Dojučerašnji protivnici Studentske liste u Srbiji počeli su mijenjati političke poruke čim je postalo jasno da Aleksandar Vučić više neće biti na vlasti. Među njima se posebno izdvaja Milorad Dodik, koji je građane Republike Srpske pozivao da glasaju protiv studenata, dok su u Banjoj Luci zabranjivana okupljanja njihovih pristalica, da bi nakon izbornog poraza Vučića uslijedile čestitke pobjednicima i potpuno drugačija retorika.
Od protivljenja do čestitki
Samo desetak dana prije parlamentarnih izbora u Srbiji, održanih 25. oktobra, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otvoreno je pozivao građane Republike Srpske koji imaju pravo glasa u susjednoj državi da podrže Aleksandra Vučića. Njegova poruka bila je usmjerena i protiv Studentske liste, koja je predstavljala glavnog izazivača dotadašnjoj vlasti.
Istovremeno su u Banjoj Luci organizatori skupova podrške studentima nailazili na prepreke. Policija je zabranjivala okupljanja na Trgu Krajine, obrazlažući odluke nemogućnošću garantovanja sigurnosti učesnicima zbog mogućih reakcija protivnika studentskog pokreta.
Kritičari vlasti smatrali su da takve zabrane nisu bile zasnovane isključivo na sigurnosnim procjenama, nego da su imale i političku pozadinu. Prema njihovom tumačenju, nekoliko desetaka građana koji su željeli iskazati solidarnost sa studentima predstavljeno je kao potencijalni sigurnosni problem.
Međutim, nakon što je Vučić priznao izborni poraz, političke poruke počele su se mijenjati. Predstavnici vlasti koji su prethodno kritikovali studentski pokret uputili su čestitke pobjednicima, istovremeno zahvaljujući Vučiću na dosadašnjoj saradnji.
Nagli politički zaokret
Promjena Dodikovog odnosa prema studentskom pokretu izazvala je brojne reakcije, posebno zbog njegovih ranijih izjava. Dok je Vučić djelovao kao neprikosnoveni politički lider Srbije, Dodik je studente nazivao blokaderima i otvoreno podržavao njihovog političkog protivnika.
Nakon izbornog rezultata, međutim, pobjeda Studentske liste počela se predstavljati kroz poštovanje izborne volje građana. Kritičari takvo ponašanje vide kao primjer prilagođavanja novim odnosima moći, a ne kao promjenu zasnovanu na političkim principima.
U analizama odnosa između Banje Luke i Beograda podsjeća se i na ranije promjene Dodikovih stavova prema Vučiću. Prije uspostavljanja bliskog političkog savezništva Dodik je Vučića nazivao političkim nedonoščetom, da bi kasnije postao jedan od njegovih najvažnijih regionalnih partnera.
Takva prošlost dodatno je otvorila pitanje koliko će sadašnja promjena retorike utjecati na buduće odnose SNSD-a s novim rukovodstvom Srbije. Posebno će biti značajno hoće li politička saradnja ostati na dosadašnjem nivou ili će Beograd uspostaviti drugačiji odnos prema vlastima Republike Srpske.
Opozicija između dva stava
Ni opozicione stranke u Republici Srpskoj nisu izbjegle kritike zbog odnosa prema događajima u Srbiji. Veći dio opozicionih političara nije zauzimao jasne javne pozicije dok je trajala izborna borba između Vučića i Studentske liste.
Među onima koji su se ipak izjašnjavali bili su gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković i predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović. Međutim, njihovi stavovi bili su potpuno različiti.
Stanivuković je u više navrata naglašavao da stabilnost Srbije povezuje s ostankom Aleksandra Vučića na čelu države. Vukanović je, nasuprot tome, otvoreno podržavao studentski pokret i njegove zahtjeve.
Nakon proglašenja izbornih rezultata počele su pristizati poruke podrške novim vlastima i od političara koji ranije nisu jasno iskazivali svoje opredjeljenje. Takvo ponašanje izazvalo je kritike zbog utiska da pojedini politički akteri nastoje uspostaviti dobre odnose s pobjednicima bez obzira na prethodne stavove.
Vukanović o dodvoravanju
Nebojša Vukanović bio je među političarima koji su od početka podržavali studentski pokret u Srbiji. Njegova pozicija razlikovala se od stavova dijela opozicije, a pojedini njegovi pristalice smatraju da je takvo opredjeljenje moglo negativno utjecati i na njegov izborni rezultat u Bosni i Hercegovini.
Vukanović je kritikovao političare koji su prethodno podržavali Vučića, a nakon njegovog poraza počeli pokazivati naklonost novim vlastima. Smatra da se njihove ranije izjave ne mogu jednostavno zanemariti.
– Poduži je popis onih koji su se do jučer bespogovorno dodvoravali Vučiću, a sada pokušavaju izbrisati svoje ranije izjave – rekao je Vukanović.
Kao još jedan primjer političara koji je ranije podržao studentske proteste navodi se bivši predsjednik SDS-a Milan Miličević. On je podršku studentima iskazao još tokom proljetnih protesta, a kasnije je uhapšen pod optužbama za pronevjeru.
Postupak protiv Miličevića naknadno je obustavljen. Ipak, sama vremenska povezanost njegovog političkog stava i hapšenja ne predstavlja dokaz da su ti događaji bili uzročno povezani.
Slavlje na Trgu Krajine
Posebnu pažnju privukle su scene iz Banje Luke nakon objavljivanja rezultata parlamentarnih izbora u Srbiji. Građani su se okupili na Trgu Krajine kako bi proslavili pobjedu Studentske liste, upravo na mjestu gdje su ranije zabranjivana okupljanja podrške studentskom pokretu.
Za razliku od prethodnih pokušaja organizovanja skupova, slavlje nakon izbora proteklo je uz prisustvo policije koja nije intervenisala. Takav razvoj događaja dodatno je otvorio pitanja o razlozima ranijih sigurnosnih procjena.
Kritičari vlasti smatraju da razlika u postupanju policije pokazuje koliko je politički kontekst mogao utjecati na odnos prema javnim okupljanjima. Međutim, za konačnu ocjenu zakonitosti pojedinačnih zabrana bilo bi potrebno razmotriti konkretna obrazloženja nadležnih institucija.
Dodik bez dosadašnjeg oslonca
Pobjeda Studentske liste otvorila je i pitanje budućeg političkog položaja Milorada Dodika. Njegova dugogodišnja saradnja s Vučićem predstavljala je važan dio odnosa između vlasti Republike Srpske i Srbije.
Beograd je za Dodika bio značajan politički partner, a zajednički nastupi dvojice lidera često su predstavljani kao potvrda bliskih odnosa. Promjena vlasti u Srbiji zato bi mogla zahtijevati prilagođavanje dosadašnje strategije SNSD-a.
Iz novog političkog rukovodstva Srbije zasad dolaze opće poruke o saradnji s Republikom Srpskom i Bosnom i Hercegovinom. Međutim, takve izjave ne podrazumijevaju automatski nastavak posebnog političkog savezništva s Dodikom.
Ukoliko nova vlast u Beogradu odluči drugačije postaviti odnose prema političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini, to bi moglo utjecati na regionalni položaj SNSD-a. Ipak, stvarni pravac buduće saradnje zavisit će od konkretnih odluka, a ne samo od promjene političke retorike.
Očekivanja iz Sarajeva
Političke promjene u Srbiji izazvale su reakcije i među predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izrazili su očekivanje da bi novo rukovodstvo Srbije moglo pokazati konstruktivniji pristup bilateralnim odnosima.
Konaković je posebno istakao mogućnost snažnije saradnje u borbi protiv korupcije. Takva očekivanja povezana su s najavama demokratskih reformi i jačanja vladavine prava u Srbiji.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović također je poručio da odnose dvije države treba graditi na principima ravnopravnosti. Njegova poruka naglašava potrebu za međudržavnom saradnjom koja bi uvažavala suverenitet i institucionalnu samostalnost Bosne i Hercegovine.
Eventualno poboljšanje odnosa Beograda i Sarajeva moglo bi promijeniti i političku atmosferu u regionu. Posebno bi bilo značajno ukoliko bi se otvorena pitanja počela rješavati kroz institucionalni dijalog, umjesto međusobnih političkih optužbi.
Novi regionalni odnosi
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja smatra da bi novo rukovodstvo Srbije moglo nastojati unaprijediti odnose sa susjednim državama. Takav pristup povezuje s interesima same Srbije, ali i očekivanjima međunarodne zajednice.
Međutim, promjena vlasti ne znači da će svi raniji politički problemi automatski nestati. Odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine obuhvataju brojna pitanja koja zahtijevaju dugoročne dogovore i međusobno poštovanje.
Za vlasti Republike Srpske posebno će biti važno hoće li Beograd nastaviti dosadašnji način političke saradnje ili će prednost dati drugačijem pristupu regionalnim odnosima. Upravo bi takva promjena mogla utjecati na političke strategije koje su godinama bile zasnovane na bliskosti s Vučićevom administracijom.
Političko pamćenje birača
Nakon izbornog preokreta u Srbiji, i vlast i opozicija u Republici Srpskoj pokušavaju pronaći svoje mjesto u novim okolnostima. Dok pojedini političari naglašavaju da su uvijek podržavali dijalog, drugi tvrde da nisu željeli utjecati na izborni proces u susjednoj državi.
Ipak, njihove ranije izjave i postupci ostaju dio javnog političkog djelovanja. Posebno se to odnosi na podršku Vučiću, kritike studentskog pokreta i zabrane okupljanja njegovih pristalica u Banjoj Luci.
Upravo zbog toga promjena političkih poruka nakon izbora otvara pitanje dosljednosti i odgovornosti prema građanima. Hoće li birači takve zaokrete prihvatiti ili ih smatrati političkim prilagođavanjem, ostaje pitanje njihovog vlastitog vrednovanja.
Za Milorada Dodika najveći izazov mogao bi biti odnos s novom vlašću u Beogradu, dok će političke stranke u Republici Srpskoj morati pokazati koliko su njihove sadašnje poruke u skladu s ranijim stavovima. Pobjeda Studentske liste tako nije promijenila samo vlast u Srbiji, nego je otvorila i raspravu o političkoj dosljednosti onih koji su do izbornog preokreta podržavali Aleksandra Vučića.
