Hoće li Demokratska fronta Željka Komšića ipak pronaći mjesto u novoj vlasti, uprkos protivljenju Milorada Dodika i političkim porukama koje su dolazile nakon njegovog sastanka s Draganom Čovićem? Iz političkih krugova bliskih HDZ-u BiH sada stižu znatno opreznije procjene, prema kojima konačan sastav buduće parlamentarne većine još nije poznat, a važnu ulogu u pregovorima mogli bi imati SDA, Stranka za BiH, ali i sam DF.
Neizvjesnost oko DF-a
Nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je Demokratska fronta jedina politička stranka koja za njega nije prihvatljiva kao dio buduće vlasti. Takva izjava otvorila je pitanje da li je riječ isključivo o Dodikovom stavu ili o zajedničkoj političkoj poziciji dvojice stranačkih lidera.
Predsjednik DF-a Željko Komšić reagovao je na te poruke, ocijenivši da je Dodik zapravo prenio ono što je želio poručiti Dragan Čović. Time je dodatno otvorena rasprava o odnosima između HDZ-a BiH i Demokratske fronte, ali i o mogućim preprekama prilikom formiranja nove vlasti.
Međutim, u političkim analizama koje dolaze iz krugova bliskih HDZ-u BiH sada se priznaje da mogućnost ulaska DF-a u vlast nije potpuno isključena. Naprotiv, konačna odluka mogla bi zavisiti od rasporeda mandata, kapaciteta stranaka u domovima naroda i pregovora koje će voditi potencijalni koalicioni partneri.
SDA kao ključni partner
U procjenama budućih koalicionih odnosa polazi se od pretpostavke da bi SDA, SNSD i HDZ BiH mogli predstavljati okosnicu nove vlasti. Takav scenario obrazlaže se izbornim rezultatima i ustavnim mehanizmima koji imaju važnu ulogu u uspostavljanju parlamentarnih većina.
Ipak, posebno pitanje predstavlja izbor dodatnih partnera s kojima bi SDA mogla formirati većinu. U tom kontekstu najčešće se spominju Stranka za BiH, koja je ostvarila značajan izborni rast, i Demokratska fronta, čiji je rezultat ocijenjen kao znatno slabiji.
Prema procjenama iz političkih krugova bliskih HDZ-u, upravo bi SDA mogla odlučivati koliko joj je važno da DF bude uključen u buduće koalicione dogovore. Međutim, konačan odgovor zavisit će i od rasporeda mandata u Domu naroda, gdje se mogu pojaviti dodatni zahtjevi za osiguravanje potrebne većine.
Zbog toga se ranije kategorične poruke o neprihvatljivosti Demokratske fronte sada suočavaju s političkom realnošću u kojoj nijedna koaliciona kombinacija ne može biti unaprijed potpuno isključena.
Oštre ocjene Krešića
Novinar Zoran Krešić, koji je politički blizak HDZ-u BiH, iznio je izrazito kritičke ocjene o SDA, DF-u i Stranci za BiH. On smatra da ove tri stranke pripadaju sličnom političkom bloku, bez obzira na njihove međusobne razlike i izborne rezultate.
Prema njegovom tumačenju, rast Stranke za BiH povezan je s prelaskom dijela birača koji su ranije podržavali Demokratsku frontu. Takvu promjenu opisuje kao preraspodjelu glasova unutar političkog prostora koji smatra ideološki povezanim.
– Rekao bih da se radi o zapravo jednom te istom ideološkom krilu, to je neka vrsta bošnjačke nacionalne, nacionalističke političke grupacije koja nastoji realizirati one ciljeve koje nam stalno prodaju pod građansko, a suštini je pokušaj izgradnje bošnjačke nacionalne države. Bilo da je u pitanju DF, SDA ili SBiH i trenutačno se dogodilo samo da su ti birači koji su nekada bili DF-ovo tijelo koji sanjaju unitarnu, građansku i bošnjačku prelili se Stranci za BiH – kazao je Zoran Krešić.
Krešićeve tvrdnje predstavljaju njegovu političku interpretaciju izbornih rezultata i programskih opredjeljenja spomenutih stranaka. Posebno je značajno što se, uprkos oštrim kritikama, u raspravama o budućoj vlasti ipak razmatra mogućnost njihove međusobne saradnje.
Presudna parlamentarna matematika
Politolog Martin Mikulić, također blizak HDZ-u BiH, smatra da još nije moguće pouzdano utvrditi hoće li Demokratska fronta biti potrebna za formiranje stabilnih parlamentarnih većina. Njegova procjena ukazuje na to da političke želje pojedinih stranaka ne moraju biti presudne ukoliko raspored mandata nametne drugačije koalicione kombinacije.
Posebno naglašava da će važnu ulogu imati odluka SDA o tome koje partnere želi uključiti u buduću vlast. Ukoliko stranka Bakira Izetbegovića bude insistirala na saradnji s DF-om, to bi moglo dodatno zakomplikovati pregovore s ostalim političkim akterima.
– Mi još uvijek ne znamo hoće li Demokratska fronta Željka Komšića i njihov parlamentarni kapacitet na bilo kojoj razini biti doista potreban za prohodnost zakona u parlamentima kako bi se mogle imati potrebne većine i ne znamo koliko će SDA biti doista važno da DF bude dio buduće vlasti. Moguće je da i oni tijekom pregovora budu inzistirali da DF bude dio vlasti. Uglavnom, to je do partnera i izbornih pobjednika da oni ugovore tko će činiti novu parlamentarnu većinu i pod kojim uvjetima – dodao je Martin Mikulić.
Ovakva izjava pokazuje da se pitanje DF-a ne može posmatrati samo kroz ranije političke sukobe s HDZ-om i SNSD-om. Jednako važan mogao bi biti odnos snaga u zakonodavnim institucijama, gdje stabilna većina zavisi od broja zastupnika i delegata spremnih podržati zajedničke odluke.
Promjena retorike SBiH
Mikulić je govorio i o mogućem ponašanju Stranke za BiH ukoliko postane dio nove vlasti. Smatra da bi ulazak u izvršnu vlast mogao dovesti do ublažavanja političke retorike ove stranke, posebno kada je riječ o projektima i institucijama prema kojima je ranije izražavala kritike.
Kao primjere navodi Južnu plinsku interkonekciju te rad Cesta i Autocesta Federacije BiH. Prema njegovom mišljenju, preuzimanje odgovornosti u vlasti moglo bi utjecati na način na koji Stranka za BiH bude pristupala tim pitanjima.
– Ja sam uvjeren da sada kada je SBiH ostvario zapažen rezultat na općim izborima 2026. da će oni dosta deradikalizirati taj narativ i retoriku i da neće više biti primjedbi tog razmjera niti prema Južnoj plinskoj interkonekciji niti prema radu Cesta i Autocesta Federacije gdje mogu imati određene zahtjeve. Međutim, da ćemo od sada pa nadalje kada je izgledno da će SBiH biti dio nove većine i vlasti, uvjeren sam da će oni tu retoriku dosta smanjiti i da neće biti oštra kao ranije i da će se prilagoditi novonastalim uvjetima – kazao je Mikulić.
Riječ je, međutim, o očekivanju politologa, a ne o zvanično najavljenoj promjeni politike Stranke za BiH. Njeni stvarni stavovi i eventualni ustupci mogli bi postati jasniji tek kroz konkretne koalicione pregovore.
Američki faktor u pregovorima
Zoran Krešić posebno je problematizirao odnos Stranke za BiH prema projektu Južne plinske interkonekcije. Pozivajući se na informacije do kojih je, kako tvrdi, došao, iznio je procjenu da pojedini američki diplomatski predstavnici ne bi bili zadovoljni ulaskom te stranke u buduću vlast.
Kao razlog navodi odnos prema američkoj kompaniji AAFS i njenoj ulozi u projektu izgradnje plinske infrastrukture. Ipak, Krešić nije predstavio zvaničnu potvrdu američkih predstavnika za tvrdnje koje je iznio.
– Ono što sam osobno uspio saznati je da zapravo predstavnici najveće i jedine ambasade kako je zovu u Sarajevu nisu baš sretni i zapravo jedino ne bi željeli Stranku za BiH vidjeti u vlasti. Iz jednog jednostavnog razloga što se umiješala u nešto što se zove eliminiranje američke kompanije AAFS iz projekta izgradnje Južne plinske interkonekcije. Siguran sam da se ovoga puta neće miješati u uspostavu vlasti, ali nisam siguran da ih druge političke grupacije neće poslušati, prije svega SDA oko toga – kazao je Krešić.
Njegova izjava otvara pitanje koliko bi međunarodni odnosi i energetski projekti mogli utjecati na političke pregovore. Ipak, bez zvaničnih stavova američke strane nije moguće potvrditi da postoji zahtjev za isključivanje Stranke za BiH iz buduće vlasti.
SDP kao alternativa
Ukoliko SDA ne uspije postići dogovor sa Strankom za BiH i Demokratskom frontom, među mogućim koalicionim kombinacijama spominje se i SDP. Kao druga najjača stranka u Federaciji BiH, SDP bi mogao imati važnu ulogu u formiranju nove parlamentarne većine.
Posebno se ističe mogućnost njegovog utjecaja u Klubu Srba federalnog Doma naroda. Takav raspored političkih snaga mogao bi biti značajan i prilikom izbora rukovodstva Federacije BiH, uključujući poziciju jednog od potpredsjednika.
Međutim, eventualno uključivanje SDP-a zavisilo bi od spremnosti političkih stranaka na međusobnu saradnju i usaglašavanje programskih prioriteta. Zbog toga se ova opcija zasad razmatra kao jedna od mogućnosti, a ne kao već postignut koalicioni dogovor.
Čović pred novim izazovom
Rasprave o budućoj vlasti pokazuju da ranije poruke Milorada Dodika o neprihvatljivosti Demokratske fronte ne predstavljaju konačan odgovor na pitanje sastava nove koalicije. Ukoliko SDA bude insistirala na uključivanju DF-a, politički pregovori mogli bi postati znatno složeniji, posebno zbog dugogodišnjih neslaganja između Komšića i Čovića.
Istovremeno, rast Stranke za BiH, moguća uloga SDP-a i raspored mandata u domovima naroda dodatno proširuju broj kombinacija koje će politički akteri morati razmotriti.
Za Dragana Čovića i HDZ BiH ključno će biti pitanje s kojim partnerima mogu osigurati funkcionalnu parlamentarnu većinu. Upravo zato konačna odluka o eventualnom ulasku Demokratske fronte u vlast ostaje otvorena, uprkos ranijim porukama koje su sugerisale drugačiji ishod.
