Više od 65 miliona maraka za predstavništva Republike Srpske u inostranstvu, i to svega nekoliko sedmica nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je zabranjeno finansiranje određenih lobističkih aktivnosti, otvorilo je ozbiljna pitanja o namjerama entitetskih vlasti. Dok Vlada RS-a tvrdi da njeni ugovori nisu suprotni sudskoj odluci, pravni stručnjaci i ekonomski analitičari upozoravaju da bi povećanje budžeta moglo poslužiti za nastavak aktivnosti čiji su ciljevi ocijenjeni neustavnim.
Milioni nakon zabrane
Vlada Republike Srpske povećala je sredstva namijenjena predstavništvima u inostranstvu sa 15 miliona na više od 65 miliona KM. Odluka je objavljena u Službenom listu RS-a približno dvadeset dana nakon što je Ustavni sud BiH donio odluku kojom je zabranjeno finansiranje određenih lobističkih aktivnosti iz entitetskog budžeta.
Ustavni sud je 25. septembra, postupajući po zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, utvrdio da pojedini akti i aktivnosti povezani s budžetskim finansiranjem lobiranja nisu u skladu s Ustavom BiH.
Zabrana se odnosi na isplate povezane s ugovorom koji su 6. septembra 2025. godine zaključili Mladen Filipović, direktor Predstavništva RS-a u Beču, i Ari Ben-Menashe, predsjednik kompanije Dickens & Madson Canada Inc. Obuhvaćene su i druge lobističke aktivnosti usmjerene prema ciljevima suprotnim Ustavu BiH, uključujući zagovaranje nezavisnosti Republike Srpske.
Posebnu pažnju izaziva raspodjela dodatnog novca. Predstavništvu u Austriji budžet je povećan sa 1,45 miliona na čak 31,7 miliona KM, dok su sredstva za predstavništvo u Washingtonu smanjena sa 2,08 miliona na milion KM. Istovremeno je iznos za osnivanje i rad novih predstavništava porastao sa 5,91 milion na 14,33 miliona KM.
U objavljenoj odluci nije precizirano za koje će konkretne aktivnosti povećana sredstva biti utrošena.
Ustavne granice lobiranja
Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, objašnjava da entitetima nije zabranjeno bavljenje međunarodnim predstavljanjem i lobiranjem. Međutim, takve aktivnosti moraju ostati u granicama ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Posebno naglašava obavezu poštovanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta države. Prema njegovom tumačenju, čak ni djelovanje unutar entitetskih nadležnosti ne može opravdati aktivnosti usmjerene protiv ustavnih vrijednosti BiH.
– Dakle, entitet i kada se kreće u okviru ustavno podijeljene nadležnosti, ne može tu nadležnost vršiti na način da je nelojalan prema državi BiH, njenom Ustavu, njenim ustavnim vrijednostima i da je nelojalan drugoj federalnoj jedinici, a to je Federacija BiH – kazao je Išerić.
Vlada RS-a, s druge strane, tvrdi da je razmotrila odluku Ustavnog suda i zaključila da ostali ugovori s međunarodnim konsultantskim i advokatskim kompanijama ne sadrže sporne odredbe.
– Vlada Republike Srpske i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju su razmatrali Odluku Ustavnog suda BiH, te utvrdili da ugovori koje je Vlada Republike Srpske sklopila sa advokatskim i konsultantskim kućama iz SAD-a i drugih zemalja ne sadrže odredbe koje su u suprotnosti sa istom. Pored toga, Predstavništvo Republike Srpske u Austriji je obavijestilo resorno ministarstvo da je ugovor sa ‘Dickens & Madson’ istekao i da nije bilo isplata prema istoj – naveli su iz Vlade RS-a.
Istovremeno su saopćili da su ostali ugovori označeni kao tajni, zbog čega njihovi detalji nisu dostupni javnosti.
Sumnje u zaobilaženje odluke
Siniša Vukelić, ekonomski novinar i urednik, smatra da bi povećanje sredstava predstavništvima moglo predstavljati pokušaj zaobilaženja zabrane finansiranja spornih lobističkih aktivnosti.
– Mislim da je ovo način da se zaobiđe zabrana lobiranja i da se, dajući novac predstavništvima, pokuša preko njih nastaviti finansiranje lobističkih kompanija u Americi, vjerovatno i u Velikoj Britaniji, a moguće potencijalno i u Sloveniji – navodi Vukelić.
Njegova procjena zasniva se na načinu raspodjele novca i vremenskoj povezanosti budžetskog povećanja sa sudskom odlukom. Ipak, samo povećanje sredstava ne dokazuje da je došlo do kršenja zabrane, zbog čega je posebno važna kontrola stvarne namjene isplata.
Iz Vlade RS-a navode da su dodatna sredstva predviđena za proširene aktivnosti predstavništava u skladu s rebalansom budžeta. Najavljuju i razmatranje godišnjih izvještaja o njihovom radu i finansiranju, kao i informacija o međunarodnoj saradnji.
– Obje informacije biće dostupne medijima na zahtjev, a nakon što ih Vlada, na prijedlog Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, na sjednici razmotri i usvoji – naveli su iz Vlade RS-a.
Međutim, pitanje transparentnosti ostaje otvoreno jer javnosti nisu dostupni svi konsultantski ugovori koji bi mogli pokazati za šta se sredstva koriste.
Međunarodni politički ciljevi
Išerić smatra da trenutak povećanja budžeta može ukazivati na važnost koju vlasti Republike Srpske pridaju međunarodnom lobiranju i uspostavljanju kontakata sa stranim vladama.
– On je vjerovatno indikativan u smislu uloga koje Republika Srpska stavlja u ulaganje u svoju međunarodnu poziciju, lobiranje i približavanje stranim vladama i međunarodnim organizacijama – kazao je Išerić.
Prema njegovoj ocjeni, dosadašnje aktivnosti uključivale su nastojanja da se sankcionišu visoki predstavnik Christian Schmidt i članovi Centralne izborne komisije BiH, ponište odluke OHR-a i uklone strane sudije iz Ustavnog suda BiH.
Išerić također upozorava na aktivnosti koje bi mogle stvarati političke pretpostavke za nezavisnost Republike Srpske. U tom kontekstu spominje i predstavljanje kršćanskog stanovništva u BiH kao ugroženog, što bi, prema njegovoj procjeni, moglo biti korišteno za opravdavanje secesionističkih zahtjeva ili izmjena Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Američka lobistička mreža
Posebnu pažnju privukle su aktivnosti američke kompanije DCI Group, koja je, prema dostupnoj prepisci, djelovala u ime Vlade Republike Srpske.
Tri dana prije Općih izbora u BiH, s adrese SanctionChristianSchmidt američkom Ministarstvu pravde upućen je e-mail u kojem se spominje zahtjev kongresnice Celeste Maloy od 31. augusta. Zahtjev se odnosio na provjeru mogućnosti sankcionisanja Schmidta i članova CIK-a prema programu Global Magnitsky.
U poruci su iznesene optužbe o navodnom miješanju u demokratski proces u Republici Srpskoj, uključujući uklanjanje Milorada Dodika i pokušaje uskraćivanja biračkih prava Srbima.
Tri dana nakon izbora poslana je još jedna poruka, u kojoj su ponovljene kritike visokog predstavnika. U komunikaciji su prenesene i Dodikove izjave o nezavisnosti Republike Srpske i podršci predsjednicima Donaldu Trumpu i Vladimiru Putinu, kao i ranija poruka Željke Cvijanović o potrebi prava na referendum.
Dodatnu pažnju izazvalo je prisustvo najmanje trojice Trumpovih saradnika na predizbornom skupu SNSD-a u Banjoj Luci 2. oktobra 2026. godine. Među njima su bili Alex Garcia iz kompanije Continental Strategy, James Blair i advokat Andrew H. Smith.
U javnosti su spominjani i kontakti s Chrisom LaCivitom, Caroline Wren i Barryjem Bennettom, koji su prisustvovali izbornoj proslavi SNSD-a. Trump je Blaira i LaCivitu opisao kao nezavisne vanjske konsultante, navodeći da ne vidi sukob interesa.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH ranije je upozorila da samo prisustvo političkom skupu ne mora predstavljati kršenje propisa.
Ko kontroliše ugovore?
Prema Išerićevom objašnjenju, ocjena ustavnosti lobističkih ugovora zahtijeva uvid u njihov sadržaj, ali i u konkretne aktivnosti koje se provode na osnovu njih.
– U tom smislu, teret je na ustavobraniteljima i na drugim licima da, ukoliko prepoznaju da se zaključuju ugovori čiji su lobistički ciljevi protivni Ustavu BiH, reaguju bilo obraćajući se Tužilaštvu BiH ili Ustavnom sudu BiH – naveo je Išerić.
Problem predstavlja činjenica da ugovori često sadrže široko postavljene ciljeve, zbog čega njihova stvarna namjena može postati vidljiva tek kroz aktivnosti lobističkih kompanija.
– Međutim, ti su ugovori često široko postavljeni i apstraktni, pa u tom smislu ova lica koja se mogu obratiti Ustavnom sudu BiH ili Tužilaštvu BiH moraju pratiti, ispitivati i nadzirati konkretne aktivnosti koje se poduzimaju za ispunjenje tih ugovora kako bi mogli podastrijeti dokaze da su ti apstraktni i široko formulisani ciljevi u lobističkim ugovorima kroz konkretne aktivnosti, ustvari, paravan za ostvarivanje neustavnih ciljeva koji imaju za cilj otcjepljenje Republike Srpske – naveo je Išerić.
Upravo zbog toga pravna ocjena ne može počivati samo na iznosima izdvojenog novca, nego mora obuhvatiti ugovorne obaveze, izvršene isplate i rezultate aktivnosti.
Gdje su rezultati?
Vukelić dovodi u pitanje i ekonomske koristi dosadašnjeg rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu. Smatra da nisu vidljivi značajni investicioni rezultati koji bi opravdali visoka budžetska izdvajanja.
– Nismo osjetili da su oni privukli neke ozbiljne investitore svjetskog ranga niti da smo, zahvaljujući njima, poboljšali svoju poziciju na političkoj mapi u tim zemljama – potcrtao je Vukelić.
Posebno ukazuje na razliku između sankcija uvedenih pojedincima iz entitetskog rukovodstva i položaja same Republike Srpske, koja kao entitet nije bila predmet takvih sankcija.
– Oni su, upravo zahvaljujući narodnom novcu, uspjeli da svoje ime operu pred administracijama tih zemalja. Mislim da se treba staviti pod analizu i dosadašnji nivo sredstava koji su dobijali, s kojom svrhom, šta rade, kako rade. Potrebna je dubinska analiza, revizija učinka, ali i finansijska revizija trošenja tih sredstava – naglasio je Vukelić.
Otvorena pravna pitanja
Tužilaštvo BiH ranije je obustavilo istragu protiv Mladena Filipovića, direktora Predstavništva RS-a u Austriji, uz obrazloženje da nije postojala osnova sumnje za krivično djelo napada na ustavni poredak.
Ta odluka odnosi se na krivičnu istragu i razlikuje se od kasnijeg postupka pred Ustavnim sudom BiH, koji je razmatrao ustavnost određenih budžetskih akata i lobističkih aktivnosti.
Na pitanja o mogućim provjerama novih izdvajanja i eventualnom neizvršavanju odluke Ustavnog suda, iz Tužilaštva je dostavljen kratak odgovor.
– Odluka koju navodite u vašem upitu nije evidentirana u upisniku u Tužilaštvu BiH – naveli su iz ove pravosudne institucije.
Ustavni sud BiH nije dostavio odgovor na pitanja o pravnim posljedicama eventualnog nepoštovanja njegove odluke.
Povećanje budžeta za međunarodna predstavništva zato ostavlja otvoreno pitanje hoće li dodatni milioni biti korišteni za dozvoljenu saradnju ili za aktivnosti koje su već ocijenjene suprotnim Ustavu BiH. Odgovor će zavisiti od transparentnosti ugovora, kontrole isplata i postupanja nadležnih institucija, jer sama visina izdvajanja ne dokazuje kršenje sudske zabrane.
