Dok državljani Srbije koji borave u Bosni i Hercegovini koriste pravo glasa na izvanrednim parlamentarnim izborima, način na koji se o ovom događaju izvještava ponovo je otvorio pitanje političkog predstavljanja Republike Srpske. Posebnu pažnju izazvao je naslov javnog servisa RTRS, u kojem su Republika Srpska i Bosna i Hercegovina navedene kao dvije odvojene cjeline, što je izazvalo kritike zbog mogućeg stvaranja pogrešne predstave o ustavnom položaju ovog bh. entiteta.
Glasanje širom BiH
Biračka mjesta na kojima državljani Republike Srbije mogu glasati na izvanrednim parlamentarnim izborima otvorena su u 7 sati, dok je završetak glasanja predviđen za 20 sati. Izborni proces organizovan je na više lokacija u Bosni i Hercegovini, uključujući Banju Luku, Sarajevo, Vlasenicu, Prijedor, Pale i Mrkonjić Grad.
Pravo glasa imaju državljani Srbije koji ispunjavaju propisane izborne uslove i koji su registrovani za glasanje na odgovarajućim biračkim mjestima. Glasanje izvan teritorije Srbije omogućava biračima da učestvuju u izborima bez odlaska u državu čije državljanstvo posjeduju.
Organizacija biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini dio je izbornog postupka Republike Srbije, a njihovo otvaranje ne mijenja ustavnopravni status teritorija na kojima se nalaze. Sva navedena biračka mjesta nalaze se na teritoriji međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.
Tri lokacije u Banjaluci
U Banjoj Luci otvorena su sva tri planirana biračka mjesta, na kojima je za glasanje registrovano približno 4.500 birača. Zbog broja prijavljenih građana, glasanje je organizovano na više lokacija kako bi se omogućilo provođenje izbornog procesa.
Biračka mjesta u Banjoj Luci nalaze se na sljedećim adresama:
– Generalni konzulat Republike Srbije – jedno od tri biračka mjesta.
– Centralna zgrada kompanije M:tel u Ulici Vuka Karadžića – drugo biračko mjesto.
– TK centar kompanije M:tel u blizini parka Mladen Stojanović – treće biračko mjesto.
Na ove tri lokacije ukupno je registrovano oko 4.500 birača, što Banju Luku čini jednim od značajnijih centara za glasanje državljana Srbije u Bosni i Hercegovini. Raspoređivanje birača na tri lokacije omogućava organizaciju glasanja prema unaprijed utvrđenim izbornim pravilima.
U Sarajevu je izborni proces organizovan u prostorijama Ambasade Republike Srbije. Na ovom biračkom mjestu registrovano je ukupno 1.339 građana s pravom glasa.
Glasanje u drugim gradovima
Osim Banje Luke i Sarajeva, izborni proces organizovan je i u nekoliko drugih gradova Bosne i Hercegovine. Prema informacijama lokalnih biračkih odbora, otvaranje biračkih mjesta proteklo je uredno, bez prijavljenih poteškoća u početnoj fazi glasanja.
U Vlasenici je biračko mjesto otvoreno u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“, gdje su u birački spisak upisana 602 glasača. Prema objavljenim podacima, izlaznost do 8 sati iznosila je osam posto.
U Prijedoru je glasanje organizovano u Osnovnoj školi „Desanka Maksimović“. Tokom prvih sat i po glasalo je 30 građana, što prema podacima biračkog odbora predstavlja 8,87 posto registrovanih birača.
Na Palama je biračko mjesto otvoreno u Osnovnoj školi „Srbija“, gdje pravo glasa ima 385 upisanih birača. Prema informacijama s terena, glasanje se odvijalo bez zabilježenih problema.
U Mrkonjić Gradu biračko mjesto nalazi se u Srednjoškolskom centru. Otvoreno je u predviđenom terminu, tačno u 7 sati, čime su stvoreni uslovi za početak glasanja.
Pregled biračkih mjesta i podataka o glasanju:
– Banja Luka – 3 biračka mjesta, oko 4.500 registrovanih birača.
– Sarajevo – Ambasada Srbije, 1.339 registrovanih birača.
– Vlasenica – OŠ „Vuk Karadžić“, 602 registrovana birača, izlaznost 8 posto do 8 sati.
– Prijedor – OŠ „Desanka Maksimović“, 30 birača glasalo u prvih sat i po, odnosno 8,87 posto.
– Pale – OŠ „Srbija“, 385 registrovanih birača.
– Mrkonjić Grad – Srednjoškolski centar, biračko mjesto otvoreno u 7 sati.
Navedeni podaci odnose se na početnu fazu glasanja i ne predstavljaju konačnu izlaznost. Ukupan broj građana koji su iskoristili biračko pravo bit će poznat nakon završetka izbornog procesa i obrade odgovarajućih izvještaja.
Potrebni dokumenti
Građani koji glasaju na biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini dužni su predočiti odgovarajuće važeće identifikacijske dokumente Republike Srbije. Prema objavljenim informacijama, riječ je o pasošu ili ličnoj karti, uz ispunjavanje propisanih uslova za glasanje.
Pravo glasa na izborima u Srbiji proizlazi iz državljanstva i izbornog zakonodavstva te države. Samo mjesto na kojem građanin glasa ne predstavlja dokaz pripadnosti tog teritorija Srbiji niti utiče na državni status Bosne i Hercegovine.
Takva praksa nije neuobičajena u međunarodnim odnosima, jer brojne države omogućavaju svojim državljanima da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili na drugim odobrenim lokacijama u inostranstvu. Organizacija glasanja u Bosni i Hercegovini zato predstavlja izborno pitanje, a ne promjenu državnih granica ili ustavnog uređenja.
Sporni naslov RTRS-a
Dok je glasanje na biračkim mjestima proticalo bez većih problema prema početnim izvještajima, pažnju je privukao način na koji je Radio-televizija Republike Srpske predstavila ovaj događaj. U naslovu izvještaja javnog servisa upotrijebljena je formulacija koja je izazvala kritike zbog odvojenog navođenja Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Naslov RTRS-a glasio je:
– Glasanje za izbore u Srbiji: Građani u Srpskoj i BiH izlaze na birališta – pisalo je.
Upravo dio naslova u kojem se navode „Srpska i BiH“ postao je predmet kritike. Takva konstrukcija može stvoriti utisak da se govori o dvije odvojene teritorijalne ili državne cjeline, iako je Republika Srpska jedan od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine.
U izvornom kritičkom osvrtu na ovaj naslov ocijenjeno je da takva formulacija nije slučajna, nego da predstavlja dio političkog narativa kojim se Republika Srpska nastoji prikazati kao država. Ipak, namjeru autora naslova nije moguće pouzdano utvrditi samo na osnovu njegove formulacije.
Ono što se može jasno konstatovati jeste da naslov ne odražava precizno ustavnopravni odnos između entiteta i države. Republika Srpska nije teritorija izvan Bosne i Hercegovine, niti ima status samostalne međunarodno priznate države.
Entitet nije država
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, država nastavlja svoje pravno postojanje u međunarodno priznatim granicama, a njeno unutrašnje uređenje obuhvata dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Brčko distrikt ima poseban status u okviru ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Republika Srpska raspolaže ustavom, institucijama i nadležnostima koje proizlaze iz ustavnog uređenja BiH. Međutim, te nadležnosti ne znače da entitet posjeduje međunarodni suverenitet ili da se može poistovjetiti sa samostalnom državom.
Upravo zbog toga formulacije koje Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu predstavljaju kao dvije odvojene cjeline mogu biti problematične kada se koriste u informativnim sadržajima. Javni mediji imaju posebnu odgovornost da političke i institucionalne pojmove koriste precizno, naročito kada izvještavaju o pitanjima koja se odnose na državne nadležnosti i međunarodne odnose.
Razlika između entitetskog identiteta i državnog suvereniteta nije samo terminološko pitanje. Ona proizlazi iz ustavnog sistema uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji određuje položaj svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Politička pozadina poruka
Milorad Dodik tokom svoje političke karijere više puta je javno zagovarao jačanje samostalnosti Republike Srpske i iznosio stavove o njenom mogućem odvajanju od Bosne i Hercegovine. Njegove izjave o državnosti entiteta bile su predmet brojnih političkih rasprava i reakcija domaćih i međunarodnih predstavnika.
U tom kontekstu, kritičari uređivačke politike RTRS-a smatraju da odvojeno navođenje Republike Srpske i Bosne i Hercegovine nije bez političkog značaja. Prema takvom tumačenju, ponavljanje sličnih formulacija može doprinijeti stvaranju predstave o entitetu kao zasebnoj državnoj cjelini.
Međutim, važno je razlikovati političku interpretaciju od pravno utvrđenih činjenica. Bez obzira na retoriku političkih predstavnika ili način izvještavanja pojedinih medija, ustavni status Republike Srpske ostaje određen Ustavom Bosne i Hercegovine.
Pitanje uređivačke odgovornosti posebno dolazi do izražaja kada se radi o javnom servisu, čiji sadržaji imaju značajan utjecaj na informisanje građana. Precizno predstavljanje državnog uređenja ne zahtijeva zauzimanje stranačkog stava, nego poštivanje osnovnih ustavnih činjenica.
Glasanje i političke poruke
Izbori u Srbiji i glasanje njenih državljana u Bosni i Hercegovini predstavljaju odvojeno pitanje od rasprava o ustavnom položaju Republike Srpske. Organizacija biračkih mjesta u Banjoj Luci, Sarajevu i drugim gradovima ne mijenja činjenicu da se sva ta mjesta nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, način na koji se izborni proces predstavlja javnosti pokazuje koliko politička terminologija može biti osjetljiva u domaćem medijskom prostoru. Čak i naizgled jednostavna formulacija u naslovu može otvoriti raspravu o tome da li se entitet i država predstavljaju na pravno precizan način.
U konkretnom slučaju, spor nije nastao zbog samog glasanja državljana Srbije, nego zbog načina na koji su u naslovu RTRS-a navedeni Republika Srpska i Bosna i Hercegovina. Kritike su usmjerene na moguću političku poruku takve konstrukcije, dok se njena stvarna namjera ne može utvrditi bez dodatnih informacija.
Ustavni okvir, međutim, ne ostavlja prostor za nedoumicu: Republika Srpska je entitet unutar Bosne i Hercegovine. Bez obzira na političke ambicije, medijske formulacije i različita tumačenja, glasanje državljana Srbije u Banjoj Luci odvija se na teritoriji države Bosne i Hercegovine.