Nove optužbe unutar američkog konzervativnog pokreta MAGA otvorile su pitanje mogućeg finansijskog utjecaja na javnu kampanju za ukidanje sankcija bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Konzervativna aktivistica Evi Kokalari javno je prozvala desničarsku influensericu Lauru Loomer, tvrdeći da bi njene objave u Dodikovu korist mogle biti povezane s novcem i lobističkim aktivnostima osoba bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Optužbe unutar MAGA pokreta
Sukob između dvije američke konzervativne aktivistice privukao je pažnju zbog političkih i poslovnih veza koje se spominju u njihovom kontekstu. Evi Kokalari dovela je u pitanje motive Laure Loomer, poznate po javnoj podršci Trumpu i aktivnostima unutar američke desnice.
U središtu njenih optužbi nalaze se objave koje je Loomer posvetila Miloradu Dodiku neposredno prije odluke američkih vlasti o ukidanju sankcija. Kokalari smatra da vremenska povezanost tih događaja otvara pitanje je li riječ o samostalnom političkom istupu ili o aktivnosti iza koje stoje finansijski interesi.
Njene tvrdnje, međutim, nisu praćene javno predstavljenim dokazima o konkretnoj uplati Loomer. Sama činjenica da je neko objavljivao poruke podrške određenom političaru prije odluke američkih institucija ne dokazuje da je za to primio novac.
Ipak, Kokalari je odlučila javno zatražiti objašnjenje, povezujući nastupe američke influenserice sa širim lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske u Washingtonu.
Sporni datumi
Posebnu pažnju Kokalari je usmjerila na 23. oktobar 2025. godine, kada je Laura Loomer objavila niz poruka o Miloradu Dodiku. Šest dana kasnije, 29. oktobra, američko Ministarstvo finansija donijelo je odluku o ukidanju sankcija bivšem predsjedniku Republike Srpske.
Upravo taj vremenski razmak Kokalari smatra razlogom za postavljanje pitanja o mogućem utjecaju na javnu raspravu i političke odluke u Washingtonu. U svojoj objavi direktno je prozvala Loomer, zahtijevajući odgovor o eventualnom finansiranju njenih aktivnosti.
– Laura Loomer, ko te platio da objaviš dugačak niz o Miloradu Dodiku 23. oktobra 2025.? Sankcije su mu ukinute 29. oktobra 2025… očigledno je da te neko platio i ovo nije slučajnost – navela je Kokalari.
Ova izjava predstavlja optužbu američke aktivistice, a ne potvrđenu činjenicu da je Loomer primila novac. Kokalari nije u dostavljenim navodima predstavila dokumentaciju koja bi dokazala postojanje finansijskog dogovora.
Važno je razlikovati vremensku podudarnost od dokaza o uzročnoj povezanosti. Odluke o američkim sankcijama donose nadležne institucije, dok javne objave političkih komentatora same po sebi ne potvrđuju način na koji su te odluke donesene.
Imena Trumpovih saradnika
Kokalari je svoje prozivke proširila i na osobe koje su povezane s političkim i lobističkim krugovima američkog predsjednika. U tom kontekstu spomenula je Katie Wiles, Susie Wiles, Chrisa LaCivitu i lobističku kompaniju Continental Strategy.
Riječ je o imenima koja se pojavljuju u raspravama o kontaktima vlasti Republike Srpske s osobama bliskim Trumpovoj administraciji. Kokalari je postavila pitanje je li neko od njih mogao imati ulogu u eventualnom finansiranju objava Laure Loomer.
– Svi oni su radili za Republiku Srpsku i Dodika… pa ko je to bio? I jesi li se registrovala pod FARA-om? – upitala je Kokalari.
Njena pitanja odnose se na moguću povezanost političkog savjetovanja, lobističkih ugovora i javnih poruka kojima se nastojalo promijeniti odnos američke javnosti prema Dodiku.
Ipak, javno imenovanje pojedinaca ne predstavlja dokaz da su učestvovali u nedozvoljenim aktivnostima. U dostavljenim informacijama nisu navedeni dokumenti koji bi potvrdili da su spomenute osobe finansirale Loomer ili dogovarale njene objave.
Posebnu pažnju privlači činjenica da se među imenima nalazi Susie Wiles, šefica osoblja Bijele kuće. Njena funkcija daje političku težinu pitanjima koja Kokalari postavlja, ali ne potvrđuje njenu uključenost u bilo kakvu spornu isplatu.
Pitanje američkog zakona
Kokalari je u svojim objavama otvorila i pitanje eventualne obaveze registracije prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata, poznatom kao FARA. Ovaj propis uređuje obaveze određenih osoba koje u Sjedinjenim Američkim Državama djeluju u ime stranih nalogodavaca.
Njegova svrha jeste osigurati transparentnost aktivnosti kojima strani politički ili drugi subjekti nastoje utjecati na američke institucije i javnost. U određenim okolnostima zakon zahtijeva prijavljivanje odnosa sa stranim nalogodavcem, kao i odgovarajućih aktivnosti i finansijskih aranžmana.
Međutim, nije svaka javna podrška stranom političaru automatski djelovanje koje zahtijeva registraciju prema FARA-i. Za utvrđivanje takve obaveze važni su konkretan odnos između uključenih osoba, priroda aktivnosti i zakonski uslovi.
Zbog toga Kokalari pitanje registracije koristi kao zahtjev za dodatnim objašnjenjem eventualnih poslovnih veza. Njene objave ne predstavljaju dokaz da je Loomer prekršila američki zakon.
U dostavljenom tekstu nema informacije da su nadležne američke institucije pokrenule postupak protiv Loomer zbog aktivnosti povezanih s Miloradom Dodikom. Također nije naveden njen odgovor na optužbe koje je iznijela Kokalari.
Milionska lobistička kampanja
Optužbe dolaze u trenutku kada se ponovo govori o velikim finansijskim izdvajanjima vlasti Republike Srpske za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema ranijim medijskim izvještajima, cilj tih aktivnosti bio je poboljšanje Dodikovog položaja među utjecajnim američkim konzervativcima.
Posebno su važni kontakti s političkim savjetnicima i osobama koje su učestvovale u Trumpovim izbornim kampanjama. Njihovo poznavanje američkih političkih prilika moglo je predstavljati razlog zbog kojeg su vlasti Republike Srpske nastojale uspostaviti saradnju.
Među spomenutim osobama nalazi se Chris LaCivita, jedan od poznatijih Trumpovih političkih stratega. Prema medijskim navodima iz dostavljenog teksta, on i drugi konsultanti povezani s američkim političkim krugovima boravili su u Banjoj Luci i prisustvovali završnim izbornim aktivnostima SNSD-a.
Takvi angažmani dodatno su otvorili pitanja o načinu na koji su vlasti Republike Srpske pokušavale ostvariti politički utjecaj u Washingtonu. Posebno je značajno razlikovati zakonito lobiranje od eventualnih neprijavljenih aktivnosti, za koje bi bilo potrebno utvrditi konkretne činjenice.
Kokalari je ranije ukazivala i na sastanke predstavnika Republike Srpske s osobljem Bijele kuće u februaru 2026. godine. Prema njenim tvrdnjama, ti kontakti vremenski su se poklopili s potpisivanjem vrijednih lobističkih ugovora s kompanijom Continental Strategy.
Ni ta vremenska povezanost sama po sebi ne dokazuje postojanje nepravilnosti. Ipak, riječ je o informacijama koje su dodatno podstakle javnu raspravu o obimu i rezultatima lobističke kampanje.
Dodikov dolazak na Floridu
Nove optužbe pojavile su se nakon informacije da Milorad Dodik planira putovanje u Sjedinjene Američke Države radi prisustva okupljanju konzervativnog pokreta MAGA. Prema izvještaju američkog magazina The Atlantic, riječ je o događaju koji bi trebao biti održan na Trumpovom privatnom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Skup nosi naziv CPAC Circle Retreat and Gala, a organizuje se u okviru aktivnosti američkih konzervativnih političkih krugova. Njegovo održavanje planirano je nakon izbora za Kongres, kada bi učesnici trebali razgovarati o političkim izazovima i pripremama za predsjedničke izbore 2028. godine.
Informacije o Dodikovim planovima putovanja zasnivaju se na izjavama izvora upoznatih s njegovim namjerama. Zbog toga se njegov dolazak ne može smatrati konačno potvrđenim dok ne bude zvanično saopćen ili realizovan.
Posebno nije potvrđeno da bi eventualno prisustvo skupu podrazumijevalo i sastanak s Donaldom Trumpom. Sama činjenica da se događaj održava na predsjednikovom imanju ne znači da će on lično razgovarati sa svim učesnicima.
Ipak, za Dodika bi prisustvo takvom okupljanju predstavljalo nastavak kontakata s dijelom američke konzervativne političke scene. Upravo zbog tih kontakata njegove aktivnosti privlače pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini i Sjedinjenim Američkim Državama.
Od sankcija do novih kontakata
Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku u oktobru 2025. godine predstavljalo je važnu promjenu u njegovom odnosu s Washingtonom. Prethodno je bio obuhvaćen restriktivnim mjerama zbog aktivnosti koje su američke vlasti povezivale s korupcijom i podrivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Vlasti Republike Srpske istovremeno su ulagale sredstva u međunarodno lobiranje, nastojeći promijeniti način na koji se Dodik predstavlja u američkim političkim krugovima. U takvom kontekstu njegovi saradnici nastojali su ostvariti pristup osobama koje imaju veze s Trumpovim pokretom.
Kokalari sada postavlja pitanje jesu li pojedine javne poruke podrške Dodiku bile rezultat takvih aktivnosti. Njene optužbe posebno su usmjerene na period neposredno prije ukidanja sankcija.
Međutim, iz dostupnih informacija ne može se zaključiti da je objavljivanje poruka Laure Loomer bilo presudno za odluku američkog Ministarstva finansija. Također nije dokazano da je Loomer djelovala prema uputama vlasti Republike Srpske ili njihovih lobista.
Politički značaj ovog slučaja proizlazi iz pitanja transparentnosti i mogućeg utjecaja stranih političkih interesa. Upravo zato je važno razlikovati potvrđene poslovne angažmane od optužbi koje tek zahtijevaju dokazivanje.
Otvorena pitanja
Javna prozivka Laure Loomer pokazuje da aktivnosti povezane s Miloradom Dodikom izazivaju rasprave i unutar američkog konzervativnog političkog prostora. Kokalari je svojim pitanjima pokušala povezati lobističke ugovore, javne objave i odluku o ukidanju sankcija.
Za sada, međutim, u dostavljenim informacijama nema dokaza o konkretnom finansijskom transferu prema Loomer. Nisu predstavljeni ni podaci koji bi potvrdili da su Katie Wiles, Susie Wiles, Chris LaCivita ili Continental Strategy organizovali takvu isplatu.
Najava Dodikovog mogućeg dolaska u Mar-a-Lago dodatno je pojačala interes za njegove kontakte u Washingtonu. Ipak, eventualno prisustvo političkom skupu ne potvrđuje da američka administracija podržava sve njegove političke stavove ili zahtjeve.
Slučaj tako ostavlja nekoliko važnih pitanja bez odgovora, prije svega o finansiranju političkih aktivnosti, prirodi lobističkih angažmana i eventualnim vezama između javnih kampanja i odluka američkih institucija.
Kokalari je iznijela ozbiljne optužbe i zatražila odgovore, ali njihova tačnost ostaje neutvrđena. Daljnje razjašnjenje zavisit će od eventualnih dokumenata, odgovora prozvanih osoba i postupanja nadležnih američkih institucija.