije dolaze do 49 zastupnika, dok preostale dvije imaju 53, odnosno 56 mandata.
Pregled mogućih većina:
1. Trojka, HDZ BiH i partneri – 49 mandata
Nedostaje 1 mandat.
2. SDA, HDZ BiH i partneri – 49 mandata
Nedostaje 1 mandat.
3. SDA, SDP BiH i Stranka za BiH – 56 mandata
Većina bez HDZ-a BiH, uz 6 mandata više od minimuma.
4. SDA, Stranka za BiH, NiP i DF – 53 mandata
Većina bez SDP-a i HDZ-a BiH, uz 3 mandata više od minimuma.
Ovakva računica pokazuje da bi male političke stranke mogle imati značajnu pregovaračku ulogu, posebno u prve dvije kombinacije. Jedan zastupnik BHI-ja, HNP-a ili Pomaka mogao bi omogućiti prelazak granice od 50 glasova.
Sa druge strane, SDA, SDP i Stranka za BiH zajedno raspolažu dovoljnim brojem mandata da formiraju parlamentarnu većinu bez HDZ-a BiH. To je jedan od važnijih zaključaka koji proizlaze iz raspodjele zastupničkih mjesta.
Ipak, postojanje dovoljnog broja glasova ne znači da će određene stranke nužno postići sporazum. Dosadašnji politički odnosi, međusobna nepovjerenja i različiti programski ciljevi mogli bi imati jednako važnu ulogu kao i sami izborni rezultati.
Dom naroda kao prepreka
Kada je riječ o formiranju federalne vlasti, posebno je važno naglasiti da većina u Predstavničkom domu nije jedini uslov. Federacija BiH ima složen ustavni sistem u kojem značajnu ulogu imaju Dom naroda, predsjednik i potpredsjednici Federacije te procedure za imenovanje Vlade.
Zbog toga pojedine koalicije koje na papiru imaju više od 50 zastupnika mogu naići na prepreke prilikom uspostavljanja izvršne vlasti. To se posebno odnosi na scenarije u kojima bi se pokušala formirati vlada bez političkih subjekata koji imaju značajnu zastupljenost u odgovarajućim klubovima Doma naroda.
Upravo tu dolazi do izražaja razlika između parlamentarne matematike i ustavne procedure. Stranke mogu imati dovoljan broj zastupnika za donošenje pojedinih odluka u Predstavničkom domu, ali za formiranje izvršne vlasti moraju ispuniti i dodatne propisane uslove.
Zbog toga se mogućnost sastavljanja većine bez HDZ-a BiH ne može automatski izjednačiti s mogućnošću formiranja Vlade bez učešća te stranke. Takav rasplet zavisio bi od odnosa snaga u drugim institucijama i sposobnosti potencijalnih partnera da provedu kompletan postupak imenovanja.
Počinje političko nadmetanje
Rezultati izbora otvorili su više različitih mogućnosti, a nijedna politička stranka ne može samostalno odlučiti o budućem sastavu vlasti. Čak i SDA, koja je osvojila 31 mandat, mora pronaći partnere kako bi osigurala potrebnu podršku.
Za SDP i HDZ BiH izborni rezultati također otvaraju različite pregovaračke mogućnosti. Njihova saradnja s dosadašnjim partnerima mogla bi biti nastavljena, ali bi za većinu bilo potrebno uključivanje dodatnih stranaka.
Istovremeno, politički blokovi bez HDZ-a BiH imaju matematički dovoljno mandata da preuzmu većinu u Predstavničkom domu. Njihova stvarna mogućnost formiranja vlasti zavisit će od spremnosti na saradnju i ispunjavanja ustavnih procedura.
Posebno će biti zanimljivo pratiti položaj manjih stranaka, koje u pojedinim kombinacijama mogu predstavljati presudan glas. U situaciji kada koaliciji nedostaje samo jedan mandat, i politički subjekt s jednim zastupnikom može postati važan učesnik pregovora.
Pred Federacijom BiH zato se nalazi period u kojem će politički dogovori biti jednako važni kao i rezultati izbora. Četiri predstavljene kombinacije pokazuju da postoji više puteva do parlamentarne većine, ali nijedan ne garantuje automatsko formiranje nove Vlade.
Najveću pažnju svakako privlači mogućnost da SDA, SDP BiH i Stranka za BiH sa svojih 56 zastupnika osiguraju većinu bez HDZ-a BiH Dragana Čovića. Hoće li takva matematička mogućnost prerasti u stvarni politički dogovor ili će prevladati neki od drugih scenarija, ostaje pitanje na koje će odgovor dati budući pregovori.