Plate najviših državnih funkcionera u Bosni i Hercegovini ponovo će rasti, a članovi Predsjedništva BiH mogli bi od 2027. godine primati čak 9.426 KM mjesečno, ukoliko imaju maksimalni dodatak za radni staž. Povećanje je rezultat odluke Vijeća ministara BiH o novoj osnovici za obračun plata zaposlenih u državnim institucijama, koja će, ukoliko ne bude novih zakonskih ograničenja, obuhvatiti i izabrane i imenovane zvaničnike.
Nova osnovica za plate
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je osnovicu za obračun plata u državnim institucijama za 2027. godinu u iznosu od 785,50 KM. U poređenju s dosadašnjom osnovicom od 690,86 KM, riječ je o povećanju od 94,64 KM, što će se odraziti na primanja zaposlenih čije se plate obračunavaju prema ovom sistemu.
Prema zakonskim pravilima, osnovna neto plata izračunava se množenjem utvrđene osnovice s koeficijentom koji pripada određenom radnom mjestu. Na tako dobijeni iznos obračunava se dodatak za radni staž od 0,5 posto za svaku godinu, pri čemu ukupno uvećanje po ovom osnovu ne može biti veće od 20 posto.
To znači da će iznos povećanja zavisiti od koeficijenta, odnosno pozicije koju zaposleni ili funkcioner obavlja. Najveće nominalno povećanje osnovnih plata imat će oni s najvišim koeficijentima, među kojima su članovi Predsjedništva BiH i rukovodioci drugih državnih institucija.
Članovima Predsjedništva 9.426 KM
Najviši koeficijent, koji iznosi 10,00, pripada članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njihova osnovna neto plata prema dosadašnjoj osnovici iznosi 6.908,60 KM, dok će primjenom nove osnovice porasti na 7.855 KM.
Riječ je o povećanju osnovne mjesečne plate za 946,40 KM. Ukoliko član Predsjedništva ostvaruje pravo na maksimalno uvećanje od 20 posto po osnovu radnog staža, njegova plata može dostići 9.426 KM.
Takav iznos predstavlja samo platu obračunatu prema osnovici, koeficijentu i dodatku za staž. Eventualna druga prava i naknade, ukoliko su propisani i ostvareni uslovi za njihovu isplatu, nisu obuhvaćeni ovim obračunom.
Povećanje osnovice zato ima posebno izražen finansijski efekat kod najviših državnih funkcija. Iako se ista osnovica primjenjuje na različite kategorije zaposlenih, razlike u koeficijentima dovode do značajnih razlika u konačnim iznosima plata.
Primanja državnog rukovodstva
Povećanje će obuhvatiti i rukovodstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Vijeća ministara, čiji koeficijent iznosi 9,00, imat će osnovnu neto platu od 7.069,50 KM.
Uz maksimalni dodatak za radni staž, njegova mjesečna primanja po ovom osnovu mogu dostići 8.483,40 KM. Time se predsjedavajući Vijeća ministara nalazi među najplaćenijim funkcionerima državnih institucija.
Za zamjenike predsjedavajućeg predviđena je plata koja, uz maksimalni dodatak za staž, može iznositi 8.294,88 KM. Rukovodioci domova Parlamentarne skupštine BiH mogu ostvariti primanja do 8.200,62 KM.
Državni ministri i predsjedavajući parlamentarnih komisija, koji imaju koeficijent 8,50, mogu računati na osnovnu platu od 6.676,75 KM. Kada se uračuna maksimalni dodatak za radni staž, taj iznos raste na 8.012,10 KM.
Razlike među ovim funkcijama proizlaze iz zakonom utvrđenih koeficijenata, dok se osnovica primjenjuje jednako na sve pozicije obuhvaćene istim sistemom obračuna.
Koliko dobijaju parlamentarci?
Zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine također će biti obuhvaćeni povećanjem, ukoliko ne bude donesena nova odluka o ograničavanju njihovih primanja.
Za parlamentarne zastupnike i delegate predviđen je koeficijent 8,40, što prema novoj osnovici daje osnovnu neto platu od 6.598,20 KM. Uz maksimalni dodatak za radni staž, mjesečni iznos može dostići 7.917,84 KM.
Isti koeficijent primjenjuje se i na generalnog revizora te članove Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Njihove osnovne plate zato će biti obračunavane prema istim iznosima, uz individualne razlike koje mogu nastati zbog godina radnog staža.
Kod parlamentaraca je posebno važno razlikovati osnovnu platu od drugih zakonom predviđenih primanja. Objavljeni iznosi odnose se na obračun plate, a ne predstavljaju nužno ukupan iznos svih naknada koje pojedini funkcioner može ostvariti.
Rast plata tako će se odnositi na širok krug izabranih i imenovanih zvaničnika, a ne samo na članove Predsjedništva BiH.
Plate direktora institucija
Nova osnovica povećat će i primanja rukovodilaca brojnih državnih institucija i agencija. Među njima su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija, Regulatorna agencija za komunikacije i institucija ombudsmena.
Prema predviđenom obračunu, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH može imati platu do 7.729,32 KM, uključujući maksimalni dodatak za radni staž.
Rukovodioci Obavještajno-sigurnosne agencije i Regulatorne agencije za komunikacije, kao i ombudsmeni, mogu ostvariti primanja do 7.540,80 KM. Riječ je o iznosima koji proizlaze iz pripadajućih koeficijenata i nove osnovice.
Kada je riječ o državnim službenicima, najviša plata prema predstavljenom obračunu može iznositi 6.315,42 KM. Ipak, nisu svi zaposleni u državnim institucijama raspoređeni na radna mjesta s tako visokim koeficijentima.
Zbog toga će stvarni iznosi povećanja biti različiti, zavisno od radnog mjesta, pripadajućeg koeficijenta i ostvarenog radnog staža.
Budžet odlučuje o isplati
Iako je Vijeće ministara utvrdilo novu osnovicu, njena primjena zavisi od usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2027. godinu. To znači da sama odluka o osnovici ne podrazumijeva automatski početak isplate povećanih plata prije ispunjavanja propisanih budžetskih uslova.
Za državne službenike predviđena je mogućnost retroaktivnog obračuna povećanja nakon usvajanja budžeta. Međutim, to pravilo ne primjenjuje se na isti način na izabrane i imenovane funkcionere.
Ova razlika posebno je važna u slučaju kašnjenja usvajanja budžeta. Dok zaposleni koji ispunjavaju zakonske uslove mogu ostvariti pravo na naknadnu isplatu razlike, za nosioce političkih funkcija takva retroaktivna primjena nije predviđena.
Konačan početak isplate zato će zavisiti od budžetske procedure, ali i eventualnih dodatnih odluka Parlamentarne skupštine BiH.
Moguće novo zamrzavanje
Tokom 2025. godine državni parlamentarci donijeli su odluku o zamrzavanju plata nosilaca najviših funkcija. Cilj te mjere bio je da povećanje primanja prvenstveno obuhvati zaposlene s nižim platama, a ne političke funkcionere koji već imaju visoka mjesečna primanja.
Međutim, navedena mjera prestala je važiti usvajanjem budžeta za 2026. godinu. Zbog toga trenutno postoji mogućnost da povećanje osnovice za 2027. godinu obuhvati i najviše državne zvaničnike.
Parlamentarna skupština BiH može ponovo razmatrati ograničavanje rasta plata izabranih i imenovanih funkcionera. Ukoliko takva odluka bude donesena, konačni iznosi njihovih primanja mogli bi biti drugačiji od onih koji proizlaze iz nove osnovice.
Za sada, međutim, predstavljeni obračuni pokazuju koliko bi plate mogle iznositi bez ponovnog zamrzavanja.
Posebna pravila za pravosuđe
Odluka o povećanju osnovice ne obuhvata sve kategorije zaposlenih u državnim institucijama. Sudije i tužioci na državnom nivou imaju poseban sistem obračuna plata, uređen odgovarajućim zakonom.
Njihova primanja zato se ne određuju direktnom primjenom osnovice od 785,50 KM i koeficijenata koji važe za ostale obuhvaćene institucije.
To je važna razlika prilikom poređenja plata u različitim dijelovima državne administracije. Iako se sve ove funkcije finansiraju iz javnih sredstava, zakonski osnov za utvrđivanje primanja nije jednak.
Rasprava o javnim platama
Povećanje osnovice ponovo otvara pitanje odnosa između primanja najviših funkcionera i plata ostalih zaposlenih u državnim institucijama. Dok nova osnovica nominalno povećava plate svim kategorijama obuhvaćenim odlukom, najveći iznosi povećanja pripadaju radnim mjestima s najvišim koeficijentima.
Tako će članovima Predsjedništva BiH osnovna plata porasti za 946,40 KM, dok će kod zaposlenih s nižim koeficijentima povećanje biti manje. Razlika proizlazi iz samog načina obračuna, koji je zasnovan na množenju jedinstvene osnovice s različitim koeficijentima.
Predviđeni iznosi istovremeno pokazuju da bi pojedini državni funkcioneri mogli imati mjesečna primanja veća od 8.000 ili 9.000 KM, zavisno od pozicije i godina radnog staža.
Hoće li ti iznosi zaista biti isplaćivani tokom 2027. godine, zavisit će od usvajanja državnog budžeta i eventualne odluke parlamentaraca o novom ograničavanju rasta funkcionerskih plata. Bez takvog ograničenja, članovi Predsjedništva BiH ostat će na vrhu platne ljestvice među zvaničnicima obuhvaćenim ovim sistemom obračuna.
